Imovinsko-pravni čvor: Izgradnja rotora na Srdočima mogla bi kasniti godinama

Iako je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Srdoči Dario Konta prenio odluku Grada Rijeke da će izgradnja rotora početi najkasnije u rujnu te trajati do kraja godine, šef ispostave Hrvatskih cesta Matija Glad te je rokove zbog neriješenih »papira« nazvao optimističnima

RIJEKA Ukoliko Hrvatske ceste uskoro ne postignu dogovor s vlasnicima nekretnina oko planiranog rotora na Srdočima, taj bi se projekt, iako već debelo kasni, mogao protegnuti na još nekoliko godina, barem ako je suditi po iznesenim činjenicama na zboru građana Vijeća Mjesnog odbora Srdoči, održanom u subotu predvečer.  

Vijeće Mjesnog odbora Srdoči uputit će Hrvatskim cestama dopis u kojemu će zatražiti da se maksimalno ubrza izgradnja rotora na mjestu sadašnjeg raskrižja na Kastavskoj cesti, uskog grla i praktički jedine cestovne poveznice ovog brzo rastućeg gradskog naselja s centrom Rijeke.

Vijeće MO Srdoči u dopisu će također izraziti spremnost za suradnju na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, zbog kojih, među ostalim, ovaj za stanovnike naselja životno važan projekt kasni već godinama.    

Komadinina odluka

Predsjednik VMO Srdoči Dario Konta u uvodu je okupljene obavijestio o sastanku s predstavnicima Grada Rijeke, na kojemu je najavljeno kako će izgradnja rotora započeti najkasnije u rujnu, te trajati do konca godine. Konta je predložio da se, u slučaju novih kašnjenja organizira potpisivanje peticije s kojom bi se išlo prema Gradu Rijeci, tražeći da se projekt realizira, no u raspravu se uključio Matija Glad, šef ispostave Hrvatskih cesta u Rijeci, inače i sam dugogodišnji stanovnik Srdoča, koji je pojasnio kako su investitor projekta upravo Hrvatske ceste, a ne Grad Rijeka, te iznio kratku genezu problema s izgradnjom rotora koja se oteže unedogled.

  Prema njegovim riječima projektna dokumentacija morala je u više navrata biti mijenjana, prvo zbog potrebe da se urede prilazi okolnih poslovnih i stambenih objekata, zbog čega su vlasnici tih objekata »srušili« projekt, koji zbog izmjena nije bio u skladu s detaljnim planom uređenja tog područja, a potom i i zbog promjena nadležnosti nad cestom, za mandata bivšeg ministra prometa, a danas župana Zlatka Komadine, koji je Kastavsku cestu iz državne prebacio prvo u rang županijske, a potom i nerazvrstane ceste.    – To znači da je cesta prešla pod nadležnost Grada Rijeke, no Grad ju je odbio primiti, dok HC ne izgradi rotor. No kako HC više nije upravljao cestom, nije mogao ni biti nositelj projekta. Osim toga postoji i problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima okolnih stambenih i poslovnih objekata, zbog kojeg su tvrdnje iz Grada da će gradnja započeti u rujnu prilično optimistične. Hoće, ako se dotad riješi imovinsko-pravna priprema, no jednako tako sve bi moglo završiti na sudu i trajati još nekoliko godina, kazao je Glad, neizravno prebacivši odgovornost upravo na Komadininu odluku o preimenovanju ceste iz državne u nerazvrstanu.    

Građani su na zboru odlučili Rijeka prometu i Gradu Rijeci uputiti prijedlog novog prometnog rješenja Ulice Tina Ujevića, koja bi trebala postati jednosmjerna, čime bi se omogućilo iscrtavanje nekoliko desetaka novih parkirnih mjesta, jer je upravo parkiranje jedan od najvećih problema stanara, ali i sigurnije odvijanje prometa. Predloženo je i da se na dijelu nogostupa na kojemu su sada parkirani automobili postave metalni stupići, kako bi se omogućila nesmetana pješačka komunikacija.

Propusnost na Diračju

– Da je riječ o državnoj cesti, mogli bi provesti postupak izvlaštenja i započeti s gradnjom, no pošto je riječ o nerazvrstanoj cesti, tako nešto nije moguće, već će u slučaju da se ne postigne dogovor s vlasnicima okolnih objekata i zemljišta, o svemu odlučivati sud, a znamo koliko sudski postupci traju. Zbog toga treba ići prema Hrvatskim cestama, pri čemu Mjesni odbor može pokušati pomoći kada je riječ o dogovoru s vlasnicima nekretnina oko raskrižja, kazao je Glad, usput iznijevši i stajalište kako sama izgradja rotora neće bitno utjecati na jutarnje gužve na raskrižju, dok se ne riješi problem propusnosti raskrižja na Diračju, s čim se složio i dobar dio okupljenih.

  Na skupu je bilo prisutno i nekoliko vlasnika zemljišta i zgrada oko raskrižja, no sudeći po njihovim reakcijama nisu spremni prihvatiti projekt koji im onemogućava izravan pristup cesti, nego bi trebali preko sporednih ulica okolnim putem dolaziti do kastavske ceste. Ostane li tako, stanovnici Srdoča na rotor zvan čežnja mogli bi pričekati barem još dvije ili tri godine.