Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Rijeka kroz povijest

IZ ARHIVE NOVOG LISTA Milijune na brdu Perun opušak je pretvorio u pepeo

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 13. kolovoz 2019. u 7:36 2019-08-13T07:36:56+02:00

Prema grubim proračunima u požaru je izgorilo oko 50 hektara mlade borove šume i šipražja, tako da je šteta velika. Zgarište se još puši i odaje veliku pustoš, koju je vatrena stihija u 12 sati divljanja ostavila za sobom. Prema mišljenju većine, izgleda da je uzrok velikom požaru ponovo palež, pisao je Novi list

Ljetna sezona oduvijek je bila pravo iskušenje za vatrogasce, vrijeme kada doslovno »bijesne« požari na otvorenome, te kada se gasitelji vrlo često do krajnjih granica izdržljivosti moraju boriti s vatrenim stihijama. Tako je bilo i sada već davnog kolovoza 1969. godine kada je Novi list na današnji dan izvještavao o najvećem opatijskom požaru u kojem je, kako i sam naslov teksta kaže, »Opušak milijune pretvorio u pepeo«.

»U blizini sela Grabrovo na brdu Perun ispod padina Male Učke izbio je najveći ovogodišnji šumski požar na opatijskom području. Prema grubim proračunima u požaru je izgorilo oko 50 hektara mlade borove šume i šipražja, tako da je šteta ogromna. Zgarište se još puši i odaje veliku pustoš, koju je vatrena stihija u 12 sati divljanja ostavila za sobom. Prema mišljenju većine, izgleda da je uzrok velikom požaru ponovo palež. Ljudi bi ipak trebali malo više pažnje pridavati potencijalnoj opasnosti od požara u ove vruće ljetne dane. Samo u toku subote imali smo na našem području četiri šumska požara. To je ipak malo previše«, izvještavale su naše novine.

Prometni grč​

U vikend izdanju od prije četrdeset godina, a koje je izašlo na današnji dan, naveliko se pisalo o istočnom riječkom izlazu koji je u to vrijeme bio djelomično u prometu. Kako je i sam naslov teksta govorio, »ublažen je bio riječki prometni grč«, ali ne i do kraja riješen. Prometni problemi i dalje su bili na tapetu, a očekivalo se da će ih konačno riješiti dovršenje druge faze radova, odnosno izgradnja gradske obilaznice čime je Rijeka trebala konačno »odahnuti« u prometnom smislu.

3770654

»Stručne kritike o istočnom izlazu su povoljne, izlaz iz grada je rasterećen, a prema istočnim dijelovima Rijeke nema gužve. Međutim, prometni čep sada se preselio kod zgrade »Elektroprimorja« i Željezničke stanice, te kod podvožnjaka na spoju Kumičićeve i Janka Polić Kamove. Treba čekati i završetak riječke obilaznice jer će, čini se, samo ona, s čvorovima Draga, Škurinje i Istarska, biti potpuno rješenje riječkog prometnog grča«, navodilo se tada, kao i da se na Delti dobilo parkiralište s kapacitetom od 500 automobila za što su se Riječani godinama borili.

Osim prometne problematike, naš list se bavio i potencijalom opasnošću od »crne plime«, odnosno činjenicom da će sa startom naftne luke u Omišlju stizati mamut-tankeri nosivosti i do 340 tisuća tona, a čija bi eventualna havarija značila golemu ekološku katastrofu. Zagađenje mora naftom koje bi za sjeverni Jadran doslovno značilo smrt.

»I naša zemlja trebat će ovom problemu posvetiti znatno više pažnje i ustaliti nova rješenja zaštite pred sve većom mogućom prijetnjom zagađenja Jadrana naftom. Puštanjem u promet naftovoda godišnji promet naftom na području sjevernog Jadrana premašit će 100 milijuna tona nafte. Naravno, time će i porasti mogućnost havarije nekog od mnogobrojnih tankera na Jadranu, čemu treba dodati i moguće opasnosti od mogućih nezgoda prilikom istraživanja podmorja, koji se sve intenzivnije obavlja u našem moru. Jadran je i dalje najčišće more u mediteranu i treba sve učiniti da tako i ostane, ne prepuštajući rješavanje problema od slučaja do slučaja, a osobito sada kada će i u našem moru ploviti mamut-tankeri«, istaknuto je u tekstu.
Prije trideset godina, u izdanju objavljenom 11. kolovoza 1989. godine, riječka kronika bavila se mogućnostima daljnjeg razvoja Rijeke u smislu širenja i postanka, ako to treba, milijunskoga grada. Veliku ulogu u tome trebale su odigrati bescarinske zone, od Kostrene i Bakra preko Grobnika, Matulja, Klane i Brguda, pa i šire.

»Persona non grata« u hotelu Kvarner

U izdanju od 11. kolovoza 1969. godine pisalo se i o tome kako je po prvi put u 85 godina hotel »Kvarner« jednog gosta proglasio nepoželjnim, a »persona non grata« bila je tada popularna i vrlo poznata glumica i pjevačica Olivera Vučo. Skandal je bio toliki da su tadašnji rukovodioci svih odjeljenja hotela sazvali poseban sastanak, a na čijem se dnevnom redu nalazila samo glumica.

»Sve smo učinili da se u našoj sredini dobro osjeća. Nosili smo joj besplatno led i soda-vodu u sobu kad je imala goste, dozvoljavali joj da u hotel unosi strana pića, a sobarica je stalno ispunjavala svaku njenu želju. To što je nezadovoljna komforom hotela nismo mi krivi. Kroz naš objekt je prošlo niz ličnosti i nikada nije bilo primjedaba. Htjela je biti najzapaženiji gost. Samo je bacila ljagu na naš hotel. Ako netko želi biti »gost iznad gostiju«, trebao bi se tako i ponašati«, izjavilo je Novom listu tadašnje rukovodstvo hotela.

»Stručnjacima koji prostorno vide unaprijed treba omogućiti da u što kraćem roku odrede područja bescarinskih zona. Ta bi područja najprije trebalo ograditi žicom, a zatim angažirati projektantske kuće za izradu idejnih projekata za skladišne, proizvodne, montažne i druge prostore. Naravno, sve to s ciljem skretanja još barem desetaka milijuna tona tereta na sjeverni Jadran, a koji danas ide preko Roterdama, Amsterdama, Hamburga i drugih dalekih sjevernoevropskih luka. Veliki zaokret Rijeci je potreban i u organizaciji trgovačke mreže. Jedino tako dobit će se na kvaliteti i širokom izboru robe, ali i propadanju onih koji dohodak stvaraju jedino »zidanjem« cijena«, glavne su teme na koje je skretana pozornost u Novom listu.

Riječka sramota

Naši reporteri su patrolirali i plažama kako bi se »na svoje oči« uvjerili u kakvom su stanju omiljena kupališta Riječana i šire, te i s čime su kupači najviše (ne)zadovoljni. Obišli su tako i Pećine, a gdje su se ponajviše šokirali stanjem plaže ispod hotela »Park« za koju su već u naslovu istaknuli kako je »Park« nedostojan.

3770653

»Plaža ispod hotela »Park« predstavlja jednu od najvećih riječkih sramota. Toliko prljavštine i fekalija teško se može zateći i na divljim deponijima, a »osvješćenje« da se nalazimo na hotelskoj plaži neminovno dovodi do pitanja - Tko je ovdje lud? Polomljene kabine u kojima utočište pronalazi raznovrsno smeće, oronula ograda, smrdljive sanitarije u kojima caruju izlučevine ljudskih tijela, išarani zidovi i sve to garnirano rojevima muha najbolje pokazuje kolika je briga koja se posvećuje ovoj plaži. Jedini spas za ovu plažu je hitan posjet sanitarne inspekcije i njeno zatvaranje do trenutka kada će kupanje na njoj biti dostojno čovjeka«, samo je dio onoga na što je ukazala ekipa Novog lista.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.