Gospodarenje otpadom

ISTJEČE ROK Rijeci prijeti kazna od 300.000 kuna zbog odluka o prikupljanju otpada, a Obersnelu 25.000 kuna

Bojana Mrvoš Pavić

Velika većina JLS-ova užurbano je na svojim skupštinskim sjednicama odluku donosila jučer, ili ju donosi danas, budući da im u protivnom prijete kazne od 300.000 kuna ako odluku ne donesu na vrijeme, a njihovim (grado)načelnicima kazne od 25.000 kuna.



U četvrtak istječe rok jedinicama lokalne samouprave do kojeg su morale donijeti općinsku odnosno gradsku odluku o načinu odvojenog prikupljanja otpada na svojem području, za što su imale vremena od 1. studenog prošle godine. Točnije rečeno, još je 2013. godine na snagu stupio Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji ih je obavezao na odvojeno prikupljanje otpada, no velikih pomaka do sada nije bilo.


Velika većina JLS-ova užurbano je na svojim skupštinskim sjednicama odluku donosila jučer, ili ju donosi danas, budući da im u protivnom prijete kazne od 300.000 kuna ako odluku ne donesu na vrijeme, a njihovim (grado)načelnicima kazne od 25.000 kuna. Rijeka će definitivno kasniti jer je tek 17. siječnja na javno savjetovanje uputila prijedlog svoje odluke, koje će zaključeno biti 17. veljače. Zagreb je o odluci raspravljao jučer, jednako tako i drugi gradovi, kojima se Krk, Prelog, Crikvenica i Čakovec, svijetli primjeri, mogu samo smijati, i pitati se u čemu je problem.


Spora provedba


Oni već odvajaju 50 posto svog otpada, kao vrijednu sirovinu ga i prodaju, poput Preloga, u susjedne zemlje, i ne žale se. Od »komunalaca« u ostalim JLS-ovim može se čuti samo kako je sustav skup i građane će koštati, no činjenica je da su svi oni već puno novaca iz fondova povukli upravo za tu namjenu, kako bi kupili opremu, bez puno pomaka na terenu. Točnije, 410 milijuna kuna od 2013. godine. Isto tako, građani će račune za odvoz otpada moći i smanjiti, budu li disciplinirano sortirali. Preduvjet za to je da im komunalna društva osiguraju dovoljan broj spremnika, i da se uspostavi kontrola odlaganja. Proći će još dosta vremena do toga, a 2020. godina nam je pred vratima.




Rijeka si je, primjerice, dala rok od čak tri godine do potpune implementacije novog sustava, a već 2020. godine Hrvatska mora Europi dokazati da odvaja najmanje 50 posto papira, stakla, metala i plastike, kojeg sad odvajamo upola manje. Ne ispunimo li taj cilj, plaćat ćemo kazne, dok će JLS-ovi već od ove godine kazne plaćati državi ako ne smanje količine otpada bačenog na odlagališta.


Što već godinama koči implementaciju sustava odvojenog prikupljanja otpada, koji desetljećima jako dobro funkcionira na zapadu, ili u skandinavskim zemljama? Promjene, moguće, koče zagovornici MBO centara za gospodarenje otpadom, kojima nesortirani otpad treba za proizvodnju, no godinama kasni i izgradnja tih centara. Korisna sirovina iz otpada dobra je zarada pa je nevjerojatno da gradovi i općine ne čine dovoljno kako bi je i realizirali. Mali međimurski Prelog, koji s okolnim općinama broji 28 tisuća stanovnika, odvojeno prikupljanje otpada ima više od deset godina, odvaja 60 posto, a na prodaji korisnih sirovina iz otpada je samo u 2016. godini zaradio 900 tisuća kuna.



Kako stoji u prijedlogu odluke o odvajanju otpada za Rijeku, koji može biti implementiran i tek za tri godine, onaj tko bude odlagao otpad izvan spremnika ili u neodgovarajuće spremnike, bit će kažnjen iznosom u visini cijene javne usluge za količinu prekomjerno odloženog komunalnog otpada, uvećano za sto kuna, odnosno u visini cijene prikupljanja i zbrinjavanja nepravilno odloženog otpada sukladno cjeniku, plus sto kuna. Koliko je to, bit će poznato kad donesen bude i cjenik. Kad ne bude moguće ustanoviti tko je zagadio neki spremnik, plaćat će svi stanari. Dokazni materijal bit će fotografije, snimke ili zapisnici komunalaca.



Prvo cijene


Nakon što, s kašnjenjem, i donesu odluku o odvojenom prikupljanju otpada, gradovi i općine u Hrvatskoj tek u roku mjesec dana nakon toga moraju donijeti i nove cjenike odvoza, a onda tek u ovoj ili narednim godinama sustav i implementirati. Temeljem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz studenog prošle godine, građanima će naplaćivati odvoz miješanog otpada i biootpada (kuhinjski i vrtni otpad), dok bi odvoz drugog sortiranog otpada – papira, plastike, stakla i metala, trebao biti besplatan. Pritom, kante ili vrećice za plastiku, papir i staklo trebalo bi imati svako kućanstvo, kao i zelene otoke na javnim površinama.


Odvoz će biti naplaćivan po zakupljenom volumenu kanti za miješani i biootpad, koje će susjedi ugovorati sukladno broju članova kućanstava, dok će ubacivanje »neprijateljskog« smeća u kantu zgrade moći spriječiti ili dežurstvima, ili zatvaranjem »baja« u boksove ili unutar zgrade, stavljanjem pod lokot i slično, o svom trošku. Na Cresu će, primjerice, kante za miješani otpad biti moguće otvoriti samo s posebnim karticama koje će dobiti svako kućanstvo. One će istovremeno evidentirati koliko je tko bacio otpada pa će toliko i platiti. Što više budu razvrstavali, račun će biti manji.