Neobična situacija

“ILEGALCI” U PARKU Kako su kornjače i ribice uopće završile u poznatoj riječkoj fontani?

Ljiljana Hlača

U »jezeru« dom silom prilika pronašle kornjače i ribe/ Snimio Roni BRMALJ

U »jezeru« dom silom prilika pronašle kornjače i ribe/ Snimio Roni BRMALJ

Kornjače na čije ugibanje građani upozoravaju na društvenim mrežama, a o čemu je bilo riječi i na Gradskom vijeću, kao i ribe koje se nalaze u jezercu, tamo su završile zahvaljujući građanima koji ih više nisu željeli držati kao kućne ljubimce iako im taj prostor nije prilagođen, pojašnjavaju u Gradu



Stanje Parka Vladimira Nazora i uginule kornjače koje u »jezercu« ove zelene površine u središtu grada već duže vrijeme tema su na društvenim mrežama, a problem se spominjao i na nedavnoj sjednici riječkog Gradskog vijeća. O tome je progovorila vijećnica Tea Mičić-Badurina (PGS) referirajući se na fotografije na društvenim mrežama, a koje ukazuju na uginule kornjače, šahte začepljenje pijeskom, oštećene koševe za smeće. Tada je istaknula da se za nastalu situaciju krivi »neodgovorne građane«, ali kako bez odgovornosti nisu ni oni koji trebaju održavati površine u gradu koji će ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture.


Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel joj je odgovorio da »ne poriče postojanje problema u održavanju zelenih površina«, no kazao je kako velik problem stvaraju i »neodgovorni građani«. Dodao je kako je upoznat s ovim konkretnim slučajem, te obećao da će KD Čistoća sanirati zelene površine po prioritetima, a sve će ovisiti i o vremenskim uvjetima.


Napušteni ljubimci


Nešto se, očito, učinilo jer je Park Vladimira Nazora izgledao sasvim pristojno, izuzme li se nekoliko nepropisno parkiranih automobila i vlasnike pasa koji su ga koristili za istrčavanje svojih četveronožaca. Koševi za smeće su bili čisti i čitavi dok su kutije s vrećicama za pasji izmet bile opremljene vrećicama. Šahte su bile čiste, kao i upojni bunari. A i u jezercu se nazirao život – par kornjača izmigoljilo je na površinu. Koliko ih je preživelo ovaj val hladnoće, vidjet će se na proljeće. Možda se dobar dio još nalazi na dnu, u mulju fontane u fazi hibernacije.




Interesiralo nas je otkuda uopće kornjače u bazenu fontane. Iz Grada Rijeke saznajemo da su ove životinje tamo »ilegalno«, točnije – zahvaljujući građanima koji su se na taj način odlučili riješiti svojih kućnih ljubimaca. Puštanje neautohtonih vrsta u prirodu – a ovdje je riječ o crvenouhoj kornjači koja potječe iz Sjeverne Amerike i bila je vrlo popularna kao kućni ljubimac – protuzakonito je i oni koji su tako »zbrinuli« kornjače krše Zakon o zaštiti prirode. Bez obzira koliko bezazleno izgledale, čini se da su se mnogi malo »preračunali« uzimajući kornjače za ljubimce. One ipak traže određene uvjete. Treba im osigurati vodeni prostor za sunčanje i za plivanje i to najmanje 250 do 400 litara vode. Vole toplo okruženje, iznad 25 stupnjeva Celzijevih. Uz to, ovaj ljubimac dugo živi, i do 50 godina. Osim kornjača, u fontani u Parku Vladimira Nazora, dom su našle i neke vrste ribe, također nekadašnji ljubimci.


– Da životinje ne bi ugibale od gladi, s izvođačem radova na održavanju fontane ugovoreno je hranjenje kornjača i riba. Prostor bazena fontane nije namijenjen niti prilagođen njihovom zadržavanju – navodi Odjel gradske uprave za komunalni sustav.


»Podebljan« budžet


Sve je više građana koji su i inače nezadovoljni izgledom riječkih parkova, prije svega njihovom čistoćom. Travnate površine su onečišćene otpadom i pasjim izmetom što je sve veći problem jer je broj pasa u porastu. Ne čuva se ni inventar parkova, a da ni video nadzor ne pomaže ukazuje slučaj uništavanja skupih i netom postavljenih sprava u Parku znanosti na Mlaki.


Kada je riječ o režimu održavanja riječkog zelenila, a riječ je milijun i 300 tisuća »kvadrata«, sve ovisi o godišnjem periodu i vremenskim prilikama. Grabljanje površina, orezivanje grmova, uklanjanje suhih grana, grmova i stabala na rasporedu su od listopada do travnja. Košnja, šišanje živica, trajnica i penjačica, te kemijsko i mehaničko uklanjanje korova sa staza obično se radi u periodu od travnja do listopada i većina se ponavlja od dva do šest puta na jednoj površini.


– Čistoća se održava tako da se površine pod pijeskom obilaze više puta tjedno, a travnjaci dva puta u mjesecu. Pražnjenje naplavina iz upojnih bunara i čišćenje vodolovki obavlja se prema potrebi. Građavinski zahvati u parkovima planiraju se najčešće za kasno proljeće – pojašnjavaju Odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Ove godine mogu se očekivati vjerojatno i neki kvalitativni pomaci jer je gradski budžet za čišćenje grada i održavanje zelenih površina »podebljan« za još dodatnih tri milijuna kuna.