Ministrica Divjak u Rijeci

Hrvatski kvalifikacijski okvir: U središtu procesa podučavanja učenik i student

Ingrid Šestan Kučić

snimio Silvano Ježina

snimio Silvano Ježina

– U strukovnom obrazovanju nastavljamo s formiranjem centara kompetetnosti koji će postati središte razvoja strukovnog obrazovanja, a u visokom obrazovanju temelj su programski ugovori koji se temelje na rezultatima i zahtjevima, a jedan od važbnih zahtjeva je usklađivanje upisnih kvota sa zahtjevima tržišta, poručila je ministrica.



RIJEKA – »Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) – mehanizam za osiguranje relevantnosti obrazovanja« naziv je konferencije Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala koja je jučer održana na Kampusu Sveučilišta u rijeci, a okupila je predstavnike institucija svih razina obrazovnog sustava. Naglašavajući kako bi upravo HOK trebao biti alat čijim korištenjem možemo unaprijediti relevanstnost studijskih i obrazovnih programa na svim razinama ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak napomenula je da treba prepoznati ulogu HOK-a u upotrebi ishoda učenja te se osvrnula ne temu kurikularne reforme.


– Zajednički temelj kurikularne reforme i HOK-a je koncept ishoda učenja koji u središte procesa učenja i poučavanja stavlja učenika, studenta i polaznika obrazovanja odraslih, kazala je ministrica.


Prema njenoj ocjeni jučerašnja je konferencija bila prilika za raspravu o temama koje se odnose na studijske i obrazovne programe i onoga što je podloga za te programe, a ujedno je naglasila i potrebu da potrebe tržišta rada treba inkorporirati u obrazovanje, posebno u dijelu strukovog obrazovanja i u visokom obrazovanju. Ističući kako postoje tri ključna elementa za uvođenje kurikularne reforme Divjak je izdvojila edukaciju nastavnika, kvalitetne materijale te kvalitetne kurikulume.




– U strukovnom obrazovanju nastavljamo s formiranjem centara kompetetnosti koji će postati središte razvoja strukovnog obrazovanja, a u visokom obrazovanju temelj su programski ugovori koji se temelje na rezultatima i zahtjevima, a jedan od važbnih zahtjeva je usklađivanje upisnih kvota sa zahtjevima tržišta, poručila je ministrica.


Govoreći o potrebi promjene paradigme poučavanja veliki naglasak stavila je na potrebu promišljanja takvih programa koji će zadržati fundametalna znanjan, ali i ostaviti širok prostor za upotrebu metoda poučavanja koje potiču kritičko mišljenje i istraživački pristup.


Do sada je svoja prva iskustva u ekeperimentalnom programu kurikularne reforme steklo 8.465 učenika u 74 škole, a s obzirom da već iduće godine slijedi frontalno uvođenje reforme u sve škole prvu fazu edukacije završilo je 32 tisuće učitelja, što odgovara gradu veličine Vinkovaca. Dodajući kako se jučerašnjom konferencijom želilo odgovoriti na pitanje što to znači relevantno obrazovanje rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je naglasak konferencije na socijalno odgovornom obrazovanju.


– To je obrazovanje povezano s gospodarstvom, no često se ta tema trivijalizira i stavlja u kontekste u kojima se obrazovanje podređuje profitu. Međutim, mi to vidimo sasvim drugačije, jer relevantno je obrazovanje ono koje omogućuje svakom pojedincu da vodi jedan ispunjen život, a da s druge strane potiče i tržište rada da dobije kompetene mlade ljude, zaključila je rektorica.