Dugovječni ravnatelj

Herman Haller je čelu KBC-a ispratio već pet ministara. Hoće li i šestog?

Barbara Čalušić

Izjave i dosadašnje kandidature Hermana Hallera dokazuju da on želi biti na čelu riječke bolnice. To će odlučiti politika koja ga je, čini se i bez obzira na slučaj Kantrida, odlučila zasad zadržati na toj funkciji



RIJEKA Zvuči pomalo iznenađujuće, ali prof. dr. Herman Haller, sviđalo se to nekom ili ne, sa svoja je tri mandata na čelu riječke bolnice zapravo najdugovječniji ravnatelj u povijesti objedinjenog Kliničkog bolničkog centra Rijeka. A mnogima se to očito ne sviđa, jer u svih 12 godina koliko je na čelu najveće riječke »firme«, njegova se ostavka u pravilu traži barem jednom godišnje.


Povodi su razni, no u pozadini svih gotovo se uvijek nalazi novac koji na ovaj ili onaj način kronično manjka u bolničkom budžetu, kao uostalom i u cijelom zdravstvu, te prijeti kolapsu sustava koji godišnje obradi 750 tisuća pacijenta, a koji s 250 milijuna kuna duga riječku bolnicu trenutačno svrstava na peto mjesto najvećih dužnika među hrvatskim bolnicama.


Zbog takvog je minusa prije otprilike mjesec dana svoju ostavku Upravnom vijeću bolnice ponudio i sam Haller. Vijeće u kojem sada sjedi mahom SDP-ov kadar, i to onaj njegov dio koji je Halleru očito sklon, odbilo je ponuđenu ostavku da bi smanjen bolnički budžet, ali i disonatan stav vladajućeg SDP-a po pitanju opstanka Hallera na ravnateljskoj funkciji, izašao na vidjelo protekli tjedan s mogućnošću prekida terapije djeci koja se od karcinoma liječe na Odjelu hematoonkologije na Kantridi.



2004.  rezanje novca za srčane bolesnike2006.  afere Maškarin i Ognjen Šimić2009.  liste čekanja za onkološke bolesnike2011.  zamjena ploča na krovu sušačke bolnice2011. kašnjenje s dječjom onkologijom 2012.  lijekovi za male onkološke pacijente


Još jednom, javnost i dio politike zatražili su ostavku ravnatelja koji je dosad »nadživio« pet ministara zdravstva i čitav niz turbulencija i afera koje su potresale riječki KBC.   

Prve kritike


Herman Haller na mjesto prvog čovjeka riječkog KBC-a došao je u vrijeme koalicijske vlade i tadašnje ministrice Ane Stavljenić Rukavina, nakon smjene Borisa Mlinarića s mjesta ravnatelja 2001. godine. Bilo je to prvo ime na čelu riječke bolnice koje istovremeno nije bilo vezano za nekog istaknutog stranačkog čovjeka.


Iako je već u prvom mandatu, u vrijeme ministra Andra Vlahušića koji je riječkoj bolnici osjetno smanjio proračun, razmišljao o ostavci, Haller je u svom prvom mandatu uspio očvrsnuti svoju poziciju i steći podršku lokalne zajednice, stranaka različitih usmjerenja, HZZO-a i Upravnog vijeće KBC-a.


Hallerova stolica prvi se put ozbiljnije zatresla smjenom vlasti te su pred kraj njegovog prvog mandata počele stizati i prve ozbiljne kritike. Te 2004. godine njegova se ostavka tražila zbog rezanja novca za liječenje srčanih bolesnika koji su se zbog manjka sredstava te godine na liječenje usmjeravali u zagrebačke bolnice. Obustavljen je rad bolničke angiosale, nešto kasnije i kardiokirurgije, smanjen je broj dežurstava, broja usluga i produžena lista čekanja…



Smjene suradnika koji nisu dijelili njegovo mišljenje također su obilježili ovaj  Hallerov mandat. Osim  dr. Marije Petković s onkologije,  s mjesta pomoćnika ravnatelja smijenio je i prof. dr. Davora Štimca koji je također progovarao o krizi lijekova za onkološke bolesnike. Još 2009. godine Haller je s mjesta predstojnika Klinike za pedijatriju smijenio prof. dr. Vladimira Ahela, a na njegovo mjesto postavio »svog« čovjeka, prof. dr. Igora Prpića. Nezadovoljni liječnici s Kantride odmah su ustali protiv novog oktroiranog predstojnika. Pravi sukob uslijedio je nekoliko mjeseci kasnije kad su liječnici s Kantride odaslali javni apel da su na njihovoj klinici ugroženi životi djece zbog lošeg vodstva i organizacije rada na klinici. Haller njihovim zahtjevima nije udovoljio zbog čega su na Kantridi podnesene brojne ostavke, a sukob s nametnutim predstojnikom na Kantridi sudeći i po zadnjim događanjima na dječjoj onkologiji tinja i danas.



O zahtjevu za njegovom smjenom progovora HDZ na lokalnoj i državnoj razini sve do te mjere da smijenjeni ravnatelj Mlinarić, čije je Haller mjesto zauzeo, na ovaj način pokušava trasirati svoj put za povratak u ravnateljsku fotelju riječkog KBC-a.   

Podrška Milinovića


Lokalna vlast ipak staje u njegovu obranu pa je tako tadašnji župan Zlatko Komadina kazao: »Ne sporim pravo Vladi da mijenja članove upravnih vijeća bolnica jer je to i bivša vlast činila, ali pogotovo bi nestranački ljudi na nekim drugim dužnostima mogli ondje i ostati, na primjer ravnatelj KBC-a Herman Haller koji je smanjio minus na računu ove bolnice.«


Haller je naposljetku dobio podršku i HDZ-a te Upravnog vijeća bolnice na čelu kojeg se tada nalazi Darko Milinović, a koje je 2005. godine potvrdilo njegov drugi mandat. Hallera, koji se za svoj drugi mandat izborio između još četri kandidata među kojima su bili i Miomir Zelić, i Boris Mlinarić, podržalo je i Stručno vijeće bolnice, a svoju je drugu kandidaturu ponovo temeljio na izgradnji nove riječke bolnice.


Uslijedila je loša godina za riječki KBC, godina afera koje su uzdrmale riječko zdravstvo, ali i poziciju Hermana Hallera na čelu riječke bolnice. U 2006. godini riječku je bolnicu pogodio slučaj Maškarin, a samo nekoliko tjedana kasnije uhićen je kirurg Ognjen Šimić zbog primanja mita. Haller je tada kazao da su zahtjevi za njegovom ostavkom logični i da od odgovornosti po zapovjednoj liniji ne može pobjeći. Ostavku ipak nije ponudio.


Unatoč ozbiljnim aferama iz drugog mandata čiji se repovi i danas vuku te javnim razmišljanjima o ostavci, Haller se 2009. godine ipak po treći put kandidirao za ravnatelja. Ovaj put izbor je bio gotova stvar jer se Halleru na tim izborima nitko nije suprostavio kao protukandidat, a tu je bila i načelna podrška tadašnjeg ministra Darka Milinovića.   

Odbačne optužbe


Već krajem iste godine u riječkoj bolnici započinje nezapamćene mjere štednje. Primjerice, smanjuje se broj ljudi u upravi i zabranjuje telefoniranje iz bolnice, a onda slijedi pravi šok za onkološke bolesnike i javnost: oboljelima od raka ukida se zbog štednje terapija i počinju se formirati liste čekanja za onkološke bolesnike. U prve redove Hallerovih protivnika odmah se probija tadašnji dogradonačelnik i oporbeni saborski zastupnik, a sadašnji ministar Željko Jovanović koji kao i u ovom slučaju s prekidom terapije djeci oboljeloj od karcinoma, traži hitnu Hallerovu ostavku.


Haller uz poruku tko može čekati, čekat će, tvrdi da ne daje ostavku jer terapija nikom nije uskraćena. I ovaj je put dobio podršku struke i većeg dijela lokalne vlasti, bolnica povećane limite koji su barem kratkotrajno imali za cilj smiriti krizu u KBC-u, a predstojnica riječke Onkologije prof. dr. Marija Petković koja mu se javno suprostavila braneći interese oboljelih, smjenu s mjesta predstojnice samo nekoliko mjeseci kasnije.



U vrijeme afera Maškarin i Šimić Haller  ostavku nije ponudio objašnjavajući to svojom odgovornošću za normalno funkcioniranje sustava i rada ustanove»O ostavci sam dvojio dok nisu počeli medijski napadi koji nisu imali civilizacijski duh niti duh zaštite pacijenata, pa iako sam ozbiljno razmišljao o odlasku, vjerujem da sam pomogao da se osigura funkcioniranje KBC-a kao sustava, iako nešto malo lošije nego što bi to bilo u normalnoj situaciji«, kazao je tada ravnatelj riječke bolnice koji se te godine ozbiljno zaratio s medijima. Osim odbijanja davanja izjava, Haller je išao toliko daleko da je za prijeteće pismo usmjereno prema njemu i njegovoj obitelji koje je dobio nedugo nakon slučajeva Maškarin i Šimić okrivio pisanje medija.


Haller je preživio i proteklu, predizbornu godinu u kojoj je zbog sumnjive zamjene ploča na krovu sušačke bolnice, prijavljen Državnom odvjetništvu, a zbog toga i odugovlačenja s početkom radova na preseljenju dječje onkologije njegova ostavka zatražena je čak i na javnoj televiziji. Ravnatelj riječke bolnice tada je izjavio da je spreman podnijeti ostavku, ukoliko DORH prihvati optužbe protiv njega no ubrzo je izvjestio javnost da su te optužbe da je bolnicu oštetio za milijunski iznos radovima na krovu sušačke poliklinike – odbačene.   

Nasljednik


Pored svih afera i traženja ostavki treba konstatirati i da ravnatelja Hallera definitivno ne krasi aura simpatičnog tipa. Ako je suditi prema brojnim njegovim izjavama koje se tiču funkcioniranja zdravstvenog sustava, pacijenata i teško bolesnih, on to uopće ne želi ni biti.


No, njegove izjave i dosadašnje kandidature dokazuju da želi biti na čelu riječke bolnice. Hoće li uspjeti ovaj mandat izgurati do kraja, sigurno ne ovisi samo o njemu, kao ni o zgroženoj javnosti, već o pravorijeku aktualne politike koja ga je, čini se i bez obzira na posljednji slučaj na Kantridi, odlučila zasad zadržati na toj funkciji.


A ako se kojim slučajem politika o ovom pitanju ipak predomisli prije srpnja 2013. godine, treba se upitati: je li se u posljednjih 12 godina Hallerove vladavine riječkim KBC-om igdje pojavio njegov nasljednik čiju ostavku nitko neće tražiti?