HZMO ne da suglasnost: Derutni neboder u Ulici Andrije Peruča 2A teško do nove fasade

Suglasnost o realizaciji kredita za sanaciju pročelja do sada je potpisalo 63,55 posto vlasnika, a zgrada je od Fonda za energetsku učinkovitost dobila i nepovratnih 288.000 kuna. No, uzalud... 

RIJEKA Iako je Fond za energetsku učinkovitost za neboder u Ulici Andrije Peruča 2a na Podvežici osigurao nešto više od 288.000 kuna nepovratnih sredstava za obnovu fasade, čini se da jednom dijelu suvlasnika to ništa ne znači.

Barem tako tvrdi njihov upravitelj, tvrtka Rijeka stan. Naime, suglasnost o realizaciji kredita za sanaciju azbestnog pročelja potpisalo je do sada 63,55 posto vlasnika. I dok su radovi na tri nebodera čiji su radovi sufinancirani sredstvima Fonda a koji se nalaze u njihovoj blizini gotovi, zgrada u Ulici Andrije Peruča 2a čeka neke bolje dane. 

  – Ostali suvlasnici ne žele pristupiti potpisivanju jer još uvijek razmišljaju ili opstruiraju cijeli projekt, a zanimljivo da ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji je vlasnik 6,67 posto zgrade, odnosno ima devet stanova u neboderu, ne želi dati suglasnost za ovaj projekt, veli nam Tomislav Štimac iz Rijeka stana. 

Iz odgovora Zavoda proizlazi da oni ostaju pri svom stavu, ali imaju svoju interpretaciju oko davanja suglasnosti. Tako u odgovoru stoji da je »Zavod dao suglasnost da se obnova fasade izvrši iz sredstava zajedničke pričuve, međutim upravitelj im se ponovno obratio sa zamolbom da se potpiše ugovor o kreditu za financiranje investicijskih radova na predmetnoj zgradi u svojstvu korisnika kredita, dužnika i jamca platioca«.   – Nadalje, prema obavijesti upravitelja zgrade, učešće Zavoda u kreditu iznosilo bi 75.203 kune, proporcionalno vlasničkom udjelu od 6,67 posto ukupne površine zgrade. HZMO nastoji na zadovoljavajući način gospodariti vlastitim nekretninama pridržavajući se svih propisanih standarda u okviru Financijskog plana koji je sastavni dio Državnog proračuna RH. Budući da za ovu namjenu u Planu nisu predviđena sredstva nije bilo moguće udovoljiti zahtjevu za potpisivanjem ugovora o kreditu za obnovu predmetne fasade. Zavod nije u mogućnosti samostalno mijenjati Financijski plan, a eventualne promjene moraju biti u okvirima rebalansa Državnog proračuna, službeni je odgovor Zavoda.

Neodgovoran stav

Kad bi mirovinski zavod dao svoj potpis to bi bilo dovoljno da se krene u ovu investiciju, jer bi se ispunio zahtjev banke da ugovor o kreditu potpiše minimalno 70 posto suvlasnika zgrade. 

  – Odgovor Zavoda je da su suglasni jedino da se obnova fasade ostvari isključivo iz sredstava zajedničke pričuve, a to znači da bi trebalo čekati nekih 12 godina kako bi se prikupila potrebna sredstva za ovaj zahvat. Naravno da bi u tom slučaju zgrada izgubila pravo korištenja sredstava subvencije od Fonda, jer ta sredstva treba iskoristiti u roku od dvije godine. Mislim da je to više nego neodgovoran stav, osobito ako 60 posto vlasnika stanova već danas ima problem s prodorom oborinskih voda zbog derutne fasade koja je na 40 posto površine popucala i ljušti se. Problemi su najizraženiji na sjevernoj strani gdje se vlasnici svih stanova bore s vlagom te nas stalno zovu poslije malo jačih kiša, veli nam dalje Štimac.  

 Investicija obnove nebodera košta 2.069.328 kuna, iznos od 1.128.000 kuna osigurao bi se kreditom, a preostali iznos od 941.328 kuna zgrada bi osigurala iz sredstava zajedničke pričuve. Naplata pričuve za ovaj neboder je vrlo visoka i iznosi 95,32 posto, što je iznad prosjeka naplate u Rijeci. 

Zbog namjere da se sanira ovaj derutni neboder ovaj upravitelj bio je čak predmetom istrage. Naime, kako nam otkriva sam Štimac, neki stanari prijavili su ga zbog zlouporabe položaja te stjecanja koristi iz njihovih sredstava DORH-u. Bio sam na razgovoru, provedena je istraga, ali nisu pronađene nikakve nezakonite radnje. Svi vlasnici nebodera dobili su pismeno izvješće o tome te planiram podići privatne tužbe protiv stanara koji ne vjeruju u moju vjerodostojnost, otkriva nam dalje Štimac. 

Paradoks

– Osim što bi trebao dati suglasnost odnosno pristupiti potpisu ugovora o kreditu, Hrvatskom zavodu se zapravo ništa ne mijenja. I zbog toga ta nejasnoća. Oni u kreditu sudjeluju s učešćem od 75.203 kune koji je propocionalan njihovom vlasništvu u zgradi. To znači da će taj iznos vraćati iz pričuve koju od 2004. godine ionako plaćaju, a riječ je u iznosu od 4 kune po metru četvornom. I to je sve. Nije mi jasno kako to njihove službe ne razumiju ili možda ne žele razumjeti, ogorčen je Štimac. 

  Riječ je zaista o o paradoksalnoj situaciji. S jedne strane Fond za energetsku učinkovitost dodjeljuje nepovratna sredstva za sanaciju fasada, Ministarstvo graditeljstva apelira da treba ulaziti u takve projekte, a s druge strane druga državna tijela, u ovom slučaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, takve napore stavljaju pod upitnik.