Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 4n
Sutra: 21° 21° 4n
23. rujna 2018.
Nadu polažu u EU novac

foto HGK planira obnovu derutnog motela Panorama: Ruglo Kvarnera postaje Centar za inovativnost

Budući Mediteranski edukacijski centar inovativnosti kako ga vidi Idis Turato
Budući Mediteranski edukacijski centar inovativnosti kako ga vidi Idis Turato
2106212
2106212
1807596
1807596
2224110
2224110
Autor:
Objavljeno: 9. veljača 2016. u 9:03 2016-02-09T09:03:00+01:00

Planiramo brojne poduzetničke, obrazovne i kulturne programe u tri buduća centra: Jadranskom poslovnom centru izvrsnosti, Poduzetničkom centru inovativnosti i Centru zdravog života, te u dvije akademije: Gospodarskoj akademiji za deficitarna i nova zanimanja i Mediteranskoj gastronomskoj akademiji, kaže predsjednik riječke Županijske komore dr. Vidoje Vujić

Zemlja koja  puna dva desetljeća na jednoj od najljepših jadranskih lokacija ima derutni motel, k tome i autorski rad jednog od zanimljivijih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, uistinu jeste bogata zemlja. Uostalom, čemu razbijati glavu s tamo nekakvim motelom, ta već mu i sam naziv i namjena govore kako se radi o smještajnom objektu u kojem motorizirani gosti tek prespavaju, a čim otvore oči jure dalje, kad imamo tisuću otoka, nekoliko puta više tisuća kilometara obale, kad naprosto ovih nekoliko milijuna stanovnika koji naseljavaju Hrvatsku nit' znaju kud će s prirodnim ljepotama, nit' s onima koje nose snažne pečate kultura i civilizacija koje su obitavale na ovim prostorima.

Pa ih turisti opsjedaju bio taj motel obnovljen ili tek rupčaga koja, kao jedan od prvih dodira turista s fascinantnim pogledom na Kvarner, služi za sklanjanje nesretnika od kiše ili hladnoće kao i za obavljanje neizbježnih nam fizioloških potreba. Motel izgrađen 1967. kao dio serije sličnih objekata duž Jadrana koje je arhitektonski vrlo zanimljivo, koristeći kamen u modernističkom objektu iskazavši na taj način poštovanje posebitosti materijala od kojih je sazdana jadranska obala, osmislio Ivan Vitić. Čemu dakle da se netko skoro puna dva desetljeća sjeti da u svom vlasničkom portfelju ima i motel Panorama smješten na jednoj od najboljih riječko-opatijskih lokacija kad on, u tom izobilju, nije ni bitan, ni potreban.

– O ne, niste u pravu. Jedan od moji preduvjeta dolaska na čelo Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka kojoj je 1996. pripao motel Panorama bila je upravo njegova revitalizacija. Dakako najprije u arhitektonsko-graditeljsko smislu s prethodno jasno istaknutom vizijom što bi se u njemu moralo odvijati, kakvi bi mu dakle sadržaji bili namijenjeni, istaknuo nam je dr. Vidoje Vujić, čelni čovjek riječkog HGK s kojim smo razgovarali prošli tjedan. Intervju o općim gospodarskim temama i analizama, objavljen prošle nedjelje, selektirao je i jednu koja zaslužuje posebnu obradu: kad će se i u kom smjeru obnoviti Panorama.

PIK Sljeme

Manje je poznato da je Panorama nosila naziv Motel Sljeme. Izvorno, motele na jadranskoj obali, trebalo ih je biti pet, izgrađena su tri, inicirao je i financirao PIK Sljeme. Poznata zagrebačka tvrtka za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina je šezdesetih godina prošlog stoljeća bila toliko moćna da je svoje proizvode željela plasirati putem ugostiteljstva i turizma, i to direktnom investicijom u vlastite objekte. Uz motele investirali su i u samoposlužne restorane. Što je danas sa »Sljemenom«? Stečaj krajem osamdesetih, tranzicijske malverzacije s imovinom, propast, a od zaborava ga je spasio Agrokor, odnosno PIK Vrbovec koji je kupio njihov »brend«, pravo na korištenje naziva. Na neki način PIK Sljeme se provelo kao i moteli koje je 1965.  dao sagraditi.

Rješenje Idisa Turata

– Obnovit će se, a obnova kreće vrlo skoro. Gospodarsko vijeće u više navrata je raspravljalo o ovom objektu te je  donijelo i odgovarajuće  odluke. Uložio sam golemi napor u pripremi dokumentacije za ovaj projekt, a još više u uvjeravanju mnogih struktura i novog rukovodstva HGK da ga uvrsti kao prioritet. Uspio sam i dobio podršku i suglasnost predsjednika HGK Luke Burilovića, bez koje sve zajedno ne bi bilo moguće. Projekt ćemo realizirati u dvije faze. Prvo ćemo rekonstruirati postojeće objekte, a u drugoj, u skladu s konzervatorskim uvjetima dograditi novi kompleks. Idejno rješenje je izradio arhitekt Idis Turato, dok ćemo za glavni projekt  uskoro raspisati natječaj, naglasio je Vujić.

Ono što je bio dodatni poticaj konačnom početku obnove rezultat je inicijative riječko-trogirskih zanesenjaka, stručnjaka okupljenih u udrugu »Slobodne veze« koji velik dio svoje energije usmjeravaju na revitalizaciju i očuvanje hrvatske arhitektonske baštine. Njihova je inicijativa urodila plodom tako da je Panorama Ivana Vitića lani u travnju dobila status nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ono što je posebno zanimljivo, a na nebrigu o tom motelu baca dodatno negativno svijetlo, je činjenica kako je to prva građevina izgrađena nakon Drugog svjetskog rata koja je na širem riječkom području dobila taj status! Kako dakle razmišljati o instituciji koja dozvoljava da dvadeset godina ima u svojim rukama biser – arhitektonski, položajni i u krajnjoj liniji dohodovni potencijal – a da svo vrijeme dozvoljava da on funkcionira kao leglo zaraze, kao veliki besplatni zahod na vratima Jadrana, na prozoru Kvarnera?!

No, dobro, ostavimo li zgražanje nad prošlošću po strani, danas je velik dio predradnji njegovog vraćanja u funkciju pri kraju, zahvaljujući inicijativi dr. Vujića. Što se konkretno na liticama iznad Preluka želi u budućnosti imati?

Hondin muzej

U planu su i Mercedesov, Toyotin i Hondin ili Lufthansin trening centar. Uostalom, Dražen Srdoč, jedan od najuspješnijih hrvatskih motociklista, danas vlasnik Rutinga, generalnog uvoznika Honde za Hrvatsku, svojevremeno je nudio da u Panorami bude muzej auto-moto sporta i Hondin prodajni centar. Ideja ne samo da ima vrlo zanimljiv sadržaj i potencijalnu komercijalnu isplativost, nego se direktno nadovezuje i na dio povijesti motela. On se naime puno desetljeće nalazio na trasi motociklističkih utrki koje su se za svjetsko prvenstvo do 1977.  vozile na Preluku. Panorama dakle ima magnetsku privlačnost za čitav niz vrlo zanimljivih djelatnosti te ni u kom slučaju ne zaslužuje biti propalim, oronuli motelskim kompleksom, tužnim spomenikom naših tranzicijskih gluposti. Jedino što na toj lokaciji trenutno funkcionira je simpatična gostionica Panorama. No i ona s nelijepim pogledom na – motel Panorama.

Glavni projekt u izradi

– Na liticama iznad Preluka želi se, dodao nam je Vujić,  izgraditi Mediteranski edukacijski centar inovativnosti, ili skraćeno MECI. Nova arhitektonska cjelina pružit će odgovarajuće uvjete za različite obrazovne i kulturne sadržaje povezane s turizmom i ugostiteljstvom. Unutar prostora Mediteranskog edukacijskog centra inovativnosti planiramo  realizirati brojne poduzetničke, obrazovne i kulturne programe u tri buduća centra: Jadranskom poslovnom centru izvrsnosti; Poduzetničkom centru inovativnosti; Centru zdravog života i dvije akademije – Gospodarska akademija za deficitarna i nova zanimanja i Mediteranska gastronomska akademija. Projekt se nalazi u fazi izrade glavnog projekta i kandidiranja na nacionalne i EU fondove. Nadam se da ćemo krajem ove godine početi s radovima i projekt staviti u funkciju 2018. , precizan je Vujić.

Nakanu HGK podržavaju sve relevantne strukture i njihovi čelni  ljudi koji će se i uključiti u budući rad centra. Od gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i Siniše Škunce koji vodi Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, preko čelnih ljudi srednjih škola i fakulteta te vodećih osoba koje se nalaze na čelu turističkih zajednica.

Procjena – 30 milijuna eura

– Ukupna investicija za sve tri faze još uvijek nije poznata, ali prema nekim procjenama ide do 30 milijuna eura. Teško je u ovoj fazi nagađati, početna investicija bi trebala biti oko pet milijuna eura, a sredstava planiramo osigurati iz fondova EU i Junckerovog plana. Za prvu fazu planiramo osigurati sredstva  iz Europskog fonda za regionalni razvoj u kojem su namjenska sredstva za obnovu i revitalizaciji kulturne baštine. Prijave za natječaj počele su zadnjih dana siječnja. Treba naglasiti da je ulaskom u Uniju Hrvatska  dobila mogućnost korištenja fondova kohezijske, regionalne politike EU. U proračunu EU za razdoblje do 2020. za Hrvatsku je predviđeno golemih devet milijardi eura za sufinanciranje razvojnih projekata. To su prilike i potencijali koje je nužno iskoristiti. Nitko nam ništa neće darovati potrebno je samo stručno i naporno raditi, a takvu priliku ne smijemo propustiti, ističe dr. Vujić. 

S projektom obnove zadovoljna je i Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera, »krovne« turističke organizacije u Primorsko-goranskoj županiji.

– Čovjek je ključ uspjeha u turizmu, znani je naš slogan koji se jako dobro može uklopiti i u ideje o namjeni budućeg centra u Panorami. Nije naime dovoljno imat luksuzne hotele bez educirane radne snage, bez ljudi kod kojih će se vidjeti kako sa zadovoljstvom i osmjehom na licu rade svoj posao. Nadovezala bih se na tu priču i s našim lanjskim uspjehom kad je od 25 najboljih, nagrađenih djelatnika na Danima hrvatskog turizma njih devet bilo s područja naše županije. S te nam je strane jako drago da se buduća Panorama postavlja i kao edukacijski centar jer to znači da će turistički djelatnici s našeg područja biti još bolji. Jednako nam je tako drago da se uskoro kreće u njezinu obnovu i zbog toga što će se ta ružna slika maknuti s ulaza u Rijeku i Opatiju. I na kraju ne manje važno, Panorama će u svom budućem radu pomoći razvoju proizvođača autohtonih proizvoda – meda, vina i maslinovog ulja – jer zbog sveprisutne jednoličnosti globalizacije, posebitost nekog kraja ističu upravo njegovi autohtoni proizvodi. Naprosto bitno je krenuti, rezultati sasvim sigurno neće izostati, ističe Peršić Živadinov.

Balkanist

U vrlo zanimljivoj i iscrpnoj reportaži neovisnog internetskog magazina Balkanist koja problematizira hrvatski turistički proizvod kroz ponudu hotelskog smještaja, načinjena je i top ljestvica o 25 najvećih »crnih rupa« hrvatskog turizma. Riječ je redom o motelima i hotelima nastalim pretežito u vrijeme iza II. svjetskog rata koji su  kasnije, u doba hrvatske neovisnosti, prepušteni propadanju. Ono što posebno »veseli« je činjenica da Primorsko-goranska županija u zapuštenim hotelskim objektima na neki način prednjači.
Panorama je, uz primjerice Haludovo, zauzela istaknuto mjesto, a tu je i Vitićevo trogirsko ostvarenje. Složeno na jedno mjesto to se veliko hrvatsko turističko blago doima još tužnije, a nebriga o njemu još grozomornija. Neki od splitskih hotela, motel Vratnik, omišaljska Učka, pa razna odmarališta... o da, Hrvatska je uistinu bogata zemlja kad takvo arhitektonsko blago i tako sjajne pozicije turističke infrastrukture može ostaviti propadanju, a da s druge strene meritorne taj proces niti uzbuđuje, još manje izluđuje. 

Komercijalno, ali posredno

Panorama je u svojoj povijesti bila i Savezni centar za unapređenje ugostiteljstva, služila je za obrazovanje kuhara i konobara. Buduća se namjena naslanja i na taj dio povijesti. Ima istina danas glasova kako bi se Panorama morala staviti ne u funkciju edukacijskog centra, nego postati klasični motel. Ionako nama prema statistikama kronično nedostaje »kreveta« takvog tipa.

– Ne, naša je obaveza, pa i zakonska, napraviti edukacijski centar, ne klasični motel. Temeljna zadaća Centra bit će kreiranje platformi koje će omogućiti komercijalizaciju budućih inovacija tako da će posredno Panorama i imati komercijalnu ulogu. U takvom Centru jednako važnu ulogu imaju i polaznici i njihovi nastavnici, predavači. Prvi zato jer će ih novi i zanimljiv način predavanja potaknuti da se trude, da uče, da razmišljaju i izmišljaju odnosno kreiraju nove mogućnosti u radu. Uloga predavača je u tome da podrži svaku pametnu inicijativu koju će dalje zajednički razvijati na obostranu korist. Ako je naša županija u inovacijama i do sada prednjačila, mora se učiniti sve da i ubuduće bude pokretač turističke ekonomije. Neke aktivnosti moguće je organizirati u vrijeme predsezone i posezone kada su polaznici jače motivirani za učenje kao i primjenu naučenog u praksi, ističe Vujić.  

Obilazak motela još je jednom potaknuo provalu gorčine. Istina, za razliku od niza godina kad je bio potpuno nezaštićen i izložen vandalizmu svake vrste, motel je danas barem zaštićen, »zadaskan« i osiguran žičanim mrežama. Ako ni zbog čega drugog, ono iz baznih estetskih i sigurnosnih razloga.

A da vrijeme kod Panorame uistinu stoji, pokazuje i gradski sat koji, a treba li se čuditi, nije u funkciji. I on »stoji«. Za nadati se kako će se 2018. ipak sve zajedno promijeniti, kako će i kazaljke na orunuloj uri konačno početi pokazivati – ispravno vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila