Terminal za rasuti teret Bakar i dalje ugljenom prašinom sustavno zagađuje grad / Foto S. DRECHSLER
Građanska inicijativa za Bakarski zaljev i zaleđe, BazZa, organizirala je prvi sastanak s predsjednikom Uprave Luke Rijeka Vedranom Devčićem i bakarskim gradonačelnikom Tomislavom Klarićem na temu zagađivanja grada i okolice od strane Terminala za rasuti teret Bakar
BAKAR Građanska inicijativa za Bakarski zaljev i zaleđe, BazZa, organizirala je prvi u nizu otvorenih sastanaka s predsjednikom Uprave Luke Rijeka Vedranom Devčićem i bakarskim gradonačelnikom Tomislavom Klarićem na temu zagađivanja grada i okolice od Terminala za rasuti teret Bakar, kao i daljnjim namjerama u poboljšanju situacije. Između ostalog, zaključeno je da su investicije u bakarsku Luku nužne te da se u roku od tri mjeseca treba održati sljedeći sastanak na kojem bi Luka trebala prikazati učinjeno, kao i projektni plan uređenje terminala za rasuti teret u Bakru.
S problematikom se Grad Bakar i njegovi sugrađani aktivno »bore«, još od 2007. godine, a kako se moglo čuti na sastanku, koji je okupio i znatan broj Bakrana direktno uključenih u probleme zbog blizine stanovanja, još uvijek je to neuspješno. Uz ostale sudionike u akcijama, od 2014. godine formirana je BazZa, s primarnim ciljem rješavanja najvećeg zagađivača područja Bakra – Luke Rijeka. Nakon nekoliko sastanaka, BazZa je u dogovoru s Lukom, prema Sanacijskom planu poduzela i poduzima određene korake za poboljšanje ekoloških uvjeta, iako su rokovi daleko prekoračeni, a zagađivanje ugljenom prašinom itekako je prisutno i dalje.
Nema pomaka
Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić istaknuo je na sastanku kako Grad Bakar s Lukom i Lučkom upravom pregovara od 2004. godine i nakon nebrojenih prijava nema pomaka.
– Stajalište Grada je, nakon kaznene prijave, da Luka i Lučka uprava krenu u ozbiljne investicije uređenja Terminala za rasuti teret. Svi ostali koraci su neznatni i neće uroditi plodom. Nakon praćenja, odnosno mjerenja koje je financirao Grad Bakar, iz Luke odgovaraju da su čestice stvarane prirodno, primjerice sol, zemlja, kućanstva, da su građevinski radovi i automobili prouzročili 2. kategoriju zraka i Luka odbija financirati troškove mjerenja. Nakon prekršajne prijave Grada na sudu je izneseno svjedočenje u korist Luke u kojem je izneseno da je Luka ispunila sve uvjete pravilnog rada, koristila sve potrebne zaštite pri manipuliranju rasutim teretom i oslobođena je svake krivnje. Grad je odlučio prostornim planom omogućiti širenje Luke Rijeka na novo nasipani plato, ako Luka uloži sredstva u tehnološku modernizaciju luke za rasuti teret, točnije novo privezište, transportne trake i slično. Slike prikazuju da je transportna traka u derutnom stanju, a građani traže da Luka prestane s radom dok se uvjeti za rad ne poboljšaju – kazao je Klarić. Dodao je kako zbog trenutne situacije građani trpe imovinsku štetu i zdravstvenu ugrozu u korist financijske koristi Luke te kako je, primjerice, vrijednost stanova i kuća u Bakru zbog ovih problema i deset puta niža nego u drugim gradovima uz more. Klarić je pozvao građane Bakra da se za sve probleme oko zagađenja vezana uz Luku obrate u Grad Bakar, na što je Dunja Vladislović iz BazZa-e kazala kako je građanska inicijativa nastala upravo zbog nezadovoljstva građana sporošću rada institucija i da smatra da je BazZa i dalje potrebna u rješavanju ovog problema.
Nepoželjan susjed
Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić kazao je kako Terminal nije poželjan susjed nikome, iako zapošljava 40-tak ljudi s područja Bakra. Podsjetio je kako je koncesiju na Terminal za rasuti teret Luka Rijeka dobila tek 2012. godine, a ona će trajati 30 godina što je, dodao je, logično razdoblje za investiciju u taj prostor.
Bakrani nezadovoljni
Građani prisutni na sastanku izrazili su svoje nezadovoljstvo višegodišnjim problemima s kojima se susreću zbog terminala za rasuti teret u čijoj blizini žive. Zdenka Grohovca i Branku Jalšovec zanimalo je koliko će Luka uložiti u Bakar, ali odgovora nisu dobili. Čak 4.000 kubičnih metara materijala je izvučeno iz mora, ali je onda samo bačeno nekoliko desetaka metara dalje, ponovo u more. Oplata na transportnim trakama se ne održava niti se o tome vodi briga, zaključio je Grohovac. Nela Long kazala je kako se ne slaže se da je moguć partnerski odnos sa zagađivačem i prekršiteljem zakona te pitala zašto Luka radi ako ne poštuje tehnološke uvjete i svjesno zagađuje te zašto terminal nije zatvoren ako nije po propisima. Ante Sobol pitao je što će biti s tunelom ispod mora, od platoa Koksare do Luke, na što mu je gradonačelnik Klarić odgovorio kako nema potrebe za vađenjem tunela iz mora. Dunja Sabljar Štrbac zatražila je iznošenje konkretnih mjera u vrlo kratkom vremenu, između ostalih da do konačnog rješenja projekta Luka ne skladišti ugljen na sadašnjemi prostoru, da se uredi oplata na transportnim trakama u Luci te osposobe mlaznice za polijevanje tereta. Odgovarajući na kritike i pitanja građana, Vedran Devčić kazao je da Luka u kratkoročnom planu ima projekte uređenja prostora Dobra 2 (nasip prema Bakarcu) i kratkoročna ulaganja u sustav pokorice te mehaničko uklanjanje nečistoća sa svih putova i cesta. Ljubomir Vladislović uputio je pitanje Vedranu Devčiću smatra li on, bez obzira na zakone, prijave, sanacijske i ostale planove kao moralna osoba da je u redu da se građanima Bakra događa ovo što im se sada događa od strane Luke, na što Devčić nije odgovorio.
– Nije dokazano da je Luka zagađivač prema mjerenjima kojima Grad raspolaže. Pometačina, odnosno zaostali teret po terminalu nije uklonjen zato što se otpad koji se skuplja 30-tak godina nema gdje zbrinuti. Najveći problem stvara ugljena prašina, dok željezna rudača ne stvara problem. Ne osporava se da je ugljena prašina prisutna posvuda po području grada, ali su za to odgovorni i vremenski uvjeti, poput bure, koja ponekad svojim naletima diže i krovove. Teret se ne smije odbijati jer će Luka izgubiti kompletan posao – kazao je Devčić. Govoreći o mjerama daljnjih sanacijskih planova, kazao je kako Luka u sljedećim godinama mora uložiti znatna financijska sredstva u sve prostore Luke, uključujući i onaj u Bakru, bez obzira na pritisak građana i Grada Bakra, te kako će Luka uložiti u novu tehnologiju i novu obalu za rasuti teret. Da smo ozbiljni u našim namjerama, govori i podatak da za nekoliko mjeseci počinje velika priča sa Škrljevom, investicija vrijedna 350 milijuna kuna.
Sastanku je nazočio i stručnjak za ekologiju Viktor Simončič koji se u problematiku uključio na poziv BazZa-e te je istaknuo važnost međusobnog partnerskog odnosa dviju strana.
– Važno je krenuti od minimalnih uvjeta zaštite, poput čišćenja i održavanje pogona. U Luci smo dočekani s razumijevanjem, iako se s minimalnim ulaganjem moglo krenuti odmah. Potrebno je uspostaviti dijalog oko rješenja svakodnevnih manjih mjera koje su lako izvedive, kazao je Simončić.
