Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Novi festival - nova politika

Grad Rijeka u kulturu uveo – monarhiju

Za Republiku se ovih dana uređuje prostor Rikarda Benčića / Foto Petar FABIJAN
Za Republiku se ovih dana uređuje prostor Rikarda Benčića / Foto Petar FABIJAN
Autor:
Objavljeno: 14. srpanj 2013. u 8:30 2013-07-14T08:30:00+02:00

Način organizacije Republike jest korak unatrag u kulturnoj politici, jer Grad, koji je upravno tijelo, preuzima ulogu producenta festivala. Tako više nitko nema financijsku i programsku kontrolu, pa je došlo do enormne koncentracije moći, smatraju kulturnjaci  Zvonimir Peranić i Davor Mišković

Kako je poznato, slijedećeg četvrtka u Rijeci počinje trodnevni festival Republika čiji je organizator – Grad Rijeka. Republika je nazvana festivalom »aktivizma, slobode i zabave, prvi takvog karaktera u Rijeci«, pa ga je Grad Rijeka – gradonačelnik Vojko Obersnel i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar – proglasio strateški važnim.

Shodno svojoj važnosti, Republika je dobila 500 tisuća kuna proračunskog novca. Problem, međutim, nije samo u relativno velikom novcu koji je dobila već prva Republika, nego i u činjenici da festival nije prošao uobičajenu proceduru koju Zakon nalaže za projekte koji se financiraju putem javnih potreba u kulturi.

Kako se čini, političkom odlukom važnost festivala »aktivizma, slobode i zabave« uzdignuta je u nebesa, pa je u njega direktno upumpan gradski novac, što se sve događa u vrijeme kada manji dio izvaninstitucionalne gradske kulture skuplja sitniš s proračunskog stola i ne pridaje joj se posebna važnost. Velika većina, međutim, nema pravo ni na te mrvice, k tome za institucije ovoga grada ona kao da i ne postoji.

Oštre reakcije

Financijsko i proceduralno preferiranje gradskog festivala nije stoga ni moglo proći bez oštrih reakcija te iste, izvaninstitucionalne gradske kulture. Zvonimir Peranić, utemeljitelj i umjetnički voditelj Teatra Rubikon, tako na portalu Dayline.info ukazuje: »Kada sam postavio pitanje (Bartu Caronu, članu flandrijskog parlamenta) što bi se dogodilo s gradonačelnikom koji usred godine odluči festivalu u nastajanju injektirati 0,59 posto budžeta kulture (500.000 kuna), a da javnost ne zna tko stoji iza projekta, dobio sam protupitanje: »Što je to neki diktator?«.

Davor Mišković iz udruge Drugo more za Kontrapunkt pak upozorava: »Činjenica da se na festival Republika ne odnosi ova procedura (nije prijavljena na natječaj, a program nisu evaluirala kulturna vijeća) dugoročno ima negativne posljedice na cijeli sustav. Očito je da procedura i zakonski okvir ne vrijede za sve, i to može imati razorne posljedice za sve aktere u sustavu. Čemu predlagati projekte, treba se družiti s ključnim donosiocima odluka, to je poruka Republike«.

Iznad svih

U svojim izjavama za naše novine, kulturnjaci Zvonimir Peranić i Davor Mišković još su izravniji.

– Problem Republike naravno nije u njezinom programu, nego u načinu odlučivanja o financiranju projekta. Zaobilaženje još nedovoljno dobre procedure koja je uspostavljena za dodjeljivanje javnog novca, znači da se netko postavio iznad svih; iznad struke, kulturnih vijeća i sustava. A zaobilaze je baš oni koji su je uspostavili. Tako se, svjesno ili nesvjesno, diskriminira sve one koji su dužni proći kroz uspostavljenu proceduru odlučivanja. Javne potrebe u kulturi Grad je tako pretvorio u lakrdiju i farsu. Logično je sada da svatko od nas postavi pitanje zašto bi prijavljivao svoje programe i trošio svoje vrijeme i novac kad Grad ima privilegirane ljude. Sve ovo što se događa s Republikom nema nikakve veze s demokracijom; radi se o monarhizmu, pa bi bilo bolje da su festival nazvali Monarhija, a mi bismo dvorjani sada trebali samo klimati glavom, ogorčen je Zvonimir Peranić.

Gubitak kriterija

Jednako govori i Davor Mišković kojem se čini »da je posljedica ovakve odluke marginalizacija javnih potreba u kulturi«.

– Mogu razumjeti potrebu za stvaranjem novog tipa programa koji će biti i izdašnije financiran, ali smatram da se ti programi trebaju stvarati unutar postojećeg sustava. U suprotnom se stvaraju dva odvojena sustava, dva poretka s različitim pravilima, što u konačnici ima za posljedicu i dvije klase građana, ulagača, kulturnih radnika... Kao što se Zakonom o strateškim investicijama zapravo priznaje nesposobnost u upravljanju upravnim sustavom, tako se i ovim postupkom priznaje nesposobnost rješavanja nagomilanih problema u kulturnom sustavu. Smatram da je prvenstvena zadaća uprave stvoriti sustav koji odgovora na potrebe građana i subjekata koji djeluju unutar kulturnog sustava. Na koncu, unutar kojeg je i moguće realizirati projekte poput Republike. Zanemarivanje sustava nas vodi u gubitak kriterija, arbitrarnost i korupciju, a to je nešto što dugoročno nikome ne odgovara, smatra Mišković.

Građani itekako mogu izraziti svoj stav. Primjerice nesudjelovanjem ni kao izvođači, niti kao gledatelji. Mediji mogu izraziti svoj stav ignoriranjem ove manifestacije. A svega se trebaju sjetiti i birači, kada za to dođe vrijeme, kaže Peranić

Ovakvo dodjeljivanje pola milijuna kuna javnog novca Republici, prema mišljenju našeg sugovornika iz Drugog mora, »znači zaobilaženje pravila koje je sam Grad postavio, što ukazuje na činjenicu da sam Grad smiješnima smatra svoja pravila, iznose financiranja i procedure donošenja odluka«.

– Naime, da se Republika prijavila na natječaj javnih potreba još je prošle godine trebala imati koncept i skicu programa i dati prijedlog budžeta. Iznos koji bi dobila bio bi daleko manji jer javne potrebe u kulturi ukupno iznose pet milijuna kuna. Osim toga, Republika bi Gradu trebala predati ponude, predračune i onda čekati barem šest mjeseci isplatu dijela sredstava. Ovako, kako su sada stvari postavljene, dakle izvan uobičajenog sustava, za Republiku se stvari rješavaju brzinom munje. Pri tome, istovremeno su svi koji djeluju unutar sustava opterećeni dodatnim administrativnim zahtjevima. Tako se šalje poruka da je sama administrativna procedura tu da napravi razliku, a ne da osigura jednaku dostupnost – kaže Mišković.

Moralno upitna odluka

Međutim, Zvonimir Peranić i Davor Mišković složni su u ocjeni da se gradonačelnik Obersnel i pročelnik Šarar nisu ogriješili o Zakon kada su Republici bez natječaja dodijelili sredstva, ali upozoravaju na to da je takva njihova odluka moralno vrlo upitna i da se njome javnosti šalje vrlo loša poruka.

– No, vjerujem da bi prije donošenja takvih odluka trebalo provesti određeni konzultativni proces. U slučaju Republike i nije problem sama odluka o pokretanju festivala, nego način na koji se provodi. Sam način organizacije Republike je korak nazad u kulturnoj politici jer Grad koji je upravno tijelo, preuzima ulogu producenta festivala. Tako više nitko nema financijsku i programsku kontrolu pa je došlo do enormne koncentracije moći i Republika danas, unutar lokalnog kulturnog sustava, ima apsolutnu moć, napominje Mišković.
Dodatan problem, prema mišljenju Zvonimira Peranića, jest u činjenici da se festival organizira netransparentno, i to u vrijeme kada se Grad Rijeka kandidirao za europsku prijestolnicu kulture 2020. Paradoksalno je, dodaje Peranić, da Grad zbog kandidature zaziva povjerenje građana prema institucijama, a da one u isto vrijeme na ovakav način troše proračunski novac.

Festival nikako ne doprinosi kulturnom razvitku. Ključno je da se festival sljedeće godine integrira u sustav javnih potreba. To će prisiliti Grad da provede određene reforme u procesu donošenja odluka i da dinamizira cijeli kulturni sektor. U suprotnom i Republici prijeti životarenje, rekao je Mišković

– Ovakvim postupcima ne samo da se neće stvoriti povjerenje među građanima, nego neće doći niti do željene kohezije riječke kulturne scene. S jedne strane Grad se odriče upravljanja i HKD prepušta HNK-u, Palach i Filodrammaticu tzv. nezavisnoj sceni, a s druge strane bahato producira bez uvida u projekt koji se ostvaruje novcem poreznih obveznika. Smatram, naime, da će se zbog svega toga scena dodatno polarizirati. To jest, »multirizirati«, a usitnjenje scene opasno prijeti njezinom opstanku. Pitanje je, dakle, hoćemo li mi za nekoliko godina uopće više govoriti o riječkoj kulturnoj sceni. Ili će postojati samo »privatni« projekti u kulturi onih koji su povezani s Gradom, napominje Zvonimir Peranić.
On pritom upozorava i na to da ovakvom svojom kulturnom politikom Rijeka urušava ugled transparentnoga grada, pa nam govori o svojim belgijskim iskustvima u korištenju javnog novca.
– Kada sam s Bartom Caronom, belgijskim parlamentarcem i bivšim savjetnikom pokrajinske vlade za kulturu nedavno razgovarao o načinu na koji je organizirana Republika, čovjek nije mogao vjerovati da takva praksa postoji u Hrvatskoj. Naravno, u Belgiji gradonačelnik ili pročelnik jednako tako mogu autonomno odlučivati o raspodjeli proračunskog novca, ali ne može se nipošto dogoditi da se neki projekt proceduralno privilegira i da sud o njegovoj važnosti ne donesu njihova stručna vijeća. Kada gradonačelnik ipak sam odluči nekom projektu dodijeliti novac, njegova odluka promptno će biti objavljena na internetu i slijedi uobičajena procedura i na kraju rasprava u parlamentu (vijeću). Međutim, transparentnost organizacije nekog projekta na prvom je mjestu, dok javnost u slučaju Republike zapravo malo toga zna. Nadalje, belgijska kulturna vijeća također su savjetodavnog karaktera, ali s obzirom na to da su stručna i neovisna, rijetko se dogodi da se ne uvaže njihove odluke. Također, svaki korak u njihovom odlučivanju o projektima je transparentan, sve odluke koje oni donose su pojašnjene i sve je objavljeno na internetu. Financijska i programska izvješća objavljuju same institucije i udruge, i to odmah. Kod nas se na neka izvješća o trošenju javnog novca čeka i godinama, a neka se proglašavaju poslovnim tajnama. Bitna je razlika i u strateškom planiranju. Strateški projekti se određuju za određena razdoblja, ne preko noći, i oni se redovito evaluiraju. Na osnovi tih evaluiranja, u određene projekte ulaže se dalje proračunski novac ne bi li oni doista postali europski značajni i prepoznatljivi. Dakle, riječ je o sustavu i analizi, pa se ne može dogoditi da će stihijski festival dobiti javni novac. Hrvatska je od svega toga jako daleko, a Republika nas čini još i daljim, poručuje Zvonimir Peranić.

Devastirajući način

Na pitanje može li prema svemu tome Republika biti festival od strateškog značaja za ovaj grad, Davor Mišković ne dvoji: »Način na koji je Republika ustoličena je devastirajući za kulturni sustav«.
– Festival nikako ne doprinosi kulturnom razvitku. No, što je tu je, festival postoji i sada treba vidjeti kako sanirati postojeću situaciju. Čini mi se da je ključno da se festival sljedeće godine integrira u sustav javnih potreba. To će prisiliti Grad da provede određe ne reforme u procesu donošenja odluka i da dinamizira cijeli kulturni sektor. U suprotnom i Republici prijeti životarenje, smatra Mišković i zaključuje:

– S obzirom na sve do sada izrečeno, bilo bi zaista ludo da sudjelujemo u programu Republike i tako pridonesemo urušavanju kulturnog sustava.
Slično razmišlja i Zvonimir Peranić:
– Građani itekako mogu izraziti svoj stav. Primjerice ne sudjelovanjem ni kao izvođači, niti kao gledatelji u festivalu. Mediji mogu izraziti svoj stav ignoriranjem ove manifestacije. A svega se trebaju sjetiti i birači, kada za to dođe vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija