Grad Rijeka ostvaruje znatan suficit, ali prihodi još zaostaju za predkriznim vremenom

Foto: Ivica Tomić

Gradonačelnik Obersnel je ocijenio da se radi o uspješnoj financijskoj godini, ali i upozorio kako, bez obzira na dobar rezultat, Grad Rijeka još uvijek zaostaje za prihodima koje je ostvarivao prije krize, »ali i prije poreznih reformi koje su provedene na štetu jedinica lokalne samouprave«

RIJEKA Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke u 2018. godini pokazao je da je gradska blagajna nakon puno godina završila s viškom, odnosno Grad Rijeka ostvario je suficit od oko 25 milijuna kuna. Gradonačelnik Vojko Obersnel ocijenio je da se radi o uspješnoj financijskoj godini.

– Višak prihoda će biti raspoređen kroz rebalans i to uglavnom za projekte koji se financiraju iz europskih fondova EPK i energetsku učinkovitost. No, bez obzira na dobar rezultat i bolje ostvarenje poreznih prihoda, još uvijek zaostajemo za prihodima koje smo ostvarivali prije krize, ali i prije poreznih reformi koje su provedene na štetu jedinica lokalne samouprave. Isto tako, od dvije milijarde kuna iz fonda izravnavanja Grad Rijeka nije dobio ni kunu, a uplatili smo oko 70 milijuna kuna. Nemam ništa protiv solidarnosti, ali nije mi jasno zašto se u punjenje fonda ne uključi i država s prihodima od PDV-a, izjavio je Obersnel.

Dug prema državi

Gradonačelnik je naveo da je prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazalo da se nastavio trend stabiliziranja gradskoga proračuna.– Priča se o propasti grada, a tko god se malo razumije u ekonomska kretanja, zna da to nije tako. Ako sučelimo naša dugovanja od 200 milijuna kuna s imovinom od preko sedam milijarda kuna, zna da Grad Rijeka nije ugrožen. Riješili smo i dio duga prema državi, a u pripremi je i ostatak državnih potraživanja. Optužuju nas da državi predajemo vrijedne nekretnine, ali riječ je o nekretninama koje su i do sada koristile državna tijela i institucije i za to plaćale minimalan najam. Dakle, prepuštamo nekretnine koje su na neki način blokirane jer u njima rade državna tijela, pojasnio je Obersnel.

V.d. pročelnika Odjela gradske uprave za financije Ante Mađerić naglasio je da je riječ o konsolidiranom izvještaju koji obuhvaća i gradske financije, ali i financije proračunskih korisnika.

– Ukupni prihodi iznosili su oko 853 milijuna kuna, a rashodi oko 828 milijuna kuna. Na gradski budžet odnosi se višak prihoda od oko 21 milijuna kuna, dok su proračunski korisnici ostvarili višak od oko četiri milijuna kuna. Izvršenje Proračuna Grada Rijeke u 2018. godini obilježio je investicijski ciklus kojim dominiraju dva područja – ulaganja u kulturnu infrastrukturu i ulaganja u energetske obnove osnovnih škola i dječjih vrtića te prisutnost velikog broja projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova. Ostvareni prihodi i primici proračuna u 2018. godini za 63,2 milijuna kuna su veći u odnosu na 2017. godinu. Na rast prihoda utjecalo je veće ostvarenje prihoda od poreza, prihoda od pomoći te prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi od poreza su vrijednosno najznačajniji prihodi proračuna i ostvareni su u iznosu od oko 370 milijuna kuna, a u odnosu na ostvarenje poreznih prihoda u 2017. godini su veći za oko 50 milijuna kuna. Na rast prihoda od poreza u 2018. godini utječu poboljšane ekonomske okolnosti koje se očituju kroz rast BDP-a, zaposlenosti i plaća, kao i veću aktivnost na tržištu nekretnina, ocijenio je Mađerić.

Kada je riječ o rashodima za zaposlene, odnosno plaćama i pravima radnika u gradskoj upravi, oni su iznosili oko 227 milijuna kuna.– Rashodi za zaposlene obuhvaćaju plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika te rashode za učitelje u osnovnim školama koji provode programe širih javnih potreba u osnovnom školstvu.

U odnosu na prethodnu godinu veći su za 8,9 milijuna kuna. Na rast rashoda za zaposlene najveći utjecaj ima povećanje plaća kod Dječjeg vrtića zbog proširenja kapaciteta, kao i provođenja statusne promjene Dječjeg vrtića Rijeka, povećanje plaća kod HNK Ivana pl. Zajca te zapošljavanje za potrebe pojedinih projekata sufinanciranih iz EU sredstava. Od ukupnih rashoda za zaposlene, iznos od 66,1 milijuna kuna se odnosi na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 161,2 milijuna kuna odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika. U ukupnom iznosu rashoda za zaposlene, iznos od oko 25 milijuna kuna su proračunski korisnici izvršili iz svojih prihoda, naveo je Mađerić.

Pozitivni trendovi

Mađerić je dodao da je riječ o pozitivnim trendovima, ali je naglasio da su porezni prihodi još uvijek daleko od onih koji su zabilježeni u pretkriznoj 2008. godini.

– Oko 25 milijuna kuna manje je ostvareno u prošloj godini u odnosu na 2008. godinu kada je riječ o prihodima od poreza i prireza. Osim toga, Grad Rijeka nije dobio ni kune iz sredstava fiskalnog izravnavanja koja su osmišljena za ravnomjerni razvoj regija. Iz naplaćenih prihoda od poreza i prireza na dohodak na području jedinice lokalne samouprave izdvaja se 17 posto naplaćenog prihoda u Fond fiskalnog izravnanja te je u 2018. iz naplaćenih prihoda od poreza i prireza na dohodak na području Grada Rijeke izdvojeno preko 70 milijuna kuna. Prema Odluci o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2018.godinu, a također i za 2019. godinu, Grad Rijeka nema pravo na sredstva jer se tretiramo kao razvijeni grad – upozorio je Mađerić.