Niz novosti u radno-mirovinskom zakonu

Godinu dana prije odlaska u mirovinu javiti se u HZMO

Mirjana Grce

To Zavodu daje mogućnost da provjeri sav staž i podatke budućeg umirovljenika, pa će, kada osiguranik odluči otići u mirovinu, svi potrebni podaci biti poznati i provjereni te će njegovo čekanje na mirovinu biti skraćeno, istaknula je Vera Turčić iz HZMO-a 



RIJEKA » Stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju te Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a, od 1. siječnja ove godine za poslodavce, odnosno druge obveznike podnošenja prijava HZMO-u, uvedene su neke bitne novine. Jučer su na konferenciji za novinare u HGK – Županijskoj komori Rijeka o njima izvijestili Nedjeljko Tomić, predstojnik riječke Područne službe HZMO-a i Vera Turčić, šefica Odsjeka rješavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja riječke podružnice HZMO-a, a kao domaćin skupa i dr. Vidoje Vujić, predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka. 


   Prema riječima Tomića, rok za podnošenje prijava za vođenje matične evidencije skraćen je na 24 sata, a uvedena je i obveza podnošenja prijava elektroničkim putem za obveznike obračunavanja i plaćanja doprinosa po osnovi rada za više od tri osiguranika počevši od 1. travnja ove godine. 


  


Elektroničke prijave




– Od 1. siječnja prijave idu u elektroničkom obliku i sad je već prošao prijelazni rok od tri mjeseca te od 1. travnja poduzeće, društvo, privredni subjekt koji ima više od tri uposlenika više ne može u pisanom – papirnatom obliku prijaviti svoga osiguranika već je to dužan učiniti elektroničkim putem. U prošla tri mjeseca je to dobro krenulo i dobro išlo, u krajnjoj liniji i zato što su sankcije drastične – od 5.000 do 50.000 kuna za privrednog subjekta, a od 1.000 do 10.000 za odgovornu osobu. Došlo je i do restruktuiranja Inspektorata rada te oni sada rade kontrolu prijavljenih osoba, a u slučaju da netko ne prijavi djelatnika kazne su također drastične, rekao je među ostalim Tomić. 



Vidoje Vujić, predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka rekao je da u PGŽ ima oko 8.200 registriranih trgovačkih društava, ali da u tom broju nisu obrti, neke samostalne djelatnosti i javne ustanove. Prema njegovim riječima u tih 8.200 društava radi 57 tisuća zaposlenih, dok oko 48 tisuća zaposlenih radi u javnom sektoru.



   Kako je objasnila Turčić, bitne novine koje je donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju su pravo na prijevremenu starosnu mirovinu; mogućnost korištenja starosne mirovine uz rad do polovice radnog vremena; novo pravo na privremenu invalidsku mirovinu.


   – Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. U tu 41 godinu može ući, uračunava se, radni staž i beneficirani staž, dakle staž na kojeg su plaćeni doprinosi. Ova mirovina je prijevremena, ali kod nje nema nikakve penalizacije, kao što je kod klasičnih prijevremenih mirovina – i u tome je novina. Isto tako, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem poduzeća neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo najmanje dvije godine neprekidno kao nezaposlena osoba prijavljena Zavodu za zapošljavanje, objasnila je među ostalim Turčić. 


  Novi institut


Govoreći o mogućnosti korištenja starosne mirovine uz rad, potcrtala je da novi Zakon korisnicima starosne mirovine, i to samo starosne, omogućuje da mogu biti zaposleni do pola radnog vremena i istodobno primati mirovinu. 


   – Novi institut u mirovinskom sustavu je i privremena invalidska mirovina za osiguranike koji su nakon rehabilitacije koju su uspješno prošli nažalost ostali bez posla te su pet godina čekali zaposlenje, a mlađi su od 58 godina. Oni mogu ostvariti pravo na tu privremenu invalidsku mirovinu, rekla je Turčić. 


   Poručila je da HZMO poziva osiguranike da godinu dana prije nego što namjeravaju otići u mirovinu podnesu zahtjev, odnosno o tome obavijeste Zavod. To Zavodu daje mogućnost da provede potreban postupak – provjeri sav staž i sve podatke budućeg umirovljenika, a kada osiguranik odluči otići u mirovinu već će svi potrebni podaci biti poznati i provjereni te će njegovo čekanje na mirovinu biti skraćeno.