Grad: Rijeka
Danas: 20° oluje
Sutra: 6° 11° kiša
22. listopada 2017.
Riječki tornjevi

GRAD MEĐU OBLACIMA Kako su robusni socijalistički pravokutnici postali jedan od simbola Rijeke

Rijeka drži titulu grada koji ima najviše stambene nebodere u Hrvatskoj, a nalaze se na adresama Franje Čandeka 23a i 23b / Foto Arhiva NL
Rijeka drži titulu grada koji ima najviše stambene nebodere u Hrvatskoj, a nalaze se na adresama Franje Čandeka 23a i 23b / Foto Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 12. listopad 2017. u 7:25 2017-10-12T07:25:00+02:00

Festival je za cilj imao vrednovanje nebodera, njihovo prepoznavanje kao dijela riječkog identiteta i ukazivanje na mogućnosti koje proizlaze iz neadekvatno iskorištenih zajedničkih dijelova u takvim građevinama – krovovi, prostori za druženje, sušione, portuni i slično – a sve u svrhu podizanja kvalitete života

Od 4. do 6. listopada u Rijeci održao se arhitektonsko-urbanistički festival »Neboderi – gradmeđu oblacima« Sekcije mladih Društva arhitekata Rijeka koji se bavio fenomenom stambenih višekatnica u Rijeci. Ovo je prvi puta da je u fokusu bila ova vrsta arhitekture, a Rijeka i po tom pitanju ima što pokazati. Socijalistički pravokutnici najviše su se u Rijeci gradili početkom 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, bile su investicije društvenih poduzeća koji su tako rješavali problem smještaja radne snage. Veličinom i danas plijene pozornost, možemo sa sigurnošću reći da su oni jedan od zaštitnih znakova ovog grada – fascinantni su, robusni, ali ujedno i planski pažljivo smišljeni.

Upravo Rijeka drži titulu grada koji ima najviše stambene nebodere u Hrvatskoj, a nalaze se na adresama Franje Čandeka 23a i 23b. Zatišje u gradnji u bivšoj državi nastupa 80-tih godina prošlog stoljeća, kada se i mijenjaju zakonske regulative koje više nisu dozvoljavale takvu gradnju za stanovanje.

Pad vrijednosti

Danas se neboderi ne grade isključivo za stanovanje – budućnost ove arhitekture je u hibiridma tzv. stambeno-poslovnim objektima, koji bi mogli ponovo nebodere za neko novo doba svrstati kao mjesto koje bi bilo poželjeno za život, saznajemo od organizatora. Trenutno to baš i nije tako: život u neboderu nije jeftin – visoki izdaci za grijanje i održavanje zajedničkih dijelova kao što su fasada ili dotrajali liftovi. Nadalje, takve nekretnine danas na tržištu bilježe i pad vrijednosti – ali barem ako ništa drugo stanari u gradskim tornjevima imaju prekrasan pogled – i to na cijeli Kvarner.

Krov višekatnice Š-6 na Rastočinama dobit će urbani vrt, a mladi arhitekti su za tu svrhu izradili čak tri idejna rješenja / Foto Marko GRACIN

Kako saznajemo od voditeljice ovog projekta, Gorane Stipeč Brlić cilj ove manifestacije je bilo vrednovanje takvih građevina, njihovo prepoznavanje kao dijela riječkog identiteta i ukazivanje na mogućnosti koje proizlaze iz neadekvatno iskorištenih zajedničkih dijelova u takvim građevinama – krovovi, prostori za druženje, sušione, portuni i slično – a sve u svrhu podizanja kvalitete života.

Gorana Stipeč Brlić / Foto Marko GRACIN

(na fotografiji Lidija Butković Mičin)

– U želji da se Rijeka probudi na arhitektonsko-urbanističkoj karti Hrvatske, bavili smo se idejom mapiranja grada i prepoznavanjem karakteristika riječkog identiteta koje bi mogli tematizirati. Tako smo u jednom trenutku došli na ideju bavljenja temom nebodera, otkriva nam riječka arhitektica.

Mladost je relativan pojam

Sekcija mladih Društva arhitekata Rijeka osnovana je 2010. godine kao platforma za pokretanje A. radionice, koja se održava već osmu godinu. Sekciju su osnovale Jana Mikuličić Antulov, Nika Keller i Gorana Stipeč Brlić koja i danas vodi A. radioncu i Sekciju. Sekcija je ponovno oživjela prošle godine u prosincu, kada su bivši polaznici radionice i drugi mladi arhitekti, krajobrazni arhitekti i dizajneri odlučili pokrenuti njezino djelovanje. Sekcija sada broji dvadesetak članova koji su različito aktivni ovisno o temi projekta u realizaciji i obavezama i po novome koristit će samo naziv Sekcija bez onog »mladih« jer njeni članovi smatraju da je mladost relativan pojam i da je svatko mlad onoliko koliko se mladim osjeća.

Prvi projekt udruženja je bila multimedijska izložba za Noć muzeja, gdje su se uz maketu našli i printevi grafičke apstrakcije notnog zapisa, videoprojekcije koje simuliraju ritam u arhitekturi i zona za preslušavanje dokumentaraca. Drugi njihov projekt bio je »Urban furniture« za Student day festival u Rijeci. Redizajnirani su odbačeni materijli poput guma i starih novina, te je kreiran namještaj koji će nakon korištenja na festivalu biti doniran Dječjem vrtiću Rastočine. »Neboderi« su prvi projekt koji se bavio istraživanjem i mapiranjem grada, uz prateću realizaciju.

Gorana Stipeč Brlić dodaje:

– Riječka panorama protkana je vertikalama s morske strane ili sa strane zaobilaznice i to neodoljivo privlači na istraživanje stambenih tornjeva. Neboderi su zaista snažan dio riječkog identiteta, lokalne ikone o kojima malo znamo ili ništa. Željeli smo da naše istraživanje osim upoznavanja javnosti s tematikom gradnje stambenih nebodera doprinese i realizacijom projekta koji bi poboljšao kvalitetu življenja u takvim kolektivima, navela je naša sugovornica.

Urbani vrt na Š-6

Tako se izrodila ideja da krov višekatnice Š-6 na Rastočinama dobije urbani vrt, a mladi arhitekti su za tu svrhu izradili čak tri idejna rješenja – i portunsku knjižnicu, koja je realizirana kroz Udrugu »Kuraž« koja je bila partner na događaju i koja će pokazati je moguće uvesti jedan skladni sistem posuđivanja i vraćanja knjiga unutar zajednice od oko petsto stanara.

– U kolovozu smo pripremili ankete pomoću kojih smo anketirali dio stanara Š-6, te smo kroz nju saznali da im je krov najzanimljiviji prostor koji bi mogli koristiti zajedno sa svojim susjedima, a tema urbanog vrta naišla je na odobravanje. Nadamo se da će do proljeća to i saživjeti, jer doista dalje sve će ovisiti o suvlasnicima, navela voditeljica projekta.

Kako smo saznali, vrt na visinama je održiv, ali ujedno i veliki izazov. Ne samo zbog vjetra koji su tu jaki već i zbog sunca odnosno jakog isušivanja. Stoga na takvim visinama sadnice moraju biti adekvatno zaštićene i smještene što niže to jest gotovo pri tlu. Koncept zelenoga na krovu jako je razvijen recimo u New Yorku, a u Hrvatskoj polako se razvija u Zagrebu, ali ipak ne na takvim visinama. Poznat je primjer uzgoja klica u Zagrebu u stanu na 16. katu.

U okviru festivala održan je i okrugli stol u Društvu arhitekata Rijeka gdje se govorilo o povijesti, zatim socijalnom, arhitektonskom, urbanističkom i krajobraznom fenomenu riječkih stambenih tornjeva. Tada je povjesničarka umjetnosti sa Sveučilišta u Zadru Lidija Butković Mičin, rekla da je specifikum Rijeke taj što osim što ima najviše stambene nebodere u Hrvatskoj – njezin uzlet u visine zapravo opravdan; zbog specifične topografije.

– Ovakva gradnja je ovdje realističnija, opravdanija zbog nedostatka prostora nego recimo u Zagrebu. Nadalje, i Rijeku karakterizira tipska gradnja (tzv. štancanje) iako imamo i unikate. Takav je recimo Vulkanov neboder koji je u prostoru izveden samo jednom, izdvojila je Lidija Butković Mičin. Dodala je da su se temelji za riječki uzlet u visine dali još 30 – tih godina prošlog stoljeća – izgradnjom riječkog nebodera, malog nebodera i Hotela Neboder. Već tada je nedostatak prostora investitore poticao da to riješavaju gradnjom u visinu.

Neboderski boom

Na upit zašto se uz nebodere vrlo često i veže nekvalitetna gradnja naša sugovornica smatra da se sve radilo brzo.

Aktivni mladi članovi

Na »Neboderima« je aktivno sudjelovalo više članova Sekcije – Mia Bećirević, Nikolina Jurić, Ana Lokas, Maria Ljuština, Nikolina Malbaša, Martina Mataija, Ana Orlić, Mate Rupić, Damian Sobol Turina, Mirta Stipeč, Anastazija Stjepanović, Marin Nižić i Katarina Šantić, a uspostavljena je suradnja i s drugim arhitektima, studentima građevine, krajobraznim arhitektima i dizajnerima. Projekt je finanacirala Hrvatska komora arhitekata.

– Kad govorimo o izgradnji u Jugoslaviji 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, to je nepregledna količina arhitektonske produkcije. Gradilo se toliko da je to teško zamislivo i današnjim povjesničarima umjetnosti kao i arhitektima. To se vjerujem nikad neće više ponoviti na ovim prostorima. Sama količina je, vjerujem, stvorila pritisak na građevinska poduzeća i projektantske biroe, a uzroke u lošoj izvedbi možemo tražiti i u neadekvatnoj građevinskoj tehnologiji te možda nespremnosti za takve investicije, dodala je Lidija Butković Mičin.

Uz nju povijesnim 'crticama' iz tiska, a zapravo je riječ o arhivskoj građi Novog lista, nadovezao se i riječki povjesničar Kristian Benić koji je rekao da je zanimljiva ta antikampanja koja je bila u ozračju u Rijeci u vrijeme riječkog neboderskog booma.

– Jako je zanimljivo iz današnje perspektive kako je javnost negativno reagirala na tu gradnju. Smatralo se da takvo stanovanje nije sigurno u slučaju rata, da će desocijalizirati stanovništvo, a došlo je i do toga da su ljudi predlagali da ako je ta gradnja u redu onda bi isto tako bilo u redu da se i projektant potpiše na takve građevine – pa da svatko vidi tu glupost koja je napravljena, rekao nam je Kristian Benić.

Nekad vs. Sad

Osim predavanja, festival je predvidio i izložbu fotografija i nacrta osam odabranih nebodera pod nazivom »Nekad vs. Sad«. Izložbom su obuhvaćeni neboderi na sljedećim adresama: Braće Cetina 2, Vitomira Širole Paje 10, Zdravka Kučića 27, Ante Kovačića 10, Drage Gervaisa 39, Franje Čandeka 23, Rastočine 6 i Bujska 15. Njome su prezentirani precrtani nacrti tipičnih nebodera svih riječkih naselja. Kriterij za odabir »predstavnika« naselja bila je visina ili poznati arhitektonski potpis.

U sklopu festival održana je i izložbu fotografija i nacrta osam odabranih nebodera pod nazivom »Nekad vs. Sad« / Foto Marko GRACIN

– Sve građevine su prikazane kratkim opisom, fotografijama iz arhiva Muzeja Grada Rijeke i fotografijama današnjeg stanja. Oni koji je neće pogledati u prostorijama Društva arhitekata Rijeka u Dežmanovoj 2a, postav će biti izložen i prikazan prolaznicima Korza na postamentima ispred Gradske vijećnice od 17 do 27. listopada 2017. godine, navodi organizator.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka