Ususret 2020.

GRAD JE LUKA, LUKA JE GRAD Od malog porta do luke različitosti

Danijela Bauk

Foto: D. ŠKOMRLJ

Foto: D. ŠKOMRLJ

Za čitatelje Novog lista u suradnji s HEP-om, SPAROM, Jadrolinijom, Hrvatskim cestama, HŽ Infrastrukturom i Lučkom upravom Rijeka pripremamo sasvim poseban kalendar



Grad je luka, luka je grad – tisuće i tisuće jarbola i jedara kroz povijest krasile su riječku luku, a grad je uspostavljao veze s dalekim zemljama. Od malog porta preko prekooceanske luke do luke različitosti jer upravo će riječka luka 1. veljače biti mjesto svečanog otvorenja Europske prijestolnice kulture. Tad će riječka luka postati luka različitosti, različita luka, preobražen prostor drukčijeg lica i lika. Svakodnevni će se prizori, uobičajene lučke nekretnine i pokretnine, industrijski i pomorski materijali i alati, transformirati u umjetničke instalacije, tijela i senzacije.


Jer riječka luka simbol je grada na Rječini, jedna od glavnih sastavnica njegova gradskog identiteta, ona simbolizira otvorenost, toleranciju, mjesto je s kojeg su brojni naši pomorci krenuli osvajati svjetska mora, mjesto je u koje je u naš grad pristizala kultura svijeta.


Iako je pred Rijekom velika godina, ona kad će kao prvi grad u Hrvatskoj ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture, a Lijepa Naša predsjedati Vijećem Europske unije, i godina koja teče za grad je bila važna – godina je ovo u kojoj je obilježena 300. obljetnica proglašenja Rijeke slobodnom lukom.


Povijest luke




Prvi zapisi o riječkoj luci potječu iz 1281. godine, no ipak su neke druge godine bile ključne. Razvoj riječke luke kao suvremene luke počinje 1717. kad je austrijski monarh Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem. Njegovom odlukom 1719. godine Rijeka je proglašena Slobodnom kraljevskom lukom što je za tadašnje malo lučko središte, značilo jačanje gospodarskog i prometnog utjecaja te je imalo za posljedicu stvaranje nove moderne luke u 19. stoljeću i utemeljenje značajnih brodara duge plovidbe.


Godine 1855. započinju prvi radovi na izgradnji suvremene riječke luke premještanjem ušća Rječine u novo korito. Te je godine završena izgradnja palače Pomorske gubernije u kojoj se tada smjestila Kraljevska pomorska uprava u Rijeci. 1867. započinje izgradnja velikog lučkog bazena kada se Austro-ugarskom nagodbom stvara »dvojna monarhija«, od 1873. Rijeka je željeznicom povezana s Pivkom i Budimpeštom, a Rijeka postaje glavna postaja za izlaz mađarskog gospodarstva u svijet. Dolaskom Rijeke pod mađarsku upravu počinje vrijeme naglog razvitka luke koje traje do Prvog svjetskog rata. Uostalom, 1913. po veličini prometa, luka Rijeka s 2,1 milijuna tona, svrstana je među deset najvećih europskih luka.


Godine prosperiteta za riječku luku završavaju izbijanjem Prvog svjetskog rata, zatvaranjem Otrantskog prolaza i prekidom trgovine i pomorskog prometa s prekomorskim zemljama. Godine 1918. riječka luka se našla u sastavu nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, i prekrcano je samo 500.000 tona tereta. Rapalskim ugovorom između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1924. godine, Italiji je odobrena aneksija Rijeke. Sušak je pripojen Kraljevini SHS i time je riječka luka podijeljena na dva dijela i onemogućena u pokušaju da povrati izgubljena tržišta i terete. Luka Sušak u sastavu Kraljevine SHS postaje jedna od njenih glavnih luka i iako je kapacitetom šest puta manja od riječkog lučkog bazena, ostvaruje gotovo isti promet kao i riječka luka pod talijanskom upravom. U razdoblju od 1941. do 1945. doživljava ratna razaranja, a veliki dio lučkih kapaciteta je uništen. Njemačka vojska je prilikom povlačenja iz riječke luke porušila sve vezove za prihvat brodova, pretovarnu mehanizaciju i više od 50 posto skladišnih kapaciteta.


Foto: V. KARUZA


Foto: V. KARUZA



Obnova


Nakon oslobođenja 1945. godine, luka je ponovno obnovljena. Ujedinjenim gradovima Rijeci i Sušaku dozvoljeno je ponovno razvijanje luke pod jugoslavenskom vladavinom te je Rijeka postala najveća i najbitnija luka, 1950. obnovljeni su lučki kapaciteti, a promet je iznosio 2,4 milijuna tona.


Jedna od ključnih godina je 1978. kad je u pogon puštena Koksara u Bakru, naftni terminal u Omišlju, te kontejnerski terminal na Brajdici. U razdoblju od 1960. do 1980. riječka luka se razvija po konceptu specijaliziranih terminala u Kvarnerskom zaljevu, a na njen promet utjecalo je bitno prostorno povećanje luke i kvalitetni zahvati povećanja kapaciteta. Godine 1980. rekordni promet iznosio je 20.247.000 tona tereta, od čega se 13.063.000 tona odnosi na tekući teret, a 5.230.000 tona na suhe terete.


Struktura tereta se promijenila pa je nekad pretežito generalni teret zamijenjen tekućim i rasutim. Odlukom Vlade Republike Hrvatske 1996. osnovana je Lučka uprava Rijeka radi upravljanja, izgradnje i korištenja riječke luke, otvorene za međunarodni javni promet koja je prema veličini i značaju proglašena lukom od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.


Luka različitosti


Lučka uprava Rijeka 2016. sudjelovala je i u prijavi za kandidaturu Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture kao projektni partner, a sam naziv Luka raznolikosti govori u prilog utjecaju i važnosti razvoja luke za neposrednu zajednicu. U projektu Lučka uprava rijeka sudjeluje u programu pod nazivom »Slatko i slano« u suradnji s lokalnim partnerima, koje čini Društvo arhitekata Rijeka, Centar za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci, civilne udruge Drugo more i Platforma 9,81.


U 2017./2018. godini je započela je provedba ukupno sedam razvojnih infrastrukturnih projekata Lučke uprave Rijeka ukupne vrijednosti 133 milijuna eura. Svi ovi projekti se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility), raspoređeni su u gotovo svim lučkim bazenima, a biti će realizirani u reazdoblju od 2020. do 2023. godine. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta u riječkoj luci, rekonstrukciju pristaništa za generalne terete i implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Community system.


Pravi riječki kalendar


Otvorenost, luka, more jedna su i od tema fotografskog natječaja otvorenog povodom sasvim posebnog kalendara Novog lista posvećenog riječkom identitetu, odnosno raznim sastavnicma riječkog identiteta, koji pripremamo za 2020. godinu. Godinu kad će grad na Rječini ponijeti laskavu titulu Europske prijestolnice kulture i to kao prvi grad u Hrvatskoj. Godinu kad će riječke novine, omiljeni Novi list, proslaviti čak 120 godina postojanja. Jer Rijeka, riječki identitet i Novi list neodvojivi su jedan od drugoga.


Fotografski natječaj bio je otvoren do 15. rujna, a na našu adresu pristigli su brojni zanimljivi radovi na nekoliko odabranih tema: voda/Rječina/kiša, burna prošlost/spomenička baština/specifičan urbani prostor, sklad različitosti/ekumenizam/manjine, znanost/obrazovanje/nakladništvo, običaji/tradicija/sveci zaštitnici/ dijalekt, sport/navijači i kultura/umjetnička scena/alternativa. Čitatelji su odabrali 12 fotografija, uz dodatnu koja će krasiti naslovnicu kalendara, a sve one bit će, kao i prethodnih godina, honorirane s tisuću kuna. Partneri projekta su HEP, SPAR i Jadrolinija, Hrvatske ceste, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka, a kalendar objavljujemo tradicionalno u četvrtak, 5. prosinca uoči blagdana sv. Nikole, a prema želji čitatelja označene su i Mjesečeve mijene za koje je suradnik Korado Korlević, poznati hrvatski astronom iz Višnjana u Istri.


Sedam projekata koji se sufinanciraju iz CEF (Connecting Europe Facility)


1. Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT)Ukupna vrijednost projekta: 35,556 mil. eura 2. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal (POR2CORE – ZCT)Ukupna vrijednost projekta: 31,587 mi. eura 3. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – terminal za generalne terete (POR2CORE – GCT) – BAZEN RAŠAUkupna vrijednost projekta: 6,914 mil. eura 4. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – Informatički sustav lučke zajednice (POR2CORE-PCS)Ukupna vrijednost projekta: 1,660 mil. eura 5. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – terminal za generalne terete (POR2CORE – Rijeka) – BAZEN RIJEKAUkupna vrijednost projekta: 33,614 mil. eura 6. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – terminal za generalne terete (POR2CORE – Bakar) – BAZEN BAKARUkupna vrijednost projekta: 6,094 mil. eura 7. Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka – produbljenje južnog veza AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)Ukupna vrijednost projekta: 17,389 mil. eura

Ukupna vrijednost svih projekata iznosi 133 mil. eura.


Izvor: Lučka uprava Rijeka