Vrijedan projekt

FRANKOPANI Otvara se velika izložba o slavnoj hrvatskoj plemićkoj obitelji. Ne bi je smjeli propustiti

Sanja Gašpert

Foto: S. JEŽINA

Foto: S. JEŽINA

- Kroz izložbu pratimo uspon ove obitelji s više od stotinu članova, među kojima je svakako najznačajniji bio Nikola IV. Frankopani su jedna od najznačajnijih velikaških obitelji, obnašali su mnoge časne i visoke položaje, rekla je autorica stručne koncepcije i likovnog postava izložbe je Margita Cvijetinović



RIJEKA Izložba o Frankopanima pod nazivom »Frankopani 1118.-1671. – Navik on živi ki zgine pošteno« bit će otvorena u petak, 4. svibnja u 19 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (PPMHP), kao dio manifestacije obilježavanja 900 godina Frankopana, najavljeno je to na konferenciji za novinare.


– Izložba je realizirana u organizaciji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i Primorsko-goranske županije, sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije, a bit će otvorena do 1. srpnja ove godine. Izložba predstavlja najvrjednije predmete iz ostavštine Frankopana, a kako je većina izložaka vlasništvo crkve, pokrovitelj izložbe je Riječka nadbiskupija.


Također, dio izložaka je posuđen iz drugih muzejskih ustanova, kazala je v. d. ravnateljica PPMHP Tea Perinčić.




Autorica stručne koncepcije i likovnog postava izložbe je Margita Cvijetinović, koja je istaknula kako se ime Frankopana prvi puta spominje 1118. godine, od kada slijedi vrtoglavi gospodarski, politički i kulturni uspon ove obitelji.


– Kroz izložbu pratimo uspon ove obitelji s više od stotinu članova, među kojima je svakako najznačajniji bio Nikola IV. Frankopani su jedna od najznačajnijih velikaških obitelji, obnašali su mnoge časne i visoke položaje.


Kao knezovi, namjesnici, banovi, ratnici, političari, ali i pisci, govornici, pjesnici, zakonodavci, izdavači vjerskih i svjetovnih knjiga, crtači i slikari, stvarali su hrvatsku povijest i kulturu dugih pet i pol stoljeća. Ostavili su veliko bogatstvo materijalne i nematerijalne baštine, sagradili brojne tvrđave i razvili mnoge gradove. Bili su vlasnici više od stotinu posjeda, gradova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Italiji, Češkoj, pa čak i u Skandinaviji. Bili su promicatelji hrvatske kulture, govorili hrvatski jezik, njegovali glagoljicu i podupirali franjevački red.


Njihov pad počeo je krajem 15. stoljeća Osmanlijskim prodorima, kazala je Cvijetinović, dodajući kako uskoro slijedi izdavanje manje publikacije vodiča o frankopanskim gradovima, a krajem godine bit će izdana i publikacija katalog s popisom dokumenata i predmeta kulture Frankopana, kao i popis bibliografskih jedinica, što će, kazala je, sigurno pobuditi interes javnosti s obzirom da je posljednja monografija o Frankopanima objavljena početkom 20. stoljeća.


Cvijetinović je, također, kazala kako se izložbom »Frankopani 1118.-1671. – Navik on živi ki zgine pošteno« po prvi puta jedinstveno prezentira malobrojna, ali izuzetno vrijedna građa o Frankopanima, koja se ubraja među neke od najznačajnijih nacionalnih memorabilija, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama.


Izložba je rezultat dugogodišnjeg djelovanja na zaštiti i proučavanju frankopanske baštine svih imatelja građe, koji su je ovom prigodom nesebično ustupili javnosti na uvid, kazala je Cvijetinović.


Novinarima se obratio i pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a Valerij Jurešić, koji je istaknuo kako Županija provodi projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, kojem je cilj očuvanje, vrednovanje, obnova i popularizacija bogate frankopanske baštine.


– Manifestacija Frankopani 900 jedan je od dijelova projekta. U okviru te manifestacije tijekom cijele 2018. godine odvijat će se mnogobrojni programi s ciljem osvješćivanja šire javnosti o vrijednosti i važnosti frankopanske baštine. Naime, puno toga još uvijek je nepoznato javnosti, a upravo ovom manifestacijom želimo utvrditi povijesne činjenice. Priča o Frankopanima ima jako veliki potencijal, upravo zato ćemo u rujnu ili listopadu izdati monografiju o tom razdoblju u europskom kontekstu, uz seriju popularno-znanstvenih predavanja, a u pripremi je i povjesničarski kongres na tu temu, kazao je Jurešić.