Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. listopada 2019.
Kreće ureenje

foto FASCINANTAN SVIJET PODZEMLJA Zavirite u Zametsku pećinu, za koju ne znaju ni mnogi Riječani

Foto Sergej Drecshler
Foto Sergej Drecshler
Autor:
Objavljeno: 1. listopad 2018. u 7:49 2018-10-01T07:49:21+02:00

Špilja će biti očišćena od otpada, uredit će se staze i rasvjeta, a prema elaboratu kojeg su izradili Javna ustanova Priroda i Odjel za urbanizam Grada Rijeke, istodobno će u njoj moći boraviti pedesetak ljudi, što je otprilike dovoljno za, primjerice, jedan ili dva školska razreda

Na spomen riječi špilja, većini Riječana prva je asocijacija Lokvarka ili Postojnska jama, a malo ih zna da praktički usred grada, u stambenom naselju, postoji Zametska pećina, koja će, u sklopu 16 milijuna kuna vrijednog projekta Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko-goranske županije, biti uređena i otvorena za javnost.

Naša novinarska ekipa spustila se u Zametsku pećinu, koja je već niz godina pod strogom zaštitom, te fotografirati unutrašnjost ove jedinstvene »gradske« špilje.

Prije ulaska, morali smo ispuniti poseban zahtjev za fotografiranje te ga uputiti Javnoj ustanovi Priroda, čiji čuvari prirode Marko Modrić i Elvis Vuleta su nas dočekali pred ulazom u špilju, zatvorenim metalnom rešetkom i lokotom, smještenim tek desetak metara od ulaza u jednu od zametskih peterokatnica. Zametska špilja je, objašnjavaju nam, otkrivena još 1920. godine, no sve do sad je ostala slabo poznata široj riječkoj javnosti. Već je godinama pod ključem, kako bi se spriječilo odlaganje otpada, neovlašteni ulasci i uzimanje »suvenira«, odnosno devastacija stalaktita i stalagmita, što je u prošlosti, nažalost, bio čest slučaj.

»Arheološki ostaci« 

Ulaz u Zametsku pećinu svjedoči da već dulje vrijeme nitko u nju nije ulazio, jer je metalna rešetka gotovo u cijelosti obrasla biljem, pa su se naši vodiči morali potruditi da je raščiste i otvore, iako ulaz ni tada nije jednostavan, budući da je riječ o svega otprilike metar visokom otvoru kroz koji se gotovo puzeći ulazi u špilju.

Foto Sergej Drechsler

Od ulaza, špilja se strmo spušta nekih tridesetak metara, no silazak je jednostavan, zahvaljujući »3. maju«, koji je pred dvadesetak ili više godina donirao i ugradio metalne stepenice koje od ulaza vode do unutrašnjosti Zametske pećine. Da je već bilo nakana da se špilja uredi svjedoče i kablovi i rasvjetna tijela koja su tada postavljena na ulaz, ali već odavno nisu u funkciji pa se kroz mrak Zametske pećine probijamo isključivo zahvaljujući baterijskim svjetiljkama. Prvo što nam u oči upada nakon silaska niz stepenice je – smeće.

Foto Sergej Drechsler

– Evo, ovo su vrijedni arheološki ostaci koji se nalaze u špilji – šale se naši vodiči, dok gazimo »predvorjem« špilje, kroz hrpu ostataka drva, plastičnih kanti i boca, te raznog drugog otpada kojemu je već teško odrediti porijeklo.

Već u tom dijelu Zametska pećina ima što pokazati, jer se vide različite formacije nastale procjeđivanjem vode u unutrašnjost špilje. Nažalost, vidi se i da su posjetitelji nerijetko sa sobom odnosili suvenire u obliku odlomljenih stalagmita i stalaktita, no i dalje je izniman doživljaj promatrati kamene tvorevine, tridesetak metara pod zemljom, znajući da se iznad nalazi gusto naseljeno urbano područje, sa zgradama izgrađenim iznad same špilje.

Foto Sergej Drechsler

– Možete vidjeti kako niz zidove cijedi voda, što znači da je špilja, unatoč tome što su iznad nje izgrađene zgrade, ceste i parkirališta, i dalje »živa«, odnosno da se zbog procjeđivanja vode i dalje stvaraju nove špiljske formacije, što ne bi bio slučaj da je odozgo potpuno zabetonirana i da je spriječen dotok vode – kažu nam čuvari prirode.

Fascinantna unutrašnjost 

Foto Sergej Drechsler

Nakon desetak ili dvadeset metara pomislili smo da se dalje neće moći, ali naši vodiči nam pokazuju prolaz kojim se ide do glavne dvorane špilje. Ulazimo u nju, a naša skromna rasvjeta osvjetljava tek pojedine dijelove dvorane, znatno više od ulaznog dijela, pa su i kamene tvorevine bolje očuvane, iako, nevjerojatno, čak i na ovoj dubini i udaljenosti od otvora, ne nedostaje najrazličitijeg otpada, od neizbježnih plastičnih boca, do madraca. I dok je dolje blato i smeće, pogled prema gore ipak je fascinantan, velike i male »sige«, kamene zavjese i stupovi, te nekoliko uskih prolaza koji vode u još ne sasvim istražene dijelove Zametske pećine. U ovom dijelu špilje planirano je postavljanje stupa s rasvjetnim tijelima, uz staze i ostale sadržaje koji će posjetiteljima omogućiti nesmetano uživanje u razgledavanju. Temperatura u špilji je ugodna, nije niti hladno niti vruće, a vodiči nam objašnjavaju da je tako tijekom cijele godine – zimi je toplija, a ljeti hladnija od okolnog područja na površini.

Foto Sergej Drechsler

Iako je istraženi dio Zametske pećine dug nešto više od dvjesto metara, dalje od prve dvorane ne možemo, jer je prolaz uzak i nesiguran te zahtijeva adekvatnu opremu i poznavanje tehnika kretanja kroz špilje. Iza prve dvorane nalazi se još jedna, no taj će dio biti dostupan samo polaznicima sepeleoloških škola i drugih specijalističkih tečajeva. Ostajemo još neko vrijeme u unutrašnjosti, koju povremeno u cijelosti nakratko osvjetljava tek bljesak fotoaparata, no i uz baterijske lampe ima se što vidjeti, pa ne sumnjamo da će špilja, kada bude uređena, biti odredište brojnih posjetitelja, od školaraca, koji će tako i u gradu imati prilike vidjeti kraško podzemlje, do građana i turista.

Foto Sergej Drechsler

Ukupna ulaganja u uređenje špilje iznosit će oko 600 tisuća kuna, čemu treba dodati još i sredstva potrebna za uređenje ulazne građevine, a 75 posto bit će sufinancirano sredstvima EU. Špilja će biti očišćena od otpada, uredit će se staze i rasvjeta, a prema elaboratu kojeg su izradili Javna ustanova Priroda i Odjel za urbanizam Grada Rijeke, istodobno će u njoj moći boraviti pedesetak ljudi, što je otprilike dovoljno za, primjerice, jedan ili dva školska razreda.

Interpretacijski centar 

Za projekt Interpretacijskog centra prirodne baštine Primorsko goranske županije, ukupno vrijedan 16,17 milijuna kuna, Grad Rijeka sklopio je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova europske unije o dodjeli bespovratnih EU sredstava u iznosu od 11,29 milijuna kuna. Partneri Grada Rijeke u ovom su projektu Primorsko-goranska županija, Javna ustanova Priroda i Turistička zajednica grada Rijeke, a dovršetak cjelokupnog projekta planiran je za početak 2021. godine. Projektom će se urediti Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije i to na otvorenom, na području Sveučilišnog kampusa u Rijeci. Prirodna baština bit će prikazana živim eksponatima biljnih vrsta i multimedijalnim sadržajima, odnosno suvremenom tehnologijom koja koristi inventivne interpretacijske alate i interaktivnost.

Foto Sergej Drechsler

Interpretirat će se i promovirati 11 odredišta u županiji: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, Geomorfološki spomenik prirode Zametska pećina, Značajni krajobraz Lopar na otoku Rabu, Natura 2000 područja – Zebar, Lič Polje, Obruč, Platak, Kupska dolina, Osor, okolica Baške, parkovi Mlaka, Nikole Hosta i Park heroja.

Multimedijalne točke 

Projekt, ističu u Gradu Rijeci, obuhvaća i postavljanja Samostalnih multimedijalnih interpretacijskih točaka u odredištima koja se nalaze u samoj blizini prirodne baštine koja se interpretira. Samostojeće motažne multimedijalne interpretacijske točke, napajane isključivo sunčevom energijom, bit će postavljene na javnim površinama u Rijeci, Delnicama, Mrkoplju, općini Čavle, u Malom Lošinju, na području Vinodolske općine te u Loparu, Baški i Puntu. Ove će točke predstavljati ishodišna mjesta za same obilaske odredišta. Bit će opskrbljene interaktivnom aplikacijom dostupnom na ekranima osjetljivim na dodir ili putem mobilne aplikacije, a sadržavat će podatke o prirodnim obilježjima samoga područja, prijedloge obilaska relevantne za grupe posjetitelja i trenutnu sezonu te pravila ponašanja na lokaciji. Upućivat će i na ostala odredišta prirodne baštine koja su obuhvaćena cjelokupnim projektom. Mobilna aplikacija imat će mnoge napredne funkcionalnosti, poput elemenata virtualne tehnologije kod prikazivanja lokalno ili regionalno izumrlih vrsta ili vrsta koje je u prirodi teško zamijetiti. Za svaku će se lokaciju osmisliti i testirati tri različita edukativna programa kojima će se poboljšati iskustvo posjetitelja, kvaliteta doživljaja zaštićenog područja i svijest posjetitelja o potrebi njegova očuvanja.

Foto Sergej Drechsler

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.