Više od 2.500 članova Riječke enciklopedije prikupljaju i objavljuju dragocjene informacije, komentare, fotografije iz požutjelih albuma
RIJEKA Dugo je vremena kultna knjiga Radmile Matejčić »Kako čitati grad« bila nezaobilazno štivo svima koji su htjeli saznati nešto o bogatoj i zanimljivoj povijesti Rijeke. Tako je i danas, ali zahvaljujući Goranu Moravčeku i svim zaljubljenicima u grad na Rječini, funkcionira grupa na Facebooku Riječka enciklopedija – Fluminensia koja broji više od 2.500 članova i u kojoj se iz sata u sat objavljuju dragocjene informacije, tekstovi, komentari, fotografije iz požutjelih albuma, fotografije stvari koje su skrivene po podrumima i tavanima i kojih se u pričama nekada sjetimo. Prije nekoliko dana dok se čavrljalo za stolom u ove ubitačno vruće dane djevojke su se sjetile starih rošula, onih na razvlačenje. Sjetile se, onako, pa im milo bilo.
Nije bilo kraja sreći kada je na Riječkoj enciklopediji osvanula fotografija jednih takvih. A tek kada osvane fotografija nekog dijela Rijeke koji je davno promijenjen, fotografija koja vraća u bezbrižno djetinjstvo i igre u parkovima koje je pojeo razvoj. Tko voli ovaj grad, ima računalo i služi se facebookom, trebao bi se učlaniti u grupu jer svakoga dana netko od onih koji objavljuju razveseli ostatak zajednice svojim postom.
Nova domena
– Prije dvije ili tri godine pokrenuo sam projekt izdavanja Riječke enciklopedije, ali kako za takav poduhvat treba angažirati ljude i prikupiti novac, da bi ih se platilo, krenuo sam »gerilskim« metodama. Na natječajima, naime, nisam dobio ni kune za svoju zamisao.
Riječka enciklopedija je zamišljena kao multimedijski projekt, jer nisam baš siguran da je u današnje doba tiskana knjiga i jedina knjiga. Svakako bih volio Riječku enciklopediju vidjeti i kao tiskano izdanje, ali to je samo jedna od mogućnosti, jer nakon što su se pojavili iPad i ostali prijenosnici otvaraju se neslućene mogućnosti i za enciklopedijska izdanja. FB grupa Riječka enciklopedija – Fluminensia pokazuje da izdavačka djelatnost ima budućnosti, ali stara su vremena, srećom, prošla, pojašnjava Moravček. On je rezervirao domenu www.fluminensia.eu pa će najesen Riječka enciklopedija – Fluminensia biti i stvarno pokrenuta kao multimedijski projekt.
– Ono »eu« upućuje nas da je Rijeka grad u kojem su se doticali narodi, vjere, kulture… Rječina je kroz osam i pol stoljeća bila razdjelnica naroda, država i vjerskih pokrajina. Čini mi se kako je sad upravo vrijeme da Rijeka, Rika, Reka ili Fiume postane mjesto susreta, suživota i razumijevanja. Riječka enciklopedija će, nadam se, tome pridonijeti, pojašnjava Moravček.
Svi je vole
Fluminensia je multimedijski projekt enciklopedije Rijeke i njezine šire okolice. Prostorno će obuhvatiti grad i prigrad te područje šire regije, uključivši Hrvatsko primorje, Liburnijski kras, Gorski kotar i drevni Vinodol, odnosno teritorij Primorsko-goranske županije bez njezinoga otočnog dijela.
Fluminensia ili Riječka enciklopedija sadržajno će pokušati obraditi sve zemljopisne, povijesne, društvene i znanstvene činjenice vezane uz razvoj Rijeke i njezine šire okolice, prostor na kojem su se od prapovijesti do naših dana susretali narodi, prožimale kulture i doticale vjere.
U »programskom« tekstu objavljenom kao prvi članak u grupi ističe se da će Fluminensia nastojati iznositi činjenice temeljene na izvorima ili provjerenoj literaturi, a bit će korištena znanja prikupljena u Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Sjedninjenim Državama, Velikoj Britaniji, Turskoj te, naravno, u bivšim jugoslavenskim republikama, a sve kako bi se što cjelovitije i objektivnije prikazao razvoj Rijeke i okolice te njezina uklopljenost u mediteranske, europske i svjetske tokove. Fluminensia će pružiti mogućnost predstavljanja multimedijske građe na hrvatskom i drugim jezicima, sukladno najnovijim informatičkim dosezima. Multimedijski projekt enciklopedije bit će također baza za daljnja istraživanja riječkoga »nepresušnog vrela«.
»Rijeka i njezina šira regija po mnogo čemu su posebni. Ovo je područje kroz povijest bilo pod skutima mnogih gospodara i društveno-političkih režima te u sastavu značajnog broja država. U jednome razdoblju svoje burne prošlosti, kad su napetosti u XX. stoljeću bile tolike da su prijetile izbijanjem šireg sukoba, utemeljena je i međunarodno priznata Slobodna Država Rijeka čije je postojanje, odnosno nepostojanje, još uvijek nedovoljno rasvijetljeno.
Rijeku su voljeli mnogi kao što je i danas vole. Neki toliko da su je željeli samo za sebe i za svoje, ma šta to značilo. Ali, Rijeka je kao i Rječina, koja joj je mogla nadjenuti ime – neukrotiva. Poput hitre krške vode, Rijeka ne podnosi ograničenosti koje joj pružaju njezine stjenovite obale. Kao divlje nabujala Rečina, Ričina ili Fiumara što hita u srcu grada nakon proljetnih i jesenjih kiša, tako se i Rijeka, a pritom mislim na naselje s obje strane njezinih obala, znala izliti iz svoga korita.
I premda se ponekad u doba suše može pregaziti – nikada nije presahla«, navodi se u programskom tekstu nakon kojega je potekao najprije potok, a danas bi se moglo reći da je riječ o rijeci zbog velikog broja postova.
Nepresušno vrelo
– Oko grada i njegove rijeke, koja je stoljećima bila i razdjelnica država, nacija, vjera i ideologija, zametnule su se mnoge priče, ali još je više njih ostalo neispričano. O gradu i njegovoj okolici, o ljudima i događajima, pokušat ćemo bez nacionalnih, ideoloških i drugih predrasuda širiti saznanja i tkati zanimljive priče. Nastojat ćemo pronicati u tajnu Rijeke, koja je i nakon tolikih stoljeća voljenja, svojatanja, zauzimanja, rušenja i građenja, odlazaka i dolazaka, iseljavanja i naseljavanja, ostala – nepresušno vrelo, zaključuje se u programu grupe kojoj treba zaželjeti što više članova voljnih za traženje po svome sjećanju, po podrumima, tavanima, kvartovima, ulicama, po svemu onome što će omogućiti da se ispriča priča o Rijeci. Jer, gradovi bez povijesti i bez priča ne postoje, a tko će ih bolje ispričati od sretnika koji u Rijeci žive, koji je se sjećaju i koji su voljni svoja dragocjena sjećanja podijeliti.
Kako kaže Pjer Orlić, aktivni član grupe, ovu enciklopediju pišu obični, mali ljudi i pune je svojim stvarima, pričama, sjećanjima, pitanjima, nedoumicama, starim ljubavima, snovima… »I tako zapravo RE-F malo pomalo postaje – enciklopedija naših života. Možda RE-F nije najtočnija, možda nije prva, postoji još nekoliko sličnih FB grupa i foruma, ali je jedina koja jest enciklopedija naših života«, zaključio je Orlić.