Pod dojmom filma

Edukacijom kontra manipulacije: Riječki srednjoškolci odgledali “Die Welle” pa poželjeli građanski odgoj

Andrej Petrak

Nebojša Zelić u razgovoru s riječkim srednjoškolcima nakon projekcije upečatljivog njemačkog filma / Snimio: Sergej Drechsler

Nebojša Zelić u razgovoru s riječkim srednjoškolcima nakon projekcije upečatljivog njemačkog filma / Snimio: Sergej Drechsler

Film koji se bavi temom nastanka fašizma, kulta ličnosti i  upravljanja masama odgledalo je u povodu Dana oslobođenja Rijeke 230 srednjoškolaca, koji su potom imali prilike razgovarati s Nebojšom Zelićem s Filozofskog fakulteta i Vojkom Obersnelom



Projekcija njemačkog igranog filma »Die Welle (Val)« održana je za oko 230 riječkih srednjoškolaca u Art kinu Croatia, u povodu obilježavanja 71. obljetnice oslobođenja Rijeke od fašizma.


Film Dennisa Gansela bavi se temom nastanka fašizma, a inspiriran je istinitim događajem iz 1967. godine, kad je profesor Ron Jones u jednoj kalifornijskoj srednjoj školi proveo eksperiment, kojim je učenicima želio demonstrirati način na koji su stanovnici Njemačke tijekom nacističke vladavine kolektivno negirali postojanje koncentracijskih logora.


Za potrebe eksperimenta Jones je sa svojim učenicima stvorio pokret »Treći val«, dok u filmu profesor Wenger, primoran razred naučiti o autokraciji, u eskperimentu stvara pokret »Val«, kako bi u praksi pokazao učenicima kako se stvara kult te načine na koji se upravlja masama. I stvarni i filmski eksperiment potom su se oteli kontroli, a o raznim implikacijama filma srednjoškolci su imali prilike porazgovarati s Nebojšom Zelićem s Odsjeka za filozofiju riječkog Filozofskog fakulteta i gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.




– Ljudi imaju potrebu biti dijelom zajednice, a fašizam izrabljuje snažne osjećaje pojedinaca o solidarnosti i identificiranju s pripadnošću grupi, nečem velikom i važnom. Fašizam pritom isključuje sve koji ne pripadaju toj grupi, bilo po boji kože, političkom uvjerenju, vjeri ili nekoj drugoj odrednici. Naša je individualna odgovornost da se zapitamo dio kakve grupe želimo biti i boriti se da ne budemo dio zajednice koja isključuje druge, objasnio je Nebojša Zelić.


Prag tolerancije


Dodao je da film otvara pitanja i za Hrvatsku, jer treba biti svjestan da je moguće da na ovom prostoru opet dođe do autokracije, fašizma i isključenja drugih koji nisu članovi zajednice.



Gradonačelnik Obersnel ocijenio je da je film na izvrstan način pokazao tanku i osjetljivu crtu, iza koje plemenite ideje zajedničkog rada i pomaganja mogu skrenuti u svoju suprotnost.


– Moramo biti oprezni i voditi računa o tome da zajednica ne postane dostatna sama sebi i počne istiskivati sve one koji ne misle kao većina. Film je to odlično pokazao, a važno je i u svakodnevnom životu prepoznati takve tendencije. Još uvijek, na žalost, ima ljudi koji ne dopuštaju da drugi razmišljaju na drugačiji način, rekao je Obersnel.



– Holokaust se ovdje već dogodio. Jasenovac je bio jedini logor smrti u Europi koji nisu osnovali nacisti, a ondje je pobijeno između 85 i 95 tisuća ljudi. No, ovdje je djelovao i najjači i najbolje organizirani antifašistički pokret u Europi, koji bi trebao biti veliki ponos svima nama.


Umberto Eco za fašizam je rekao da su to politike koje zatiru toleranciju, slobodu govora i življenja drugih. Tolerancija znači da prihvaćamo da drugi imaju pravo imati ideje ili živjeti na način koji mi osobno smatramo pogrešnim. No, postoji i prag tolerancije, jer nema smisla tolerirati one koji sprečavaju druge da slobodno misle ili žive na način na koji oni to žele – kazao je Zelić.


Kako donositi odluke


U upitima srednjoškolaca skrenuta je pažnja na potrebu uvođenja pravog građanskog odgoja u škole.


– Definitivno bi trebalo poraditi na edukaciji ljudi, što se tiče njihovih prava i obveza u demokratskom društvu. Građanski odgoj prvenstveno bi trebao naučiti ljude kako da misle i kako da donose odluke. Mislim da većina ljudi danas to ne zna, jer vidim kakve odluke donose – mišljenje je jednog srednjoškolca.


Riječki gradonačelnik slaže se da je građanskom odgoju potrebno posvetiti više pažnje u obrazovanju.


– Demokracija se ne uvodi samo činjenicom da u Ustavu objavimo da smo parlamentarna država na demokratskim osnovama, a da nismo educirali građane kako koristiti svoje građansko pravo. To ne podrazumijeva samo to da se jednom u četiri godine izađe na izbore. Kad nemamo saznanja kako koristiti metode i mogućnosti koje nam demokracija pruža, onda je to pogodno tlo za manipulaciju, rekao je Obersnel.