Tko čeka dočeka

Država darovala zemljište: Kostrena kreće sa gradnjom doma za starije i nemoćne

Barbara Čalušić

Država daruje čestice vrijedne oko 1,5 milijuna kuna, koje se nalaze u okviru 16 tisuća kvadrata terena na kojem sve kostrenske vlasti žele graditi dom. Radi brže realizacije, Općina je osnovala novo trgovačko društvo koje će upravljati projektiranjem i građenjem, a poslije i samim domom



 Nakon dvadesetak godina idejni projekt doma za starije osobe u Kostreni dobio je prvi konkretni pomak prema realizaciji: Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) donio odluku o darivanju zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Općini Kostrena. Riječ je o manjim česticama koje se nalaze u okviru 16 tisuća četvornih metara velikog terena na kojem sve kostrenske vlasti, uključujući i aktualnu, planiraju graditi dom za starije s više od stotinu ležajeva. Procijenjena vrijednost darovanih nekretnina je 1,5 milijuna kuna, a te se nekretnine mogu koristiti isključivo za namjenu izgradnje doma i u roku od pet godina od sklapanja ugovora o darovanju.


Paralelno s time, Općinsko vijeće Kostrene usvojilo je na svojoj posljednjoj sjednici odluku o osnivanju svog novog trgovačkog društva koje bi upravljalo projektiranjem i građenjem doma, a kasnije i samim domom putem ustanova koje će osnovati. Novo društvo zove se Kostrena Invest, a njegovo osnivanje tumači se potrebom za većom transparentnošću funkcioniranja budućeg doma, jasnijom organizacijskom strukturom i povoljnijim financijskim poslovanjem.


Prigovori oporbe


Kostrenska načelnica Mirela Marunić odluku o darovanju zemljišta na kojem bi trebao biti sagrađen dom za starije smatra vrhuncem svog dosadašnjeg manadata te vjeruje da će kamen temeljac za budući dom biti položen već iduće godine. Još optimističnije zvuči rok dovršetka doma, prema njezinim projekcijama, 2018. godine. S druge strane, nije preciziran model financiranja izgradnje doma čija se vrijednost procjenjuje na 70-ak milijuna kuna, a mnogi vjeruju da će s opremanjem ovaj dom, koji se u novim projektima naziva domom četvrte generacije te će uključivati jedinice za palijativnu skrb i Alzheimerovu bolest, dosegnuti i cijenu od sto milijuna kuna.




– Za vrijednost od 60 do 70 milijuna kuna trebat će se zadužiti. Tu ne bi trebalo biti problema jer dio zaduženja ide na državu. Obavili smo razgovore s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i predloženo je da nositelj kredita bude Općina Kostrena. Projekt doma pohvaljen je gdje god smo se s njim pojavili. Rok za izradu idejnog rješenja ističe u listopadu i ocijenili smo da je taj mjesec najbolje razdoblje za javnu prezentaciju jer ćemo tada imati odgovore na sva pitanja. No već sad mogu reći da je u mom mandatu u ove tri godine ovo nešto s čime se možemo svi pohvaliti, ponosna je Marunić kojoj kostrenska oporba koja nije podržala odluku o osnivanju novog općinskog poduzeća, zamjera i svojevrsnu mistifikaciju ovog projekta.


Za razliku od SDP-a koji smatra da je upravljanje izgradnjom doma trebalo povjeriti kostrenskom komunalnom društvu, bez osnivanja novog općinskog poduzeća, PGS-ovac i bivši kostrenski načelnik u čije je vrijeme i započet projekt doma za starije, Miroslav Uljan, podržava osnivanje trgovačkog društva koje će njime upravljati. Za razliku od SDP-ovaca koji smatraju da je dom sa 156 ležajeva koliko ih sadašnji projekt predviđa prevelik za kostrenske potrebe, bivši se načelnik slaže i s idejom da dom ima više od stotinu ležajeva. Ono što ga smeta jest da se projekt radi u nekoj vrsti tajnosti te da nitko ne koristi ideje koje su donesene u vrijeme njegove administracije, a za koju je, kako ističe, potrošeno milijun kuna.


– Nepojmljivo mi je da nitko iz Općine Kostrena ne zove gospodina Čanika kao autora prvog projekta i pita da izmijeni prvi projekt na koji smo mi ranije već potrošili oko milijun kuna poreznih obveznika. Sada će se iskoristiti novih 100 tisuća kuna za novi projekt koji će raditi Kostrena Invest. Pritom nemamo dovoljno podataka o domu da krećemo u financiranje, nije pravedno da sve financiraju građani Kostrene, a budite sigurni da resorna ministarstva sigurno neće financirati ovaj projekt, kaže Uljan, ironično dodajući da bi se prema najavama koje prate izgradnju nove verzije doma za starije osobe on očito trebao zvati »Dom za starije Mirele Marunić«.



Kostrenski HDZ zadovoljan je rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa koji su dosad kočili izgradnju doma za starije osobe u Kostreni. Ističu da su i sami odigrali značajnu ulogu u povoljnom rješenju DUUDI-ja.


– U ime HDZ-a izražavam zadovoljstvo što je Vlada darovala zemljište Općini Kostrena za izgradnju Doma za starije i nemoćne. Zahvaljujem ovoj vladi i Povjerenstvu za upravljanje nekretninama što su nakon dugog niza godina prepoznali težnje i interese Općine Kostrena za ovaj veliki projekt. Uložen je velik trud općinske uprave, ali i kostrenske organizacije HDZ-a kako bi se u konačnici ustupilo državno zemljište i financijski rasteretio jedan od najvećih kostrenskih projekata. Zbog ove činjenice svi u Kostreni možemo biti zadovoljni što je država prepoznala naše interese, poručuje predsjednik kostrenskog HDZ-a Sanjin Vrkić.



SDP: Preglomazan dom


Inače, idejno rješenje potpisuje arhitekt Dario Travaš iz tvrtke ATP koja ima reference u projektiranju takvih ustanova diljem Europe, dok je ekonomske aspekte doma analizirala Sandra Pavlak, članica Radne grupe i savjetnica Općine za gospodarska pitanja.


Ustanova sa 156 ležajeva trebala bi zapošljavati 77 ljudi. Prema prvim projekcijama tržišna cijena usluga kostrenskog doma za starije osobe u punom iznosu kretala bi se od 6.000 do 9.000 kuna, ovisno o stupnju gerijatrijske njege. Krajnja cijena koju bi plaćali korisnici ovisit će o razini sufinanciranja jedinice lokalne samouprave temeljem odluke Općinskog vijeća kojom bi se utvrdili kriteriji sufinanciranja za stanovnike Kostrene, kao i razini sufinanciranja pojedinih kategorija smještaja koje bi pokrivao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pritom se misli na Alzheimerovu bolest, palijativnu skrb i dnevni centar.


Trenutno se na listama čekanja nalazi oko 1.200 osoba koje čekaju smještaj u dom. Indeks starenja u Općini Kostrena viši je za gotovo 19 posto u odnosu na indeks starenja u Hvatskoj pa se može očekivati da će se te brojke s godinama povećavati. Ukupan broj stanovnika Kostrene je 4.180, dok je njih 682 starijih od 65 godina. Procjenjuje da bi minimalan broj potrebnih ležajeva samo za stanovnike Kostrene bio 31.


U kostrenskom SDP-uprojekt doma smatraju preglomaznim, skupim, a naposljetku i rizičnim projektom gdje se ne može sa sigurnošću reći hoće li imati dovoljno zainteresiranih korisnika. Prema riječima Zorana Rubinića iz SDP-a, u ovoj stranci skloniji su ideji svojevrsnog butik doma za starije koji bi služio samo potrebama Kostrenjana.



Neslužbeno se doznaje da će kao direktorica novoosnovanog općinskog poduzeća Kostrena Invest biti imenovana Maša Smokrović. Riječ je o ravnateljici riječke Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući »Helena Smokrović«, dobitnici nagrade za socijalno poduzetništvo i predsjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća PGŽ-a.



Veliki rizik za Općinu


– Potrebe Kostrene za smještajem kreću se između 20 i 30 osoba i nije mi jasno zašto financirati dom za 150 ljudi. Pričamo da je interes ljudi velik, pa i susjednih općina i gradova, no zasad nam nije niti jedna jedinica lokalne samouprave rekla da će uzeti određen broj mjesta za svoje stanovnike. Rizik koji preuzima Općina ulaganjem 70 milijuna koji će se popesti na 100 milijuna, a da pritom ni ne zna tko je zainteresiran, jednostavno je prevelik. Inače se natežemo hoćemo li našim boćarima dati deset tisuća kuna ili ne, a ovdje ulazimo u investiciju od 100 milijuna kuna ne pitajući se hoće li nam se to isplatiti, upozorava Rubinić.


U Radnoj grupi za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe u Kostreni smatraju da će upravo zbog većeg broja ležajeva, kao i dodanih vrijednosti u vidu palijativne skrbi i jednice za Alzheimerovu bolest po čemu će biti specifična takva ustanova u Hrvatskoj, brzo otplatiti i kredit i cijeli projekt učiniti isplativim i dugoročno održivim.


– Sve studije pokazuju da je danas graditi dom za starije osobe s kapacitetom ispod 120 ležajeva besmisleno. Dom s 31 ležajem koliko su u ovom trenutku potrebe Kostrene u 50 godina pao bi na općinski proračun. S druge strane, nakon isplate kredita veći domovi postaju isplativi. Kad je riječ o cijeni smještaja, treba naglasiti da će se sufinaciranje cijene urediti tako da cijena bude izjednačna s ostalim javnim domovima, a po tim će se cijenama nuditi i Kostrenjanima, ali sa znatno više uključenih mogućnosti, objašnjava Sandra Pavlak koja je učinila analizu ekonomskih aspekate doma.