Studentska razmjena

‘Došle smo zbog mora i engleskog’: Riječke fakultete svaki semestar bira stotinjak stranih studenata

Ingrid Šestan Kučić

Hrvatska kuhinja je jako dobra, sliči talijanskoj. No, ipak najviše nam se sviđaju ćevapčići – Martina Nicita i Carla Federica Tamborrino / Foto M. GRACIN

Hrvatska kuhinja je jako dobra, sliči talijanskoj. No, ipak najviše nam se sviđaju ćevapčići – Martina Nicita i Carla Federica Tamborrino / Foto M. GRACIN

Talijanske studentice Carla Federica Tamborrino i Martina Nicita zamijenile su Milano za riječki Ekonomski fakultet, a presudila je mogućnost studiranja na engleskom jeziku i grad na moru, jer su obje s juga Italije



Ovdje je sve odlično, a jedino što nam nedostaje je san. Ne stižemo učiniti sve ono što bi htjele. Fokusirane smo na fakultetske obaveze, ali istovremeno želimo upoznati ovaj dio Europe. No, ne žalimo se, jer imamo dvadeset godina i pune smo energije, a Erasmus je nešto što ti se dogodi samo jednom u životu – kažu talijanske studentice Carla Federica Tamborrino i Martina Nicita koje su Sveučilište u Milanu ovaj semestar zamijenile Sveučilištem u Rijeci i boravkom na Ekonomskom fakultetu.


Obje su u Rijeku stigle s početkom zimskog semestra i tom im je bio prvi susret s gradom za koji danas kažu da ih oduševljava svojom otvorenošću, a jedino čemu se nisu nadale bile su velike količine kiše.


– Kada sam donijela odluku da ću dio studija provesti u Rijeci imala sam sasvim drugačiju percepciju. Mislila sam da je podneblje slično jugu Italije, s puno sunca, a onda sam se iznenadila kada je krenula kiša. Ali nema veze, svejedno mi se jako sviđa. Volim Korzo, rivu, Molo longo i Trsat. To su mi najljepši dijelovi Rijeke, priča Martina.





Riječko je Sveučilište poželjna destinacija za studente iz različitih zemalja, jer ima ih iz Španjolske, Slovačke, Finske, Portugala, Grčke, Italije, Latvije, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Austrije, Bugarske, Češke, Velike Britanije, Estonije i Francuske.



Iako obje studiraju ekonomiju u Milanu kažu da su rodom s juga, Carla iz Calabrie, a Martina iz Basilicate, a u odluci da Erasmus razmjenu realiziraju baš na riječkom Ekonomskom fakultetu presudila je činjenica da je riječ o ustanovi koja cijeli studijski program provodi na engleskom jeziku.


Sve smo naučile


– Konačnu odluku donijeli su profesori i to zbog engleskog jezika. U opciji su bili Poljska, Zagreb ili Rijeka. No, onda sam se odlučila za Rijeku i to zbog blizine mora, ali i činjenice da se radi o manjem gradu. Mislila sam da je to jednostavnije, nego otići u veliki grad i onda dva mjeseca trošiti vrijeme na to da shvatiš gdje se što nalazi. Rijeku smo upoznale za dva, tri dana. Sve smo naučile. Smještene smo u privatnom stanu odmah pored fakulteta i to je odlično. Sve nam je blizu, studentski restoran, fakultet i centar grada, kaže Martina.


Carla pak kaže kako je željela jedan semestar provesti u Španjolskoj, no kako nije bilo mogućnosti pohađanja nastave na engleskom jeziku u konačnici je donijela odluku da ide u Rijeku, jer želja joj je usavršiti jezik.


– Nije mi žao. Ljudi su ovdje vrlo dragi i osjećamo se dobrodošlo. U veljači se vraćamo u Milano i bit će mi žao kada odemo, nedostajat će mi sve to, ističe Carla.


No, planovi za povratak u Hrvatsku i to već ovog ljeta u pripremi su, jer kažu da su upoznale puno novih prijatelja, a Hrvatska je idealna ljetna destinacija.



Ove godine oko 550 dolaznih i odlaznih Erasmus studenata


ERASMUS je ključni europski instrument razvoja mobilnosti, a Sveučilište u Rijeci sudjeluje u tom programu od akademske godine 2009./2010. Od tada do danas, kaže prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija u sustavu mobilnosti sudjelovalo je gotovo dvije tisuće dolaznih i odlaznih studenata, a ukupna vrijednost Erasmus programa kojima su financirani studenti i zaposlenici riječkog Sveučilišta u sustavu mobilnosti iznosi 17,5 milijuna kuna.


– U Europskom prostoru visokog obrazovanja dominira stav da je upravo otvorenost i mobilnost studenata, nastavnika, znanstvenika i administracije ključna pokretačka snaga razvoja u nastavi, znanosti, organizaciji i cjelokupnom funkciniranju institucija. Svake godine bilježimo rast mobilnosti, kako dolazne tako i odlazne. Ipak odlazne je mobilnosti manje, a razlog je isključivo financijski, jer su nam sredstva ograničena. Za dolazne studente gotovo da nema ograničenja, već sve ovisi o tome koliko smo privlačni stranim studentima, nastavnicima i osoblju. Proračun nam raste svake godine, a za ovu godinu nam je Agencija za mobilnosti i progarame EU osigurala 485.890 eura. Uspjeli smo povući i dodatnih 85 tisuća eura u programi KA 107 za mobilnost u države koje nisu članice EU, ističe prorektorica.


U ovoj akademskoj godini riječko će Sveučilište ostvariti oko 550 dolaznih i odlaznih Erasmus studenata, od čega 170 odlaznih i više od 200 dolaznih gdje se prijave još uvijek zaprimaju, 64 članova nastavnog i nenastavnog osoblja koji su u odlaznoj i više od 100 u dolaznoj mobilnosti, kaže prof.dr. Prijić Samaržija.



– Možda bi bilo bolje da smo došle u ljetnom semestru, ali zbog obaveza na fakultetu to si nismo mogle priuštiti. Stekle smo puno novih prijatelja. Ima njih koji su iz Rijeke, ali i drugih Erasmus studenata, jer Erasmus studenti su sami ne poznaju nikoga i imaju veću motivaciju za upoznavanje novih ljudi. Družimo se međusobno, organiziramo internacionalne večeri, a to je odlična prilika za upoznati druge kulture. Volim probavati novu hranu pa sam imala priliku svašta probati, a hrvatska kuhinja je jako dobra, sliči talijanskoj. No, ipak najviše nam se sviđaju ćevapčići, navodi Martina.


Puno obaveza


Carla i Martina tek su dio Erasmus studenata koji ovaj semestar borave u Rijeci, jer ukupno ih je sto, a najveći broj njih odlučio se upravo za Ekonomski fakultet. Svoj boravak u Rijeci ove dvije talijanske studentice naveliko koriste i za putovanja pa tako na popisu destinacija koje su do sada uspjele obići uvrštavaju Plitvice, Beč, Sarajevo i Zagreb. No, ipak kažu nisu došle u Rijeku zbog zabave, već zbog učenja i studiranja, a i to je jedna od stvari koja ih je iznenadila.


– Vaš sistem obrazovanja potpuno je drugačiji od talijanskog. U Italiji na fakultetima ne postoji zadaća, nema nikakvih obaveza tijekom godine, nego samo jedan glavni ispit. Profesori na našem Sveučilištu ni ne znaju tko smo, ne znaju nam imena, a ovdje je to potpuno nešto drugo. U početku nam je bilo teško prilagoditi se na to, činilo se da imamo previše obaveza, jer hrvatski sistem studiranja više sliči školi. Ovdje nas svi profesori znaju, traže da smo stalno aktivni i iskreno ovakav oblik obrazovanja puno je korisniji za studenta. Kada bih morala birati od početka studija izabrala bih vaš sistem, jer nakon nekog vremena naučila sam se na takav tempo rada, zaključuje Carla.