Više specijalisra bez nasljednika odlazi u mirovinu

Dom zdravlja PGŽ-a ostaje bez fizijatara, ginekologa i radiologa

Barbara Čalušić

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Dom zdravlja u svom proračunu nema sredstava za financiranje specijalizacija, a takva sredstva nisu predviđena niti kroz ugovorne odnose s HZZO-om, niti kroz ugovorne odnose sa Županijom



RIJEKA  Dom zdravlja Primorsko-goranske županije u ovu je godinu ušao bez gubitaka iz proteklih razdoblja. Ustanova je, naime, u protekloj godini ostvarila višak prihoda koji je omogućio pokrivanje zadnjeg dijela kumulativnog gubitka koji se odnosi na razdoblje od 2004. do 2010. godine kad je zabilježen manjak prihoda u visini od gotovo 20 milijuna kuna. Kako kaže ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris Ritoša, istovremeno su u to vrijeme ukupne dospjele nepodmirene obveze iznosile više od 16 milijuna kuna.


  – Imali smo potpuno narušenu likvidnost i obveze smo plaćali u rokovima od 365 dana. Rad se u to vrijeme odvijao u uvjetima stalnih pritisaka i prijetnje od isključivanja struje i telefona te obustave isporuke lijekova. Uz veliku pomoć Primorsko-goranske županije donesen je strateški plan konsolidacije poslovanja koji je u četiri godine u potpunosti realiziran pa danas Dom zdravlja predstavlja urednu i potpuno solventnu ustanovu koja svoje obveze ispunjava u rokovima dospjeća – ističe Ritoša.    

Zadnji trenutak za natječaj


Unatoč dobrom poslovanju i dobroj organizaciji koja je znatno unaprijedila razvoj specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite izvan Kliničkog bolničkog centra Rijeka, pred županijskim Domom zdravlja novi su problemi.


Ritoša upozorava da se unatoč vrlo pozitivnim financijskim kretanjima, u ovom trenutku mora otvoriti pitanje novih specijalizacija koje za Dom zdravlja PGŽ trenutačno predstavlja nerješiv sustavni problem.


Osim sadašnjeg manjka specijalista s pojednih područja i na pojedinim lokalitetima poput Gorskog kotara i Crikvenice, velik problem predstavljaju odlasci u mirovinu pa će tako do 2019. godine Dom zdravlja ostati bez desetak specijalista, u prvom redu ginekologa i fizijatara.  

  – Nedostajat će nam liječnika koji pružaju uslugu u primarnoj, odnosno temeljnoj zdravstvenoj zaštiti, a sve zbog nemogućnosti popunjavanja ordinacija u kojima rade liječnici koji će u sljedeće četiri godine otići u mirovinu – kaže Ritoša.


  S obzirom na višegodišnje trajanje samih specijalizacija, očito je zadnji trenutak za raspisivanje natječaja za specijalizacije u Domu zdravlja ako se žele zadržati pojedine specijalističe ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ritoša upozorava da je najalarmantnije stanje u ordinacijama zdravstvene zaštite žena, u kojima će do 2019. godine nedostajati čak pet ginekologa.    

Tri specijalizanta za pedijatriju


– Trenutno je na specijalizaciji samo jedan liječnik, a na specijalizaciju iz ginekologije i opsetricije trebalo bi uputiti najmanje još tri liječnika. Nedostatak ginekologa rješavamo zapošljavanjem umirovljenika, što može biti kratkoročno rješenje, ali predstavlja visok stupanj nestabilnosti u osiguranju kontinuiteta zdravstvene zaštite žena. Velik problem predstavljat će i nedostatak fizijatara jer u mirovinu od 2017. do 2019. godine idu četiri. Ozbiljan problem je i nedostatak specijalista radiologa pa za Gorski kotar i Crikvenicu imamo samo po jednog specijalista radiologa te bi bilo neophodno uputiti liječnika na specijalizaciju – objašnjava Ritoša, dodajući da se jedino pedijatrija može istaknuti kao područje u kojem Dom zdravlja ima u ovom trenutku na specijalizaciji troje liječnika.


  Ritoša napominje da je Dom zdravlja kao organizator pružanja zdravstvene zaštite dužan osigurati samo 30 posto liječnika u odnosu na mrežu zdravstvene zaštite, što i osigurava.    

Uredne prijave potreba


– Međutim, to nikako ne može biti dovoljno jer građani ostaju bez zdravstvene zaštite – smatra Ritoša koji kaže da Dom zdravlja svake godine uredno prijavljuje Ministarstvu zdravlja potrebe za specijalistima koje će nastati zbog odlaska liječnika u mirovinu. Ministarstvo zdravlja u pravilu odobrava zahtjeve Doma zdravlja i prijedlog plana specijalizacija koji se nakon toga dostavlja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koji osigurava sredstva.


  – Nažalost, HZZO samo djelomično udovoljava našim zahtjevima čime se problem s nedostakom specijalista iz godine u godinu povećava. Dom zdravlja u svom proračunu nema sredstava za financiranje specijalizacija, a takva sredstva nisu predviđena niti kroz ugovorne odnose s HZZO-om, niti kroz ugovorne odnose sa Županijom. Mišljenja sam da bi Ministarstvo zdravlja i HZZO trebali propisati i regulirati odnose kojima bi se ta sredstva osigurala jer primarna zdravstvena zaštita predstavlja temeljnu razinu zdravstvene zaštite na koju imaju pravo svi osiguranici, zaključuje Ritoša.