RIJEKA -U posljednje četiri godine od kako Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci provodi doktorski studij na taj se studij upisalo pedestak kandidata, a prvi je doktorski rad obranio Igor Jugo. Akademski stupanj doktora znanosti donijela mu je obrana rada »Prilagodiljiv tutorski sustav za e-učenje podržan dubinskom analizom podataka«, a riječ je tek o trećem doktorskom radu u Hrvatskoj koji se dotiče tog područja. Pojašnjavajući kako su sustavi za e-učenje danas standardi, jer primjerice riječko Sveučilište koristi isti sustav za učenje, Jugo kaže da je kroz svoj rad pokušao iskoristiti podatke o aktivnostima studenta.

– Sve što studenti rade u jednom sustavu se bilježi, ali se rijetko koristi. To su deseci tisuća zapisa koji se ne koriste, cijela ideja rada, kao i područja u kojem radim, je da se ti podaci iskoriste te da analizom podataka dobijemo korisne informacije kojima se može poboljšati proces učenja. To se može analizirati na puno načina. U mojem radu otkrivene su skupine korisnika koje slično uče, što znači da se može otkriti kako student radi, kada i s kim radi, kao i tko optimalno koristi sustav, a tko ga pokušava prevariti na način da, primjerice, ispitu pokušava pristupiti ili nekim pitanjima dok na uspije naći točan odgovor.

Nakon što sam otkrio grupe radio sam otkrivanje čestih uzoraka što pokazuje što studenti često rade u nizu aktivnosti. To je tehnika za dubinske analize podataka koja je nastala u gospodarstvu, a najviše se koristi za trgovinu. Primjerice, u trgovini se uvijek zajedno stavljaju proizvodi koji se često prodaju. Tako ćete uvijek pored grickalica naći gazirana pića, a kraj voća bademe ili lješnjake. To nije slučajno, pojašnjava Jugo.

Tehnika otkrivanja zajedničkih aktivnosti

Tu je istu tehniku otkrivanja zajedničkih aktivnosti koristio u svom radu s ciljem da rezultat te analize pomogne studentima u sustavu na način da im se ukaže što bi sljedeće trebali raditi, odnosno učiti. U inozemstvu, pogotovo u SAD-u, pojašnjava Jugo, postoji jedna cijela poslovna grana razvoja sustava za učenje.

– To kod nas ne postoji, pogotovo na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. Kod nas su škole zatvorene. Ne možete prodati softver školama, dok u SAD-u postoje tvrtke koje broje nekoliko tisuća zaposlenih i prodaju softvere za učenje desecima tisuća škola te od svih tih učenika dobivaju podatke. Međutim, u Hrvatskoj se takvi sustavi učenja pretežno koriste na fakultetima, dok je na nižim razinama obrazovanja e-učenje nedovoljno zastupljeno.

Dakle, radi se o inteligentnim tutorskim sustavima koji su točno usmjereni na određena područja. Ti sustavi imaju prilagodbu razini znanja učenika, daju mu lakše ili teže zadatke. To su specifični softveri koji su specijalizirani za male domene znanja i na razne se načine prilagođavaju. Jednom riječju, to je personalizacija. I to je ono čime se pokušavamo baviti. Želimo razvijati takve sustave, a ne samo baviti se distribucijom sadržaja što kod nas najčešće e-učenje podrazumijeva, navodi Jugo.

Radno mjesto već za studija

Dodajući kako je Odjel lani na međunarodnoj konferenciji u Španjolskoj dobio nagradu »best poster« upravo za ovo područje rada, Jugo kaže kako je riječ o kategoriji predstavljanja novih rezultata. Informatika je, dodaje, jedina grana koja je i za vrijeme krize u Hrvatskoj bila propulzivna te je konstantno bilježila rast broja zaposlenih. Stoga ne čudi što za upis preddiplomske i diplomske razine tog studija postoji izniman interes kandidata, a studenti radno mjesto pronalaze već za vrijeme studija.

– Ovo je nešto što je trenutačno čak aktualnije od računalstva. Ove godine nekoliko mi se puta dogodilo da se student žuri što prije obraniti diplomski rad, jer ga čeka radno mjesto. To je jako dobra situacija za svakog studenta. Upravo je rast informatičke industrije bio jedan od razloga što je otvoren doktorski studij koji velikim dijelom polaze kandidati iz privrede – kaže Jugo.

Iako postoji trajna suradnja s nekoliko riječkih informatičkih tvrtki na suradnji s gospodarstvom, navodi Jugo, još treba poraditi, a intenziviranje te suradnje trebalo bi se kretati prema zajedničkim EU projektima, ali i prema većem praktičnom radu studenata.