Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1
Sutra: 12° 12° 1
11. prosinca 2018.
Bivši ministar

Dobrović: Kad bi se odvajalo svega 50 posto smeća, Marišćina bi štedjela do 15 milijuna kuna

Foto: Roni Brmalj
Foto: Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 25. listopad 2017. u 9:54 2017-10-25T09:54:06+02:00

Iznosi računa mogu se umanjiti boljim sustavom primarne i sekundarne selekcije otpada i reciklažom, zaključak je rasprave u kojoj se svi sudionici – predstavnici stranaka, gradske vlasti, Čistoće, stručnjaci za zbrinjavanje otpada – slažu da obveze preuzete ulaskom u EU nalažu zbrinjavanje (a ne »zakopavanje«) otpada, što je neminovno skuplje rješenje

RIJEKA Troškovi zbrinjavanja otpada u centrima poput Marišćine ubuduće mogu jedino rasti, ali se izosi računa za pojedine korisnike mogu umanjiti boljim sustavom primarne i sekundarne selekcije otpada i reciklažom – otprilike tako bi glasio zaključak s jučer održane međustranačke panel rasprave u organizaciji Mosta nezavisnih lista u Rijeci.

Svi sudionici rasprave, od predstavnika stranaka, gradske vlasti, KD-a Čistoće, stručnjaka za zbrinjavanje otpada i drugih, složili su se oko toga da obaveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u EU nalažu zbrinjavanje otpada, umjesto nekadašnje prakse »zakopavanja u zemlju«, odnosno bacanja na odlagališta, što je neminovno skuplje rješenje, praktički bez obzira na tehnologiju koja se primjenjuje.

Sukob interesa

Ipak, glavni izlagač, nekadašnji ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, istaknuo je kako se, primjenom sustava koji je, zajedno s drugim autorima, naveo u svojoj Studiji koja se bavi pitanjem zbrinjavanja otpada na području koje pokriva KD Čistoća, uz devedesetpostotno odvajanje otpada, trošak zbrinjavanja mogao umanjiti za 23 do čak 60 milijuna kuna godišnje. Nužan preduvjet za to bio bi razvijen sustav selekcije otpada, a posebno odvajanje biološkog otpada iz miješanog komunalnog otpada te njegovo kompostiranje.

Čistoća je, međutim, po tom pitanju u sukobu interesa. S jedne strane, ona je suvlasnik Marišćine, te se kao takva mora brinuti da centar dostigne puni kapacitet, a MBO tehnologija zahtijeva da među miješanim bude i biološki otpad. S druge strane, kao gradsko komunalno društvo, trebala bi štititi interese građana, na način da se što više otpada odvaja, kompostira ili reciklira, čime bi se umanjili računi, rekao je Dobrović.

Odgovorila mu je direktorica KD-a Čistoća Jasna Kukuljan, kazavši da je Čistoća suvlasnik Marišćine u manjem postotku te da je komunalcima primaran interes građana.

– Vaša studija predviđa 90-postotno odvajanje, što se može postići tek višedestljetnom implementacijom sustava i edukacijom građana. U studiji nisu bile uzete u obzir odluke na razini države i županije, kojima je već bio definiran sustav i tehnologija koja će se primjenjivati, kao ni odredbe prostornih planova koje na području grada ne predviđaju lokacije za četiri kompostane, rekla je Kukuljan, uz zaključak kako je svim stranama u interesu da se otpad u čim većoj mjeri reciklira, na čemu Čistoća radi već godinama.

Dobrović je uzvratio kako bi i uz samo pedeset posto odvajanja i reciklaže, uz kompostiranje biootpada, trošak zbrinjavanja bio niži za 2,5 do 15 milijuna kuna. Osim toga, Studija nije sveto pismo, niti se treba nje slijepo pridržavati, ali daje osnovne smjernice za sustav gospodarenja otpadom, rekao je Dobrović.

Filipović prozvao odsutne

Zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović prozvao je stranke koje se nisu odazvale pozivu Mosta na raspravu. – Da skupimo sve koji su tu, ne znam bi li imali većinu u Gradskom vijeću. Oni koji nisu došli ovim su pokazali svoju neodgovornost prema građanima, rekao je Filipović.
Uz Most, skupu su prisustvovali predstavnici Liste za Rijeku, Akcije Mladih, SDP-a te nezavisni vijećnik Marinko Koljanin.

Račun od tri dijela

Dio problema sadašnjeg sustava zbrinjavanja otpada, ali i raspodjele troškova trebao bi biti riješen vladinom Uredbom koja stupa na snagu 1. studenog, s rokom implementacije od šest mjeseci, čije je osnovne odredbe prezentirala Sonja Polonijo, savjetnica Udruge gradova za zbrinjavanje otpada.

Uz već poznate odredbe o raspodjeli prema količini predanog otpada i raspodjeli prema broju članova kućanstva, Polonijo je istaknula kako će se računi ubuduće sastojati od tri dijela.

Prvi je fiksna naknada, kojom se pokrivaju osnovni troškovi sustava, što je bitno pogotovo u turističkim mjestima. Najbolji primjer je otok Vir, koji zimi ima tri tisuće stanovnika, a ljeti gotovo sto tisuća, zbog čega ima vozni park za zbrinjavanje otpada gotovo jednak kao Grad Zadar. Zimi bi im dovoljno bilo i jedno vozilo, pa bi bilo nepošteno da održavanje tolikog sustava devet mjeseci godišnje financiraju oni koji tamo stalno žive.

Drugi dio računa se odnosi na količinu predanog otpada, a treći je ugovorna kazna, koju će korisnici plaćati ako, primjerice, bacaju miješani otpad u posude za papir ili staklo, rekla je Polonijo, istaknuvši kako je važna novost koju donosi Uredba i to što cjenik, primjerice KD Čistoće, više neće morati biti isti za sve jedinice lokalne samouprave koje pokriva to komunalno društvo.

Dakle, ako većina u Skupštini Čistoće, a većinu glasova ima Grad Rijeka, prihvati cjenik, on će se odnositi samo na one jedinice lokalne samouprave koje ga također prihvate, a ne kao dosad, na sve, rekla je Polonijo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka