(Pre)duga priča

Dobar posao? Grad Rijeka za “čuvanje” zemljišta na Preluku platio 18 milijuna kuna

Orjana Antešić

Foto D. Škomrlj

Foto D. Škomrlj

Lako je danas biti general nakon bitke te kritizirati učinjeno. Vjerujem da će uskoro, a svakako prije isteka ugovora s Raiffeisen Consultingom, biti potpisan ugovor s investitorom koji će preuzeti obveze Grada Rijeke, kaže gradonačelnik Vojko Obersnel



Trebalo je ići glatko i brzo, no dogodilo se suprotno i priča oko Preluka traje dugo, a kraj je neizvjestan. Građane Rijeke je to dosad koštalo 18 milijuna kuna, a ne preokrene li se nešto, moglo bi još dodatnih devet i pol milijuna. Toliko je, naime, u proteklih deset godina iz gradskog proračuna Rijeke isplaćeno Raiffeisen Consultingu za najam zemljišta na Preluku na kojem je već trebao niknuti mega poslovno-turistički kompleks.


Kako sada stvari izgledaju na Preluku, proteći će još poprilično vremena prije nego što se zakopa prva lopata u tamošnju ledinu na kojoj se vikendom organiziraju sajmovi rabljenih automobila.


Riječ je o zemljištu od gotovo 60.000 četvornih metara, sa sjeverne strane ceste za Opatiju, koje je Raiffesien Consulting, koji je u toj bankarskoj grupi zadužen za poslove s nekretninama, kupio od Trgovačkog Opatija u stečaju za 2,5 milijuna eura. Bilo je to u srpnju 2006. godine.




Ne treba biti financijer ni matematički genijalac, dovoljno je samo znati tečaj eura pa da postane jasno kao dan da je Raiffeisen Consulting praktički već vratio novac koji je izdvojio za kupnju tog zemljišta.


Foto D. Škomrlj


Foto D. Škomrlj



Ugovor koji je s Gradom Rijekom potpisan krajem 2006., sklopljen je na 15 godina, što znači da bi Grad Rijeka najmom još i preplatio taj iznos Raiffeisen Consultingu za milijun eura.



Sada je sasvim jasno zašto se vodi žestoka bitka za autokamp na Preluku i cijeli taj potez južno od ceste za Opatiju. Pričati o turističkom kompleksu, ili što god se već bude na kraju tamo gradilo, apsolutno je bespredmetno i izvan svake pameti ako nema osiguran izlaz na more koji – treba li uopće spominjati – u tako posloženim kartama postaje zlata vrijedan. Nije suvišno spomenuti kako tih 58.439 četvornih metara, koje je kupio Raiffeisen Consulting, uistinu zvuči impresivno, ali treba reći i to da se na ravni plato odnosi otprilike polovica te kvadrature, a ostalo je pokos, odnosno brdo.



Zamjerke revizije


Zakup zemljišta na Preluku, kako godine odmiču, redovito se evidentira u ovih dana vrlo popularnim nalazima Državne revizije. Pa se tako, primjerice, u reviziji proračuna Grada Rijeke za 2014. godinu, između ostalog, opetovano zamjera kako se prije potpisivanja tako dugoročnog ugovora nije napravila studija o isplativosti izgradnje takvog kompleksa, premda je to u ovoj priči još i najmanji problem. Krucijalno je pitanje koji je uopće bio interes Grada da sklopi takav aranžman. Od podzakupa i gospodarskog korištenja tog zemljišta zasigurno nije, s obzirom na to da je s te strane uprihodovano svega 1,2 milijuna kuna.


Kada su prije deset godina javnosti izneseni najvažniji detalji iz ovog paket-aranžmana koji je sklopljen sa Raiffeisen Consultingom, gradonačelnik Vojko Obersnel ustvrdio je kako je plan Grada otkupiti to zemljište za najviše godinu-dvije, a ne plaćati najam idućih petnaest godina. Time je na određeni način već tada priznao da na duže staze ovakav aranžman s Raiffesien Consultingom nema ekonomske računice, bar kad je u pitanju gradski proračun, dok bankari iz Raiffeisen grupe itekako imaju razloga da zadovoljno trljaju ruke. Oni su praktički već isplatili uložena sredstva u kupnju tog zemljišta.



Prema onom što tvrdi gradonačelnik Obersnel, ugovorom je predviđeno da će, ako Raiffeisen Consulting zemljište na Preluku proda za iznos veći od izdvojenog za njegovu kupnju, dakle za više od 2,5 milijuna eura, taj višak sredstava biti raspoređen između Raiffeisen Consultinga i Grada Rijeke u istim omjerima.


– Poznato mi je da Raiffeisen Consulting pregovara s potencijalnim investitorom koji bi preuzeo sve obveze Grada iz navedenog ugovora i nadoknadio dosadašnja ulaganja Grada Rijeke, kazao je Obersnel iz čega se može zaključiti da bi danas Grad bio zadovoljan da se izvuče i s pozitivnom nulom iz sadašnjeg aranžmana.



Dobra prilika


– Moram reći da je danas, s odmakom od deset godina, lako biti general nakon bitke te kritizirati učinjeno i prosipati ideje o tome što se trebalo ili moglo učiniti drugačije. No, u trenutku dogovaranja opisanog posla, moji suradnici i ja postupali smo isključivo s namjerom da osiguramo potrebne prostorne resurse za realizaciju atraktivnog turističkog projekta na Preluku, u konačnici sve s ciljem stvaranja novih radnih mjesta. Nažalost, dogodila se intenzivna gospodarska kriza čiji tijek nitko nije mogao predvidjeti, a posljedice i danas osjeća čitava Europa.


Ipak, vjerujem da će uskoro, a svakako prije isteka ugovora s Raiffeisen Consultingom, biti potpisan ugovor s investitorom koji će preuzeti obaveze Grada Rijeke, kaže danas riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je podsjetio kako je u vrijeme kad je Trgovačko Opatija u stečaju prodavalo taj kompleks zemljišta, Grad bio u velikom investicijskom ciklusu te da u gradskom proračunu u tom trenutku nije bilo slobodnih sredstava za kupnju tog zemljišta.


– Zato smo odlučili iskoristiti priliku kada se tvrtka Raiffeisen Consulting ponudila da će kupiti zemljište, uz uvjet da plaćamo najam zemljišta dok se ne nađe investitor za razvoj cijele zone Preluka. Zbog važnosti tog zemljišta smatrali smo bitnim kontrolirati ga kako bismo u budućnosti izbjegli potencijalne probleme u razvoju područja Preluka kao cjeline i otklonili mogućnost da taj najatraktivniji dio zemljišta postane predmet ucjena budućih investitora.


Foto D. Škomrlj


Foto D. Škomrlj



U tom smo razdoblju pregovarali s nekoliko hotelskih kuća zainteresiranih za realizaciju projekta na Preluku i očekivalo se da će taj interes vrlo brzo rezultirati konkretnim rezultatima. Nažalost, 2008. godina nastupila je globalna financijska kriza čiji intenzitet i trajanje u trenutku sklapanja ugovora s Raiffeisen Consultingom nitko nije mogao predvidjeti i do konačne realizacije projekta nije došlo – pojašnjava Obersnel.



Zamišljeni megakompleks na Preluku uključivao bi hotel sa 400 ležajeva, kongresnu dvoranu sa 2.000 mjesta, višenamjensku arenu za sport, glazbu, sajmove i slične događaje sa do 5.000 mjesta, wellness i centar ljepote, 25-metarski bazen, parkiralište s tisuću do dvije mjesta, otvoreno kazalište sa 1.000 mjesta, osam do 12 teniskih igrališta, igrališta za košarku, odbojku te marinu sa 80-120 vezova.


Ukupna vrijednost penje se na 120 milijuna eura, a Vlada Jadranke Kosor proglasila ga je projektom od strateškog interesa za državu koji se, zajedno s nizom drugih nekretnina, uz bok »običnih« stanova i zemljišta s početnim cijenama već od pedesetak tisuća eura, uredno oglašava na web izlogu nekretnina Raiffeisen Consultinga. Oglasio ga je i Grad Rijeka kao gradski projekt. Zanimljivo je i pojašnjenje modela realizacije.


»Prodajom zemljišta, pravom gradnje ili drugim oblicima Grad Rijeka je spreman prodati svoj udio u vlasništvu zemljišta te pomoći u posredovanju za preostalo zemljište. Za plažu je potrebno ishoditi koncesiju za korištenje«. Nju je od Primorsko-goranske županije dobio Zoran Maržić.



Kontrola prostora


Ostaje, međutim, nejasno zašto bi se neka jedinica lokalne samouprave uopće upuštala u varijantu da kroz zakup nečijeg, de facto tuđeg zemljišta drži taj prostor »pod kontrolom«, kao što navodi Obersnel, ma koliko se isti proglašavao od strateške važnosti. Tim više što kroz prostornoplansku dokumentaciju, kao što je Generalni urbanistički plan, već ima dovoljno instrumenata kojim neki grad ili općina štiti prostor i određuje mu buduću namjenu koju privatni investitor mora poštovati.


Prvotna je ideja gradskih otaca bila da će se cijeli prostor Preluka zaokružiti u jednu cjelinu, dapače, računalo se na to, ali u proteklih deset godina to se imovinskipravno nije uspjelo riješiti. Obersnel kaže da Grad trenutno pregovara s Autoklubom Rijeka oko premještanja postojećeg Servisa za tehnički pregled vozila na drugu lokaciju, ali previše je toga u ovoj zamišljenoj renesansi Preluka dosad pošlo krivo, tako da treba sačekati što će od tih razgovora na kraju ispasti. K tome, HAK-ova stanica za tehnički pregled samo je dio te cjeline. Jer, što je s poslovnom zgradom između zemljišta koje je kupio Raffeisen Consulting i HAK-ove stanice? Ako je suditi po zahuktalim građevinskim radovima koji su upravo u tijeku na toj zgradi, na katu u kojem je nekad bio disko klub, teško je zamisliti da dotični vlasnik kroz neko dogledno vrijeme planira preseljenje. Sve je moguće, baš kao što sve ima svoju cijenu, no ne treba dvojiti da će to onda biti poprilično »papreno« i skupo za drugu stranu.



U vrijeme kad je s Gradom Rijekom sklopljen dogovor o plaćanju najma za zemljište na Preluku, predsjednik Uprave Raiffeisen Consultinga bio je Dražen Nikolić koji je u ožujku 2013. godine, navodno uz blagoslov vrha SDP-a, doveden u Upravu ACI-ja. Za razliku od devet godina koje je proveo na čelu Raiffeisen Consultinga, Nikolić je u ACI-ju proveo svega pola godine. Nakon smjene Brune Bonifačića u srpnju te iste godine, Nikolić je do svojeg opoziva koji je uslijedio svega tri mjeseca kasnije, u listopadu, obnašao i funkciju direktora ACI-ja. Međutim, njegovoj iznimno kratkoj »nautičarskoj« karijeri presudili su pozamašni troškovi koji su stvoreni angažmanom agencije BBDO oko brendiranja ACI-ja, bez suglasnosti Nadzornog odbora.