Može se reći da je dobivanje statusa grada zapravo indirektna posljedica građevinskog booma i »divlje« urbanizacije kroz koje je Viškovo prošlo tijekom posljednjih 19 godina. Odlukom o spajanju naselja u Općini se nadaju najelegantnije omogućiti praktično rješavanje stanja u prostoru na području cijele općine Viškovo, te omogućiti usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga u Marinićima.
Vrlić napominje kako bi se spajanjem naselja u jedno stvorili i preduvjeti za lakše snalaženje u prostoru.
– Jedan od primjera su kućni brojevi u ulici Mavri u naselju Marčelji. Jedini mogući pristup ovim kućama je preko Ulice Gornji Sroki u naselju Sroki. Kućama nisu mogli biti dodijeliti kućni brojevi iz naselja Sroki jer se oni nalaze na području naselja Marčelji, odnosno, da bi im se dodijelili odgovarajući kućni brojevi iz Sroki, morala bi se promijeniti ili ukinuti granica naselja. Time je vrlo otežano snalaženje na terenu. Poštari se još nekako i snađu, ali treba samo zamisliti što bi se dogodilo da adresu na sasvim krivom mjestu traži ekipa hitne pomoći, kad doslovno sekunde odlučuju o nečijem životu, kaže Vrlić.
– Dobivanje statusa grada posve je sekundarno. O ovom potezu razmišljamo prvenstveno kako bi omogućili veći red u prostoru. Pokretanjem inicijative o usklađenju katastra i zemljišnih knjiga na području Marinića shvatili smo da bi postojeću katastarsku općinu Marinići trebali podijeliti na dva dijela, jer jedna polovica pokriva naselje Pehlin, koje je pod Gradom Rijekom. No, kad bi to učinili, granice katastarske općine Marinići ne bi se poklapale s granicama ostalih katastarskih općina i naselja na području općine Viškovo. Dodatan problem je u tome što se granice naselja ne poklapaju s granicama građevinskih područja. Usklađivanje svih tih granica značilo bi dugotrajan, zamoran i skup posao. Kako bi to izbjegli došli smo do zaključka da bi cijeli posao pojeftinili i pojednostavili spajanjem svih sedam naselja u jedno. U tome bi slijedili primjer drugih susjednih općina i gradova na području Primorsko-goranske županije. Važno je reći da imena viškovskih naselja time ne bi nestala, već bi ostala »živjeti« kroz nazive ulica, obrazložio je načelnik Goran Petrc.
Ozbiljan problem
Željka Vrlić iz Područnog ureda za katastar Rijeka objasnila je kako postojeće granice naselja na području općine Viškovo nisu usklađene ni s jednim propisom i pravilnikom.
– Na ovaj problem naišli smo još davno i povremeno »sramežljivo« na to upozoravali općinu. Međutim, pitanje granica naselja sad je postalo pravi i ozbiljan problem koji priječi usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na području Marinića. Zadnje izmjere u Marinićima rađene su još prije 30 godina, a planovi na kojima se temelje zemljišne knjige datiraju još iz vremena Austro-Ugarske. Stanovnici zato nailaze na velike probleme, pogotovo ako se odluče na prodaju zemljišta ili na građenje. Ne treba zaboraviti da se na području Marinića nalazi i velika poslovna zona. Usklađenost katastra i zemljišnih knjiga omogućit će velike prednosti i zagrađane i za poduzetnike, kaže Vrlić.
No, ova će odluka rezultirati i nekim praktičnim problemima i troškovima za građane, od promjene osobnih iskaznica, do promjene kućnih brojeva.
Osobne iskaznice
– Slažemo se sa sređivanjem stanja u prostoru, ali naši mještani sami nisu krivi za to stanje. Smatramo da bi općina zato trebala financirati sve dokumente koje će građani biti prisiljeni mijenjati. U ovoj krizi građanima se ne smiju nametati dodatni financijski tereti, smatra Matanić.
