Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. studenoga 2019.
O problemima Centra i ogorčenosti građana

Intervju Direktor Ekoplusa o Marišćini: 'Ima građana koji će vam reći da je stanje bolje nego je bilo'

U Marčeljima provodim trećinu svog dana i mogu razumjeti građane koji su ogorčeni na životne uvjete - Miodrag Šarac / Snimio Damir ŠKOMRLJ
U Marčeljima provodim trećinu svog dana i mogu razumjeti građane koji su ogorčeni na životne uvjete - Miodrag Šarac / Snimio Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 26. kolovoz 2019. u 19:02 2019-08-26T19:02:00+02:00

Nisam se prihvatio ovog posla zato da bih zatvorio Marišćinu. Cilj je da građani imaju kvalitetan život uz Centar, da Centar kvalitetno radi svoj posao i to je nešto što se neće dogoditi preko noći. Međutim, ima građana koji će vam reći da je stanje bolje nego je bilo i to ohrabruje. Moja je uloga da ustanovim manjkavosti i pokušam riješiti probleme kako bi Marišćina postala kvalitetan centar

Miodrag Šarac, odnedavni direktor Ekoplusa, tvrtke omražene svim mještanima Viškova, posebice Marčelja, definitivno je jedna od najtraženijih osoba i svI ga znaju »u njegovu kraju«, premda kad smo kod kraja, on je s opatijskog područja.
No, kad smo već kod stanovanja....

Biste li sa svojom obitelji mogli živjeti u Marčeljima?

– U Marčeljima provodim trećinu svog dana i mogu razumjeti građane koju su ogorčeni na životne uvjete. Centar nije izgrađen zato da bi stvarao probleme, već naprotiv, da bi rješavao probleme s otpadom i podizao standard uvjeta za život. To mi je bio i jedan od motiva da se prihvatim ovog zadatka – da dokažem da je moguće drugačije i da možemo imati na području Županije funkcionalan Centar za gospodarenje otpadom, jedan od dva u Hrvatskoj.

Krenimo mi odmah s onim što najviše zanima građane. Je li na Marišćinu dopreman medicinski otpad?

– Otkako sam preuzeo ovaj posao, imali smo situacije dovoženja otpada koji Centar ne smije primati. Nismo ga zaprimili niti deponirali i tako ćemo postupati i u budućnosti. Centar ne može proizvoljno preuzimati otpad, kad je njegov predmet poslovanja jasno definiran kroz dokumente o osnivanju i važeće dozvole. Sve ostalo bilo bi postupanje protivno zakonu.

Upravljati Centrom u skladu s vežećim dozvolama

Ima li u arhivi Studije utjecaja na okoliš elaborat za kompostanu i sortirnicu i piše li u njemu da se može koristiti za MBO postrojenje?
– Studijska dokumentacija Centra stara je 16 godina, ima svu potrebnu dokumentaciju i moj jedini cilj je upravljati Centrom u skladu s važećim dozvolama i osigurati da bude funkcionalan i služi svrsi zbog koje je i izgrađen.
Koje su količine otpada dovezene iz mjesta izvan PGŽ-a, odakle je došao otpad i o kojem se otpadu točno radi? Jesu li dovožene gnjile bale iz Varaždina?
– Nakon analize dosadašnjeg poslovanja ćemo imati i jasnije brojke, no moram priznati da ne smatram to prioritetnim pitanjem. Ako se budemo bavili samo istraživanjem prošlih aktivnosti, nećemo biti fokusirani na konkretna rješenja koja su važna stanovnicima Marčelja, a to je da Centar bude u potpunosti funkcionalan, a kvaliteta njihova života bolja.

Analiza aktivnosti

A imate li saznanja je li dopreman prije?

– Nemam takvih saznanja.

Što će sada biti s muljem koji se dopremao, a vaši su prethodnici tvrdili da se ne doprema na Marišćinu?

– Još početkom srpnja donijeli smo odluku o prestanku preuzimanja pojedinih vrsta otpada, između ostalog i muljeva iz obrade urbanih otpadnih voda, muljeva iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda, kamenog i vapnenog mulja. Osim mulja, obustavili smo i preuzimanje nekih drugih vrsta otpada, kao što su keramika, staklo, gume, otpad koji sadrži sumpor, sve u svrhu smanjenja opterećenja na Centar.

Jeste li napravili reviziju poslovanja i namjeravate li (po službenoj dužnosti) podignuti kaznenu prijavu protiv prethodnog direktora Josipa Dedića?

– Nova uprava uvijek mora analizirati dosadašnje aktivnosti jer iz njih, između ostalog, može donijeti i zaključke što se mora raditi bolje i što su eventualni propusti. Ukoliko pritom ustanovi da su određene aktivnosti predmet kaznenih djela, naravno da mora reagirati. Činjenica je da Centar ima svojih poteškoća koje vuče iz vremena prije mog mandata, no moja je uloga da ustanovim manjkavosti i pokušam riješiti probleme kako bi Marišćina postala kvalitetan Centar. No, ukoliko građani imaju nekakvih saznanja o eventualnim radnjama koje smatraju nelegalnim, važno je ih prijave nadležnim tijelima bez obzira na to o kome se radi.

Ne tretiramo odlagalište nikakvim kemikalijama, već samo zrak aerosolom bez mirisa / Foto D. ŠKOMRLJ

Zbog građana sad i razgovaramo. Na Facebook grupi »Protiv Marišćine – sramota regije« čitate svakakve objave mještana koje su motivirane nesnosnim količinama smrada koji dolazi iz Centra. Kako to podnosite?

– Bilo bi zaista neljudski da ostanem imun na te komentare. Ja istinski želim pomoći ovim ljudima, svjestan sam njihovog nepovjerenja, no isto tako sam realan da nemam čarobni štapić i da će proći neko vrijeme dok ne pokažemo prve rezultate. U ova dva mjeseca detektirali smo ključne probleme, imali smo i sami neke izvanredne situacije poput radova na odlagališnoj plohi i ispada zbog nestanka električne energije, no vjerujem da su svi uvidjeli da pokušavamo reagirati brzo, da informiramo građane o tome što radimo i da smo dostupni. Nije nam išla u prilog situacija da smo bili usred ljeta, kad imamo pojačano zaprimanje otpada. No, iskoristili smo te nenadane situacije da donesemo brze odluke o tome što treba unaprijediti – promijenili smo režim postupanja s otpadom nakon procesa, promijenili radno vrijeme pojedinih dijelova pogona radi bolje kontrole dovezenog otpada, angažirali novije metode snimanja polja odlagališta termalnom kamerom i dronovima, udogovoru s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo proširili dijapazon plinova koje mjerimo. Nažalost, naši oponenti komentiraju samo sporne situacije, pa izgleda kao da se ništa kvalitetno ne događa.

Velika odgovornost

Da. I to da CZGO Marišćina hitno treba zatvoriti, jer smrad nije uklonjen, a resorni ministar je to obećao, dapače, izdao je novu okolišnu dozvolu.

– Moramo biti svjesni da se Centar zasigurno neće zatvoriti, jer bi to izazvalo kaos na ulicama Primorsko-goranske županije, i to ne treba očekivati. Nisam se zato, da bih zatvorio Marišćinu, prihvatio ovog posla. Cilj je da građani imaju kvalitetan život uz Centar, da Centar kvalitetno radi svoj posao i to je nešto što se neće dogoditi preko noći. Međutim, ima građana koji će vam reći da je stanje bolje nego je bilo i to ohrabruje.

Možda ih ima, ali nama se ne obraćaju. Obraćaju nam se, primjerice, oni koje zanima tretirate li Centar kakvim kemikalijama, žale se da osjećaju mirise kemikalija.

– Ne tretiramo odlagalište nikakvim kemikalijama, već samo zrak aerosolom bez mirisa. Znam za ove primjedbe, ali mislim da se odnose na neko prijašnje razdoblje.

Što i kako s RDF otpadom

Kad planirate i za koliko povećati cijene obrade i zbrinjavanja otpada na Marišćini? Najavili ste da morate čim prije pronaći oporabitelja RDF-a?
– Gorivo iz otpada koje nastaje kao nusproizvod oporabe otpada je tržišni proizvod. Kad je projekt počinjao 2007. godine, takvo gorivo imalo je svoju cijenu i bilo traženo. Danas ga ima više na tržištu od potrebnog, zakon tržišta je drukčiji i potrebno je platiti njegovo preuzimanje. Po završetku postupka javne nabave, znat ćemo kolika je cijena i ona će biti ukomponirana u cijenu zbrinjavanja otpada u zelenim kantama i otpada koji se direktno deponira na odlagalište, no ne i otpada koji se reciklira, odvaja i ponovo oporablja.

Hoćete li za buduće razdoblje poduzeti mjere da se biootpad ne dovozi više na Marišćinu? Hoćete li sugerirati vašim poslodavcima da donesu nove odluke o gospodarenju otpadom kojima će se urediti odvojeno prikupljanje bio otpada kako piše u Uredbi u Članku 77.?

– Sustav gospodarenja otpadom kakav postoji u Hrvatskoj stavlja veliku odgovornost na jedinice lokalne samouprave po pitanju organizacije odvajanja otpada, ali i edukacije građana o tome kako postupati s otpadom. Mi proizvodimo sve više otpada – koristimo puno plastičnih vrećica, voće i povrće u dućanima je pakirano u svoju ambalažu, u mom djetinjstvu sladoled je bio pakiran u kartonsku kutiju, danas lučka sladoleda ima četiri komada otpada. Kao građani, moramo osvijestiti da sami možemo utjecati na prvi korak u gospodarenju otpadom, a to je da opranu ambalažu i ostatke hrane razvrstamo i odvojimo svaki u svoj kontejner. Naravno da je na jedinicama lokalne samouprave i komunalnim tvrtkama da nam omoguće sustav odvojenog odlaganja, bilo na ekootocima ili kantama. Ponekad zbog vlastitog komoditeta zanemarujemo važnost odvajanja otpada kao bitne stavke zdravog života, a zapravo odgovornim ponašanjem prema otpadu i individualno pridonosimo sveukupnoj kvaliteti života.
Pogotovo je važno što hitnije odvojiti biootpad i gradovi i općine moraju to svojim građanima omogućiti. Ekoplus ne može utjecati na odluke gradova i općina, jer nije komunalno društvo, niti obavlja prikupljanje otpada. Ekoplus upravlja Centrom Marišćina koji nije deponij, već industrija koja kroz biološke i mehaničke procese obrađuje otpad. Nama otpad dovoze komunalna društva, a na nama je da budemo proaktivni, koristimo i prilagođavamo našu proizvodnju i tehnologiju vrstama otpada koje nam dolaze na obradu. Znam da je župan Zlatko Komadina u nekoliko navrata pozvao jedinice lokalne samouprave da omoguće građanima odvajanje svih frakcija otpada i to je zakonska obveza za koju vjerujem da će se sigurno ispoštovati.

Proizvodimo sve više otpada... / Foto Damir ŠKOMRLJ

Otvorena komunikacija

Tražili ste u nedjelju od mještana da se strpe još 60 dana. Smatrate li da su ti mještani dovoljno bili strpljivi i da je ovo ipak previše tražiti od njih dok oni govore da idete u krivom smjeru rješavanja problema?

– Otvorio sam komunikaciju prema mještanima, jer mislim da treba biti iskren i objasniti situaciju. U ova dva mjeseca sudjelovao sam na sjednici Općinskog vijeća Viškova, odradio sastanke s mjesnim odborom i s mještanima Marčelja na inicijativu MO te se čak osobno javljam i u Facebook grupu s ciljem da odgovorim na ključna pitanja i informiram ljude. Bio sam na sastanku s Eko stožerom Marišćina i smatram da smo imali konstruktivan razgovor. Zaključak Eko stožera nakon sastanka je bio i da ćemo nastaviti zajedničku komunikaciju te su istaknuli da žele vjerovati da će se napraviti neki pozitivni pomaci. Nadam se da su u tome bili iskreni. Meni je puno važnije da građani znaju što se događa, pa makar se ne slagali s nekim mojim odlukama i jasno dali do znanja da više ne mogu čekati s konačnim rješenjem, nego da radim po svom. I danas smo zaprimili komentare građana na trenutne probleme s neugodnim mirisima zbog radova na smanjenju otvorene radne plohe sa 8.000 četvornih metara na 3.000 kvadrata i to će sigurno potrajati još neko vrijeme. Znam da nije popularno tražiti za još strpljenja građane koji već dugo svakodnevno žive s nekom vrstom problema, no ja vjerujem da će za koji mjesec i s konkretnijim rezultatima i njihovo povjerenje polako rasti i da će uvidjeti da smo na istoj strani – stvaranja kvalitetnijih životnih uvjeta na našem Kvarneru.

Što ćete napraviti ako se ponovi blokada iz 2012. godine?

– Vjerujem da to toga neće doći jer bismo na taj način zapravo samo generirali nove probleme. Tehnički gledano, povećala bi se količina otpada i građani bi grcali u smeću. Sumnjam da je to nešto što bilo tko želi, osim, naravno, ako se ne radi isključivo o aktivističkom činu ili politički dirgiranoj akciji, a to onda sigurno nije u korist građana.

Dobiva li Ekoplus packe iz EU-a? Ako da, koliko ih je dosad bilo?

– Koliko znam, ne dobiva.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.