Prirodnoslovni muzej

Dinosauri pričaju nevjerojatne priče: U Rijeku stiže fascinanta izložba “Divovi Patagonije”

Nela Valerjev Ogurlić

Putem više virtualnih i multimedijalnih iskustava posjetitelji će na izložbi moći doživjeti ambijent različitih staništa u kojima su živjeli dinosauri. Moći će čuti kako su se glasali, pogledati svijet njihovim očima, ali i osjetiti što je značilo biti maleni sisavac koji se bori za život u svijetu veličanstvenih gmazova. Izložba će osvijetiliti i da nisu baš svi dinosauri izumrli, jer njihove nasljednike imamo  u današnjim pticama



Najveći mesožder koji je ikada hodao Zemljom i najveća kandža koja je ikad pripadala nekoj životinji samo su neki od atraktivnih eksponata izložbe »Divovi Patagonije« koju će Rijeka ugostiti u bivšoj zgradi Exportdrva na Delti.


Spektakularnu izložbu dosad je u velikim europskim gradovima pogledalo više od milijun i pol posjetitelja, a u Rijeci će biti postavljena od 14. srpnja do ožujka iduće godine. Na izložbi će biti prezentirano dvadeset pet replika kostura i devet modela dinosaura u prirodnoj veličini, uz niz popratnih multimedijskih sadržaja koji će publici približiti kako je izgledao svijet golemih gmazova koji su se na Zemlji pojavili prije 230, a izumrli prije 65 milijuna godina.



Dinosauri su najveće životinje koje su ikad hodale Zemljom. Opstali su 180 milijuna godina, što je 36 puta duže od postojanja čovjeka. U vrijeme njihove dominacije pojavili su se i prvi sisavci koji se nisu imali priliku razviti sve dok dinosauri nisu izumrli. U njihovoj sjeni su živjeli čak 140 milijuna godina, a izgledali su poput sićušnih miševa. Uglavnom su se kretali noću, a živjeli su pod zemljom ili visoko na drveću da ne bi postali plijen divova koje su na kraju nadživjeli.





Izložba »Divovi Patagonije« smatra se najsveobuhvatnijom izložbom dinosaura južne polutke koji su imali ekstremnije karakteristike od onih na sjevernoj polutci. Predstavljeni primjerci najvećim dijelom su nađeni u provinciji Neuquen. Ta argentinska pokrajina domovina je najvećih ikad nađenih dinosaura, s više od trideset lokaliteta na kojima su u zadnja tri desetljeća otkriveni njihovi izvanredno sačuvani kosturi.


U jezeru Ezequiel Ramos Mexia nađen je kompletno sačuvan kostur vrste Rebbachisaurus tessonei, dugovratog biljojeda s patkolikom njuškom koji je težio deset tona i bio dugačak sedamnaest metara. Živio je prije sto milijuna godina, u vrijeme kad je između Afrike i Južne Amerike još postojala kopnena veza. Ovaj fosil, sačuvan od lubanje do posljednjeg pršljena repa, prvi je kod kojeg je potvrđeno i prisustvo gastrolita u želucu. Dinosauri su, poput nekih današnjih ptica, gutali kamenje jer im je pomagalo u mrvljenju i usitnjavanju hrane pošto zubima nisu mogli u potpunosti sažvakati svoje zalogaje.


Kandže poput bodeža


Osim najvećeg biljojeda, Argentinosaurusa, koji je težio čak stotinu tona i bio dugačak četrdeset metara, i najveći mesožder koji je ikad hodao Zemljom također dolazi s ovog područja. Zove se Giganotosaurs carolinii, a na izložbi ćemo ga vidjeti u punoj veličini.


Bio je dugačak oko 15 metara, težio je 8 tona i dostizao visinu od oko 5 metara. Rep mu je bio tanak i vjerojatno stalno podignut, a služio je održavanju ravnoteže prilikom trčanja. Iako izgleda kao veće izdanje mnogo poznatijeg T- Rexa, dva dinosaura nisu rođaci i nikada se nisu sreli. Giganotosaurus je živio i izumro milijunima godina prije T-Rexa koji je obitavao na sjevernoj polutci.


S kandžama u obliku krivog bodeža posebno strahopoštovanje među grabežljivcima izaziva Megaraptor. Najveći do sada poznati raptor živio je prije devedeset milijuna godina. Pretpostavlja se da je plijen napadao tako što se bacao svom težinom na žrtvu, zahvaćao je kandžama kao kliještima i zarivao ih u tijelo poput bodeža. Od tri kandže najoštrija je bila ona na palcu koja je služila komadanju mesa.


Primjerak nađen u Patagoniji ima 45 centimetara, savršeno je sačuvan i predstavlja najveću ikad kompletno nađenu kandžu grabljivca. Između ostalih bit će izložena i replika vrste Carnotaurus sastrei, jedinog dinosaura mesojeda s rogovima. Osim u borbi, rogovi su imali funkciju kod udvaranja ženkama, a moguće je da su služili i glasanju životinje.


U vrijeme dinosaura klima je bila topla i vlažna. Patagonijski divovi, većinom biljojedi, spokojno su živjeli i hranili se u četinarskim šumama u kojima su dominirala ogromna stabla različitih vrsta araukarija. Pod visokim drvećem rasle su goleme paprati, a cvijetnice još nisu postojale ili su se tek počele javljati. U atmosferi je bilo više kisika nego danas pa su i druga živa stvorenja bila znatno veća od današnjih. Stonoge su bile dugačke dva i pol metra, a zrakom su letjela vretenca s rasponom krila i do dvjesto centimetara.


Cjelovita priča


Takvu atmosferu nastojat će prenijeti i riječka izložba koja će se održati pod sloganom »Istraživanje tek počinje…« , kaže ravnateljica Prirodoslovnog Muzeja Željka Modrić Surina.


– Želja nam je potaknuti prirodnu radoznalost djece i navesti ih da sve što su do sada čuli o dinosaurima zaokruže u cjelovitu priču o tome kako je tekao njihov razvoj, na koji način su živjeli i zašto su izumrli. Često možemo čuti priče u kojima se dinosaure predstavlja kao ogromne opake mesoždere i stalno se ističe tko je bio jači i krvoločniji. No, oni nisu bili ni krvoločni ni opaki.


Bili su samo životinje koje su se hranile na način svojstven njihovoj vrsti. Kroz paralelu s današnji vremenom osvijetlit ćemo ulogu koju su imali u tadašnjem ekosustavu, jer želimo da se razumiju kao stvarna bića, a posjetitelje želimo navesti i na otkrivanja novih i manje poznatih činjenica o dinosaurima.


Nisu svi dinosauri bili veliki, barem neke vrste bile su toplokrvne, većina ih je bila prekrivena perjem, ne zna se točno kakvih su boja bili, a postojale su i vrste koje su brinule o svojim mladima, ističe Modrić Surina. Kao protuteža divovskim vrstama, na izložbi će biti prikazana i grupa najmanjih dinosaura, vrste Gasparinisaura cincosaltensis. Ovi dinosauri bili su dugački oko 60 centimetara i teški oko 13 kilograma. Kretali su se vrlo brzo, na zadnjim nogama, jeli su biljnu hranu, a živjeli su u blisko povezanim grupama.

Dinosaur iz tople Antartike


Vidjet će se i gnijezdo vrste Mussaurus patagonicus, biljojeda koji je imao izdužen rep i vrat, malu glavu s dugom njuškom i velike prednje ekstremitete s pet prstiju. Znanstvenici su ga nazvali mišolikim gušterom jer su nađeni mladunci djelovali sićušno, a zapravo se radi o vrsti koja je dostizala dužinu veću od 5 metara.


Osim dinosaura, među kojima najstariji primjerci imaju 225 milijuna godina, izložba će prikazati i morske gmazove, velike glavonošce, te druge oblike života u moru. Posebno je zanimljiv Taniwhasaurus antarcticus stanovnik toplih mora, pronađen na Antarktici koja je prije 80 milijuna godina bila područje s umjerenom i vlažnom klimom, jer ledene polarne kape u to doba nisu postojale.


Dostizao je dužinu od 5 metara, hranio se ribama, lignjama i školjkama, a poput zmija mogao je razdvojiti čeljusti da proguta plijen veći od uobičajenog.


Putem više virtualnih i multimedijalnih iskustava posjetitelji će na izložbi moći doživjeti ambijent različitih staništa u kojima su živjeli dinosauri. Moći će čuti kako su se glasali, pogledati svijet njihovim očima, ali i osjetiti što je značilo biti maleni sisavac koji se bori za život u svijetu veličanstvenih gmazova. Izložba će osvijetiliti i da nisu baš svi dinosauri izumrli, jer njihove nasljednike imamo u današnjim pticama.


Kvarner iz doba »divova«


U sklopu gostujuće izložbe u vlasništvu tvrtke International Cultural Group LLC, koju suorganiziraju Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija, Lučka uprava i Turistička zajednica uz pomoć Luke Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka priredit će i vlastitu izložbu o životu na području Kvarnera u doba dinosaura.


Prije 230 milijuna godina naše se područje odvojilo od područja današnje Afrike i počelo kretati prema sjeveru i to u obliku plitkog morskog područja s većim ili manjim otočićima, dubljim ili plićim lagunama, nalik današnjim Bahamima.


Jedini otok koji je duže opstao bila je Istra pa su se stoga jedino ondje i mogli razviti dinosauri. No, kako se radilo o izoliranom području bili su nešto manjih dimenzija od onih na drugim prostorima, o čemu svjedoče brojni otisci stopala i nešto koštanih nalaza.


Izložbu će pratiti složen edukativni program s tematskim radionicama prilagođenim različitim dobnim skupinama. Djeca će moći iskapati kosti dinosaura, uspoređivati se s njihovom veličinom, slagati divovsku slagalicu, glasati se poput dinosaura…


Eminentni stručnjaci iz zemlje i inozemstva održat će desetak znanstveno-popularnih predavanja, a prostoru izložbe na prvom katu »Exsportdrva« bit će uređen ugodan dnevni boravak u kojem će se građani moći opustiti uživajući u novom pogledu na grad i neovisno o posjetu izložbi.