Kršćani zapadne i istočne Crkve obilježili Uskrs

Devčić: Poruka je uskrsnuća da možemo nadvladati svaku smrt – moralnu, društvenu, fizičku

Mirjana Grce

Četiri evanđeoske crkve koje djeluju u Rijeci imale su zajedničko bogoslužje u dvorani Transadrije, a vjernici pravoslavne vjeroispovijesti slavili su mise danas u riječkim hramovima Svetoga Georgija i Svetoga Nikole



RIJEKA Svečanu uskrsnu misu u riječkoj Katedrali Sv. Vida predvodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s generalnim vikarom nadbiskupije mons. Emilom Svažićem, rektorom katedrale mons. Ivoslavom Linićem i više riječkih svećenika. Uskrsna propovijed nadbiskupa Devčića, kao i čestitka koju je vjernicima uputio na kraju mise – bile su poruke i poticaji nade i povjerenja.


– Smrt i uskrsnuće neraskidivo su povezani. Kad govorimo o uskrsnuću, uvijek mislimo na smrti i obratno. Pritom svi ljudi ne shvaćaju jednu i drugu stvarnost na isti način. Oni koji ne vjeruju, smatraju smrt toliko jakom i nepobjedivom da im se svaka nada u uskrsnuće čini iluzijom i tlapnjom. S druge strane, oni koji vjeruju, smatraju uskrsnuće toliko moćnim i stvarnim, da im se smrt čini samo nečim prolaznim, nečim poput sna, poslije kojeg život postaje ljepši i snažniji. Možemo reći da nema boljeg i savršenijeg testa za provjeru vjere u Boga nego što je shvaćanje smrti i uskrsnuća. Zašto je to povezano s vjerom u Boga? Odgovor je jasan. Ta samo Bog može pobijediti smrt, samo njegovom snagom čovjek može od mrtvih uskrsnuti. Stoga nas ne čudi da Isus, koji je i pravi Bog i pravi čovjek te se kao takav čvrsto pouzdaje u svog nebeskog Oca, smrt uvijek naziva »snom«, pozivajući i nas da vjerujući u Boga promijenimo svoja shvaćanja o toj neizbježnoj stvarnosti, rekao je uvodno u propovijedi nadbiskup Devčić.


Podsjetio je da je Isus vratio u život Jairovu kći i prijatelja Lazara da bi svojim učenicima probudio vjeru kako Bogu, a ne smrti pripada zadnja riječ, da je radi toga i sam uskrsnuo, tj. da bi nam pokazao kako je točno i istinito što je govorio. Nadbiskup je rekao je da bi bilo pogrešno misliti da Isus nije bio svjestan strahote naše fizičke smrti, da je kao pravi čovjek imao iskustvo naše smrtne tjeskobe i znao kakvo značenje smrt ima u našem životu, no da je ono po čemu se razlikovao od nas potpuno povjerenje u Boga, povjerenje koje je želio probuditi i u nama.




– Sa sličnom je ozbiljnošću Isus gledao i na druge oblike čovjekove smrti, kao što su smrt od grijeha, samoće, fizičkog i duhovnog siromaštva ili smrt od besmisla. Naša fizička smrt je s jedne strane znak naše krhkosti i ograničenosti, a s druge simbol u kojem se ujedinjuju bezbrojni načini i oblici kako možemo umrijeti. U Isusovim je očima svaka smrt stvarna i realna, a istodobno slična i nekom snu. Smrt od grijeha je toliko realna i moćna, da je u stanju oduzeti čovjeku ne samo fizički nego i vječni život za koji nas je Bog od početka stvorio. Slično su i druge smrti realne i strahotne, kao na primjer smrt od samoće, od duhovne i materijalne bijede ili nasilja i besmisla života, rekao je nadbiskup, no isto tako i poručio da za onoga koji vjeruje u Isusa i drži se njegove riječi i njegova puta nema tako teške situacije, pa bila ona povezana i s fizičkom smrću, a da iz nje ne bi bilo izlaza.


– U tom smislu najdublja poruka Isusova uskrsnuća glasi: S Isusom možemo nadvladati svaku vrstu smrti, bez obzira je li ona moralna, društvena, fizička ili koja druga. Jedini je uvjet za to da Isusa prihvatimo i priznamo kao svoga Vođu i Učitelja. To znači da onima koji u Isusa vjeruju, uskrsnuće na novi život, koji će vječno trajati, počinje već ovdje svakim našim uskrsnućem iz ropstva grijeha, samoće, nerazumijevanja, nesloge, odnosno svakom našom gestom koja zrači oproštenjem, pokajanjem, ljubavi, kao i svakim činom našeg nemirenja s nepravdom, laži i neodgovornosti, poručio je, među ostalim, nadbiskup Devčić.


Svečane uskršnje mise slavljene su i u Trsatskom svetištu te kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske.


Četiri evanđeoske crkve koje djeluju u Rijeci imale su zajedničko bogoslužje u dvorani Transadrije, a vjernici pravoslavne vjeroispovijesti slavili su mise danas u riječkim hramovima Svetoga Georgija i Svetoga Nikole.


Spomen Kristovog uskrsnuća najveći je blagdan u cijelom kršćanstvu. Ove godine svi kršćani Uskrs slave istog dana – svima čestitam Uskrs ne samo ovdje u Rijeci, nego svima u svijetu. Krist je trpio za sve nas, a njegovo uskrsnuće neka nam je svima kršćanima poruka da se poštujemo i volimo, da ispunimo njegovu zapovijed: ljubite jedni druge, kao što sam ja ljubio vas. Makedonci u Rijeci su pravoslavne vjeroispovijesti, ali svim kršćanima ovdje poručujem: neka nas kršćane drugi prepoznaju po međusobnom poštovanju i ljubavi, neka nas prepoznaju i po poštovanju drugih vjerskih zajednica. Svi smo djeca Božja – sažeta je uskrsna poruka o. Stefča Bećarskog, svećenika Makedonske pravoslavne crkve koji je u uskrsnoj noći u Rijeci predvodio svečano bogoslužje za riječke vjernike ove Crkve. Tradicionalno je liturgija održana u katoličkoj crkvici Sv. Fabijana i Sebastijana u Starom gradu, a organizirala ju je Makedonska pravoslavna crkvena općina u Rijeci Sv. car Konstantin i carica Elena.