Svaki vrtićki program mora biti verificiran od nadležnog ministarstva, dok kvalitetu rada u igraonicama nitko ne provjerava / snimio D. ŠKOMRLJ
Samo na riječkom području postoje tri igraonice koje se uz organizaciju rođendana, što bi im trebala biti primarna uloga, mališanima pružaju mogućnost boravka u svojim prostorima za vrijeme radnog vremena roditelja, osiguran im je obrok, spavanje i razne aktivnosti
RIJEKA Iako se bave radom s djecom igraonice koje posljednjih godina niču na svakom koraku uglavnom se osnivaju prema Zakonu o trgovačkim društvima, a za njih ne postoje jasni propisi kojima se reguliraju sigurnost i skrb djece. Nema propisa o bilo kakvim prostornim i kadrovskim standardima, a činjenica da igraonica može raditi kao uslužni obrt, kojeg ne nadzire ni jedna institucija iz domene odgoja i obrazovanja, otvorila je sivu zonu među takvim uslugama.
Naime, dio igraonica zapravo se ne bavi onime za što su registrirani, već pod okriljem »rupe« u zakonu pruža usluge jasličkog i vrtićkog programa roditeljima djece vrtićke dobi, a da pri tome nikome za takvu uslugu ne odgovaraju i nitko za njih nije nadležan.
Uslužni obrti
Konkretno, samo na riječkom području postoje tri igraonice koje se uz organizaciju rođendana, što bi im trebala biti primarna uloga, bave i višesatnim čuvanjem djece koje nerijetko prelazi u cjelodnoveni boravak u igraonici. Ti ilegalni vrtići, kao i u registriranoj predškolskoj ustanovi, mališanima pružaju mogućnost boravka u svojim prostorima za vrijeme radnog vremena roditelja, osiguran im je obrok, spavanje i razne aktivnosti, a ono što predstavlja problem je da rad s djecom u takvim prostorima doslovce nitko ne nadzire jer zbog zakonskih nedorečenosti igraonice su ničija briga.
Štoviše, prosvjetna inspekcija u čiju domenu spada nadziranje ispravnosti rada odgojno-obrazovnih ustanova u takakav uslužni obrt ne smije ni ući i to iz apsurdnog razloga – jer igraonica ne posjeduje verificiran program Ministarstva znanosti i obrazovanja i time ne spada pod ingerenciju prosvjetne inspekcije.
Ni Obrtnička komora, kaže tajnik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Željko Dimitrić, iako se radi o uslužnom obrtu nema nikakve nadležnosti nad onime što se događa u četiri zida jedne igraonice, a činjenica da se pod igraonicom zapravo krije vrtić za koji nitko ne zna kako radi javna je tajna.
Navodeći kako Grad Rijeka zna za postojanje ovih obrta već neko vrijeme, pročelnica Odjela gradske uprave Sanda Sušanj kaže kako je Grad odmah po saznanju da postoje takozvani uslužni obrti koji se bave radom s djecom uputio dopis prosvjetnoj inspekciji od koje je zatražen nadzor odnosno inspekcijski postupak te je izražena bojazan da se na tim lokacijama obavlja predškolska djelatnost za koju obrti nisu registrirani.
Sanda Sušanj, Foto: M. GRACIN
Na činjenicu da na riječkom području postoje igraonice koje se zapravo bave vrtićkom djelatnošću bez ikakvog nadzora upozorili su nas roditelji, a dio tih igraonica javno na svojim web stranicama objavljuje da nude cjelodnevni ili poludnevni boravak za djecu. Tako jedna od igraonica cjelodnevni boravak naplaćuje 1.600 kuna mjesečno, a poludnevni 800 kuna mjesečno. Druga pak igraonica svoje usluge naplaćuje po satu i to po principu pretplate koja funkcionira tako da roditelj na karticu uplati minmalno 330 kuna. Maksimalan iznos uplate je 1.220 kuna i ovisno o tome koliko je dijete boravilo u igraonici uplaćeni iznos na kartici se troši. Djeci koja borave u igraonici osigurani su obroci i spavanje, roditelji su po pitanju dolazaka i odlazaka fleksiblini, jer igraonica radi od 6 do 21 sat radnim danom, a takve smo informacije uspjeli saznati kao potencijalni korisnici usluga koje nude. Međutim, kada smo se u trećoj igraonici predstavili kao redakcija Novog lista uslijedio je odgovor da s novinarima nisu dužni razgovarati.
Prepiska bez učinka
– Iz više razloga takvu situaciju smo smatrali i smatramo spornom. Čak i ne ulazeći u kompetencije, kvalitetu i primjerenost uvjeta takozvanih uslužnih obrta, rad s djecom koja su najranjivija skupina mora biti u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i Državnim pedagoškim standardom.
Nažalost, prosvjetna inspekcija nam je odgovorila da su navedeni obrti registrirani za zabavu i poduke te ostalo obrazovanje i poučavanje, da djeca u njima borave duže od tri sata dnevno, ali ne kontinuirano nego prema potrebama roditelja i ujedno nas je inspekcija obavijestila da program nije verificiran od nadležnog Ministarstva i da shodno tome nadzor nad ovakvim uslužnim obrtima nije u nadležnosti prosvjetne inspekcije.
Nakon ove prepiske, Grad Rijeka obratio se Ministarstvu znanosti i obrazovanja tražeći pojašnjenje nadležnosti nad radom obrta za zabavu i poduke u kojima djeca borave dulje od sata sata dnevno. Odgovor od Ministarstva do dana današnjeg nismo dobili, unatoč požurnici koju smo slali i unatoč činjenici da se radi o boravku djece u intenzivnom psihofizičkom razvoju u uvjetima koji nisu adekvatni, odnosno prema programu koji od strane Ministarstva nije verificiran.
Gradu su u daljnjem postupanju praktički vezane ruke, a poražavajuća je činjenica da nadležne institucije ne mogu nedvosmisleno utvrditi tko je, i zašto nitko nije, u ovakvom specifičnom slučaju nadležan – upozorava pročelnica.
Višegodišnja upozorenja
Sličan stav iznosi i pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić koja kaže da su igraonice u Hrvatskoj pravno neuređeno područje. Iako njen ured po tom pitanju zaprima prijave roditelja te Milas Klarić već godinama hrvatsku Vladu i ministarstva bezuspješno upozorava na ugroženost djece.
– Nažalost, već godinama upozoravamo nadležna tijela da su dječje igraonice u nas pravno neuređeno područje te da je zbog toga ugrožena sigurnost djece. Nema propisanih prostornih, tehničkih i kadrovskih uvjeta za otvaranje, rad i sigurnost dječjih igraonica, kao ni za održavanje i sigurnost igrališta, a ne postoji ni sustav nadzora nad tim prostorima za dječju igru. U vezi s time dobivamo i prijave roditelja, koje se najčešće odnose na neudovoljavanje sigurnosnim zahtjevima na igralištima te neispunjavanje uvjeta za rad dječje igraonice.
Ivana Milas Klarić, Foto: Patrik Macek/PIXSELL
U pojedinim slučajevima zatražili smo postupanje nadležnih inspekcija. Budući da u Hrvatskoj još ne postoji jedinstveni propis koji bi na jasan način propisivao uvjete za rad dječjih igraonica i igrališta, u praksi postoje brojne nejasnoće o mogućnostima i uvjetima za otvaranje dječjih igraonica, o dozvolama potrebnim za njihov rad i državnim tijelima nadležnim za njihovo izdavanje.
Izostaje i odgovornost vlasnika i organizatora tih aktivnosti za sigurnost djece. To se osobito odnosi na igraonice u kojima se odvija čuvanje, igra i sportske aktivnosti djece, kao što su igraonice u trgovačkim centrima za koje se ne provjeravaju uvjeti za rad i standard brige o djeci, niti ih nadziru državna tijela. Svaki oblik skrbi o djeci mora udovoljavati najvišim sigurnosnim standardima, a s djecom smiju raditi samo kvalificirane i osposobljene osobe, uz uvjet da protiv njih nije započeo kazneni progon i da nisu osuđene za kaznena djela – napominje pravobraniteljica.
Dodajući kako se na neuređenost sustava zaštite djece na prostorima za igru već niz godina upozorava Vladu i ona ministarstva koja bi po svojem djelokrugu bila nadležna za uređenje ovog područja te im se preporuča da propišu prostorne, tehničke i kadrovske uvjete rada dječjih igraonica i dječjih igrališta te nadzor nad ispunjavanjem tih uvjeta pravobraniteljica kaže kako su se tijekom 2013. godine ministarstva usuglasila da je takva regulacija nužna.
Opasnost za djecu
– Međutim zasad još ne postoji suglasnost oko toga koje bi od njih trebalo biti nositelj, budući da u ovom području dio nadležnosti imaju i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i drugi.
Dok je ovo područje još neuređeno, roditelje upozoravamo na opasnosti za djecu i potrebu pojačanog opreza u prostorima za igru, a vlasnike prostora za igru na nužnost njihova održavanja i primjene najviših sigurnosnih standarda i standarda u pogledu kadrova, prostora, opreme i sredstava za rad s djecom – upozorava Milas Klarić.
Činjenicu da dio igraonica obavlja vrtićku djelatnost bez ikakvog nadzora i u upitnim uvjetima ravnateljica najveće riječke predškolske ustanove Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin objašnjava zrakopraznim prostorom te ujedno pojašnjava kako se u vrtićima redovno vrši cijeli niz kontrola kojima igraonice nisu podložne.
– Kvalitetu takvog rada nitko ne provjerava. Vrtići imaju redovne sanitarne kontrole, kao i kontrole Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koji kontrolira sastav namirnica koje djeca konzumiraju, količinu obroka. redovno se vrši kontrola čistoće prostora, higijene osoblja, a pored toga i u HACCP sustavu smo. Svaki naš program verificira Ministarstvo znanosti i obrazovanja te mora imati i pozitivno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje – pojašnjava Guštin.
Sve to dječje igraonice čiji kvalitetu rada nitko ne provjerava ne moraju imati, a sve dok im zakonske nedorečenosti budu omogućavale da se bave čuvanjem djece »na crno« u situaciji kada svake godine na upisima u vrtić nemali broj djece ostaje na listama čekanja bit će roditelja koji će plaćati takvu uslugu, ti ilegalni vrtići bit će puni.
