Grad: Rijeka
Danas: 14° djelomično oblačno
Sutra: 4° 16° djelomično oblačno
24. listopada 2017.
Brojni planovi

DENIS VUKOREPA Novi šef Lučke uprave Rijeka o marini u Porto Barošu i projektu Delta

Foto Silvano Ježina
Foto Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 17. rujan 2017. u 22:58 2017-09-17T22:58:57+02:00

Plan je razdvojiti Deltu i Porto Baroš na dva projekta. Nećemo gubiti više vrijeme i ta je koncepcija prihvaćena od svih uključenih institucija u realizaciji. To znači da moramo staviti u funkciju Porto Baroš, a za Deltu nastaviti rješavati zakonske preduvjete za realizaciju projekta 

Denis Vukorepa je prije desetak dana imenovan za ravnatelja Lučke uprave Rijeka na mandat od četiri godine. Za njega se nipošto ne može reći kako je riječ o novom kadrovskom rješenju, već o osobi koja dobro poznaje lučki sustav u kojem je prošao više rukovodećih funkcija. Karijeru je započeo u Lučkoj upravi, a zatim je nakon tri godine imenovan za predsjednika Uprave »Luke« Rijeka, gdje je proveo narednih 10 godina i postao najdugovječniji direktor u povijesti ove tvrtke.

Posljednjih pet godina bio je savjetnik Uprave »Luke«, a sada se ponovo vraća na jednu od najvažnijih dužnosti u sustavu najveće hrvatske luke. Na pitanje o svojim najvažnijim ciljevima odgovara kako namjerava završiti sve projekte koji su započeti u skladu sa zacrtanim rokovima, naći koncesionara za kontejnerski terminala na Zagrebačkoj obali, staviti u funkciju prostore koji nisu u funkciji, kao što je Porto Baroš i petrolejska luka na Mlaci, te pokušati sa svim sudionicima na prometnom pravcu ubrzati započetu realizaciju projekta nizinske pruge. Upravo nizinsku prugu Vukorepa smatra najvažnijim projektom za dugoročni razvoj riječkog prometnog pravca.

Je li politička odluka usvojena da se ide u gradnju dvokolosječne nizinske pruge?

– Koliko vidim sve političke opcije podržavaju taj projekt, koji je definiran i na europskom prometnom koridoru, kao i realizacijom financiranja uz pomoć europskih fondova iz kojih se može povući maksimalno 85 posto sredstava. To je generacijski projekt za 21. stoljeće. Ako smo u 19. stoljeću dobili staru prugu, sada je krajnje vrijeme za novu, modernu prugu, koja se mora izgraditi.

Uz prugu je vezan i projekt nove kontejnerske luke na Krku, smatrate li da i njega treba realizirati?

– Treba ga pripremiti i dati mogućnost da se krene u realizaciju u trenutku kada postojeći i novi kontejnerski kapaciteti budu blizu maksimalne iskorištenosti. Trebamo učiti na greškama iz prošlosti. Da smo prije 40 godina kada se počinjao razvijati kontejnerski promet u Rijeci imali spremne razvojne planove i projekte, riječka luka je danas mogla biti ispred Kopra, mogli smo biti i jedna od najznačajnijih kontejnerskih luka u Europi. Tada smo zastali u razvoju i tu grešku ne treba ponavljati već na vrijeme razvijati projekte. Zbog toga smo u zaostatku, kasnimo barem desetak godina za konkurencijom i zato trebamo nizinsku prugu što prije. Ona je uvjet da naredne generacije mogu kvalitetno razvijati riječki prometni pravac. Nizinska pruga stoga mora biti nacionalni strateški projekt slično kao što su bile autoceste u svoje vrijeme.

Foto Silvano Ježina

Dogovor oko sadržaja

Drugi važan segment Rijeka Gatewaya koji nije zaživio jest projekt prenamjene Delte i Porto Baroša? Tu već godinama nema pomaka. Što ćete učiniti?

– Rijeka Gateway 1 je gotov i ostaje nam Rijeka Gateway 2 sa Zagrebačkom obalom. Plan je razdvojiti Deltu i Porto Baroš na dva projekta. Nećemo gubiti više vrijeme i ta je koncepcija prihvaćena od svih uključenih institucija u realizaciji. To znači da što prije moramo staviti u funkciju Porto Baroš, a za Deltu nastaviti rješavati zakonske preduvjete za realizaciju projekta. Raspisat ćemo natječaj za uređenje marine za mega jahte u Porto Barošu sa svim pratećim sadržajima shodno očekivanim izmjenama Zakona o morskim lukama. Taj natječaj treba biti vani sljedeće godine. Interes svih je da se Porto Baroš što prije stavi u funkciju.

Mislite li da je nerealno i megalomanski zamišljeno graditi 1.500 stanova na Delti?

– Teško mi je to procijeniti. Ali i Deltu treba otvoriti što prije. Ako ne možemo graditi stanove i to nitko ne želi financirati onda se moramo dogovoriti oko sadržaja, koji realno mogu biti tamo i za koje postoji interes investitora. Nije dobro puštati da vrijeme prolazi i ništa se ne događa.

Spomenuli ste prenamjenu petrolejske luke na Mlaci. Što bi se tamo trebalo događati?

– To je prostor koji danas nema nikakvu svrhu. Plan je urediti ga u sinergiji s razvojem projekta LNG terminala na Krku. U petrolejskoj luci će se opremiti postrojenje za bunker LNG brodova i za transport LNG-a. Investitor iz tvrtke LNG Hrvatska želi imati prvi na Jadranu takav sadržaj i kao potencijalni koncesionari imat će podršku Lučke uprave u realizaciji projekta. U kratkom roku se prva faza prenamjene petrolejske luke može provesti, financiranje je spremno i svakako je pozitivno što će taj dio luke biti stavljen u funkciju. To nipošto nije jedini projekt u visokoj fazi pripreme, pa tako uskoro kreće rekonstrukcija operativne obale u Bršici za koju je odobreno sufinanciranje europskim sredstvima. Isto se odnosi na rekonstrukciju kolodvora Rijeka i kolodvora Brajdica, kao i modernizaciju lučkih bazena u Rijeci i Bakru.

Pozitivan pomak 

Jedan od projekata koji nije dobio financiranje iz CEF-a jest projekt produbljivanja stare obale Brajdice?

– Taj problem moramo riješiti i to će biti jedna od prvih tema za razgovor s predstavnicima koncesionara na Brajdici kako bismo dogovorili uvjete pod kojima će biti moguće realizirati investiciju. Cilj je ubrzati stvari i što prije omogućiti efikasniji prihvat velikih kontejneraša na Brajdici.

Jeste li zadovoljni s prometom riječke luke?

– Sigurno je da promet može biti i veći. Kad govorimo o suhom teretu i »Luci« d.d. kao koncesionaru, pozitivan pomak očekujem od poljske tvrtke OT Logistics, koja je u procesu povećanja svog vlasničkog udjela u tvrtki. Oni su prisutni na europskom tržištu i mogu usmjeriti nove terete prema Rijeci, također i osigurati nove investicije. Oni su na određeni način već započeli investicijski ciklus u projektu modernizacije pozadinskog terminala Škrljevo, gdje bi se već za nekoliko mjeseci dio novih skladišta otvorio, a paralelno bi počela rekonsturkcija starih.

Činjenica je da rast kontejnerskog prometa na Brajdici ipak ne prati u dovoljnoj mjeri rast prometa u Kopru? Rijeka će ove godine vjerojatno premašiti promet od 200.000 TEU-a, ali će se i Kopar jako približiti prometu od milijun TEU-a?

Foto Silvano Ježina

– Modernizacija željezničkog kolodvora na Brajdici otvorit će i njima mogućnost da brže povećavaju promet. Generalno je dobro što raste kontejnerski promet u lukama sjevernog Jadrana i to se pozitivno odražava i na riječki kontejnerski terminal. Prometni pravac sjevernog Jadrana je prepoznat kao prometna vrata prema Europi. Što više budemo imali kapaciteta to će brodari i logističari sve više tereta usmjeravati prema sjevernom Jadranu. Ja se ne bih opterećivao sa sustizanjem Kopra, bitno je da postoje pozitivni trendovi, da postoje brodari i operateri koji žele povećavati promet i mi moramo stvarati uvjete da se to može događati. U tom smislu je važna i modernizacija kolodvora na Brajdici i sutra kod Zagrebačke obale. Liberalizacija tržišta na željeznici i gradnja nizinske pruge također su preduvjeti za rast prometa. Važno je da je trend rasta prometa u svim lukama pozitivan, da nije tako imali bismo razloga za zabrinutost.

Riješen spor 

Što je s prenamjenom područja bivše koksare u Bakru, koja se uzalud iščekuje već desetljećima?

– Postojao je jedan sudski spor s tvrtkom »Koksar«, koji je sada riješen i Lučka uprava ima nadležnosti za dio prostora, pa sada postoje uvjeti da tamo možemo raditi. Prije svega će se pripremiti natječaj za koncesionara na području veličine oko 53.000 četvornih metara, tu je riječ o području na krajnjem dijelu terminala u blizini rafinerije Urinj. Vidjet ćemo postoji li interes za koncesiju, a svakako tražimo opciju uređenja terminala za generalni teret, nije isključen ni terminal za automobile.

Postoji li plan uređenja sadržaja na Molo Longu?

– Ti projekti moraju biti koordinirani s Gradom Rijeka i sve ideje i sadržaje koji se planiraju za EPK 2020. godine spremni smo podržati ukoliko će se zbivati na lučkom području.

Kako omogućiti pristajanje velikih kruzera na Putničkom terminalu?

– Kruzeri mogu i na Brajdicu pristati i taj sustav dobro funkcionira. Južni vez bi mogao biti rješenje na Putničkom terminalu uz Riječki lukobran, ali treba vidjeti koliko bi to koštalo i postoji li toliki broj kruzera koji bi opravdao takvu investiciju.

Što je s obnovom lansirne rampe Torpeda?

– Učinit ćemo sve da se lansirna rampa obnovi i tražiti suradnju s Gradom Rijeka te pokušati ishoditi europska sredstva za tu svrhu. U izradi je konzervatorski elaborat i glavni projekt za sanaciju konstrukcije lansirne rampe Torpeda kako bi se spriječilo njezino urušavanje, što je prva etapa do konačnog cilja, a to je obnova i otvaranje lansirne rampe za javnost. Spremni smo na suradnju sa svima koji dijele taj cilj.

Dobra suradnja 

Očito očekujete dobru suradnju s gradskim vlastima. Zanimljivo je da ste izabrani jednoglasno, dakle uz podršku predstavnika Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Podržali su vas iz SDP-a, iako ste član HDZ-a?

Zagrebačka obala počinje raditi 2020.

U kojoj je fazi projekt kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali?

– Gradnja bi trebala biti završena krajem iduće godine. Paralelno pripremamo izbor konzultanta, koji će pripremiti natječaj za izbor koncesionara. Isti bi trebao biti raspisan u prvom kvartalu 2018. godine. Imamo iskustva s Brajdice, gdje smo pronašli koncesionara i ne vidim razloga da ne uspijemo na Zagrebačkoj obali.

Ne mislite da će terminali na Brajdici i Zagrebačkoj obali biti konkurencija jedan drugom?

– Po svojim tehničkim karakteristikama, prije svega dubini obale i mogućnosti priveza najvećih kontejnerskih brodova, Zagrebačka obala nema konkurenciju na sjevernom Jadranu. Taj terminal je sigurno atraktivan i na nama je da se dogovorimo kako ga staviti u funkciju. Tko kaže da se koncesionar na Brajdici ne može javiti i za Zagrebačku obalu, sve su opcije otvorene i zato ne treba prerano donositi zaključke.

Što ako koncesionara ipak ne bude. Mora li na Zagrebačkoj obali biti kontejnerski terminal ili može biti i nešto drugo?

– Ja ne želim razmišljati na taj način. Kad pokažemo potencijalnim partnerima da je terminal gotov, da je riješeno financiranje ceste D-403, koja kasni, jer je trebala biti izgrađena istovremeno kad i kontejnerski terminal, ne vjerujem da neće biti interesa. No, obala će uvijek ostati i u najgorem scenariju imat ćemo koncesionara čak i ako se nitko ne javi za kontejnerski terminal, jer je ta obala previše vrijedna i atraktivna. Na kraju krajeva, taj prostor je bio slabo funkcionalan prije, a sada ćemo dobiti novu obalu, novi moderni terminal i ta je činjenica isključivo pozitivna.

Kada bi po vama trebao početi raditi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali?

– Tijekom 2020. godine. To je možda optimističan scenarij, ali je moguć.

– To su ljudi s kojima sam surađivao za vrijeme mandata na čelu Uprave Luke Rijeka. Imalo smo dobrih i loših dana, ali smo sve što smo radili uglavnom realizirali. Mislim da smo uspješno surađivali i vjerujem da je to jedan od razloga njihove podrške, što mi je drago.

Koliko je pri vašem izboru bilo presudno što ste u HDZ-u?

– Nadam se da je presudan bio životopis i radno iskustvo, kao i program rada. Stranačka podrška je važna, ali vjerujem da je najvažnija bila kvaliteta predloženog programa rada. Obavili smo primopredaju dužnosti i drago mi je da je Marino Juretić bio godinu dana na čelu Lučke uprave i stekao vrijedno iskustvo, koje daje dodatnu kvalitetu u radu Lučke uprave. Veselim se toj suradnji.

Koji je vama osobno motiv da ste željeli doći na čelo Lučke uprave?

– Ja sam bio zaposlenik Lučke uprave oko tri godine i nakon toga sam išao u Upravu »Luke«. Sada se vraćam u Lučku upravu i mislim da sam imao priliku vidjeti probleme s jedne i druge strane, što mi daje dobar uviđaj u stanje. To je prirodni put u karijeri, dobro razumijem problematiku lučkog područja i zbog toga mogu lakše realizirati neke stvari. To mi je i osobno izazov. Otac mi je doživio mirovinu radeći u luci i ne bih imao ništa protiv da se i meni isto dogodi.

Imate li neke ciljeve koje želite ostaviti iza sebe na kraju mandata?

– Sjećam se 1999. godine kada smo uspostavili feeder servis s brodom »Lipa« Lošinjske plovidbe u trenutku kada Rijeka gotovo nije ni imala kontejnerskog prometa. Počinjali smo od nule. Svi zajedno smo to izgurali, iako interes na tržištu gotovo nije ni postojao. Da nije toga bilo ne bi kasnije bilo ni dolaska strateškog partnera na Brajdici 2011. godine, a onda vjerojatno ni izgradnje ceste D-404. Sigurno smo mogli napraviti i više. Iako bih sa ovim iskustvom vjerojatno promijenio neke odluke iz prošlosti, svejedno mi se čini kako ne bismo dobili puno na tempu realizacije projekata. Danas mi je izazov ostaviti vidljiv razvoj i prosperitet grada i luke u cjelini, vjerujem da se to može i ostvariti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka