Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
9. prosinca 2019.
Problem u srednjim strukovnim školama

DEFICIT NASTAVNIKA Nitko neće dobar posao u privredi zamijeniti učionicom

Prirodoslovna i grafička škola - u novu školsku godinu bez nastavnika kemije / Foto Marko GRACIN
Prirodoslovna i grafička škola - u novu školsku godinu bez nastavnika kemije / Foto Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 12. rujan 2019. u 16:07 2019-09-12T16:07:25+02:00

Dio ravnatelja u potrazi za popunjavanjem praznih mjesta u zbornicama ide toliko daleko da zaposlenike traže putem poznanstava ili pak sami obilaze privredne subjekte i pokušavaju vrbovati stručnjake koji bi stali za katedru. To vrbovanje, kažu, daje jalove rezultate

RIJEKA Dio osnovnih škola školsku je godinu započeo bez svih udžbenika, a dio srednjih škola s velikim problemom nedostatka nastavnika. Nedostaju nastavnici iz fizike, matematike, kemije, informatike, glazbenog i tjelesnog, a naći nastavnike stručnih predmeta ravno je nemogućem.

Nedostatak kadra u školama, koji posebno pogađa strukovne škole, nije problem od jučer, ali poprima, kažu ravnatelji, sve šire razmjere pogotovo kad je u pitanju kadar iz gospodarskog sektora.

Dio ravnatelja u potrazi za popunjavanjem praznih mjesta u zbornicama ide toliko daleko da zaposlenike traže putem poznanstava ili pak sami obilaze privredne subjekte i pokušavaju vrbovati stručnjake koji bi stali za katedru.

Tomislav Klarić

To vrbovanje, kažu, daje jalove rezultate, jer tko će dobro plaćen posao u privredi zamijeniti učionicom koja će donijeti početničku plaću od 5 tisuća kuna. Tako je ravnatelj Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo, Tomislav Klarić, krenuo i put »3. maja« kako bi za katedru doveo magistra inženjerstva.

- Uspio sam naći inženjera koji je pristao raditi u školi, a onda je dobio ponudu kod privatnika i otišao raditi za veću plaću. Jednostavno nema osoba iz privrede koje žele raditi u školama što je i razumljivo, jer to znači dodatan napor i trošak za manju plaću. Naime, kako bi se moglo raditi u školi, treba imati dopunsko pedagoško obrazovanje, položen državni ispit, a to zahtijeva izdatak i vrijeme. Ono što netko za to dobije, početnička je plaća od 5 tisuća kuna, priča ravnatelj.

Kadar koji obrazuje Tehnički fakultet vrbuje se već na zadnjoj godini studija i to za daleko bolje plaće od naših. Neće nitko u srednju školu po uvjetima koji se nude, navodi Klarić.

Srednja škola Dr. Antuna Barca Crikvenica - slična situacija u svim strukovnim školama / Snimio Vedran KARUZA

Deficit iz STEM područja

Ta je škola jedna od najvećih hrvatskih strukovnih škola za čije programe svake godine vlada enorman interes osmaša pa se tako ove godine za 120 upisnih mjesta prijavilo 770 kandidata-

- Kada raspišemo natječaj, nema tu biranja. Sretni smo ako nam se itko javi, napominje Klarić.

Problem je, kaže, i s popunjavanjem radnih mjesta nastavnika matematike i fizike, a to potvrđuju i u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji čija ravnateljica Jane Sclaunich kaže da su ove godine doslovce iz drugih škola oteli profesore biologije i fizike.

- To znači da su ti ravnatelji sada u problemu, jer su njihovi profesori prešli kod nas. Trenutačno ne možemo naći nastavnika kemije i glazbenog, a problem su i nastavnici tjelesnog. Posebno je teško naći profesora za zamjenu, tada je situacija još gora. Godinama je prisutan problem deficita kadra iz STEM područja, a sad se pojavila i tjelesna i zdravstvena kultura, jer taj se kadar obrazuje samo u Zagrebu. Profesora fizike tražili smo i preko ALUMNI kluba riječkog Sveučilišta, kontaktirali smo i PMF u Zagrebu, ali bez rezultata sve dok se nije javio profesor iz druge škole, kaže ravnateljica.

Umirovljeni profesori ne smiju raditi 4 sata

To je problem, kaže ravnatelj Tomislav Klarić, u svim hrvatskim školama, a kratkoročno se rješava prekovremenim radom drugih nastavnika, no to je rješenje tek za nekoliko tjedana nastave. Potraga za stručnim kadrom traje mjesecima, a ravnatelji doslovce nagovaraju potencijalne kandidate da dođu raditi u školu.
- Problem je u tome što imamo prirodni odljev kadra koji se nekada školovao za profesore elektrotehnike i taj će kadar zbog zakonom obveznog umirovljenja kontinuirano odlaziti, a novog kadra nema. Naši profesori u mirovini željeli su iskoristiti zakonsko pravo rada umirovljenika 4 sata dnevno, no rečeno im je da to pravo u školi ne mogu ostvariti, jer je to u koliziji za srednjoškolskim zakonom.

Nemoguća misija

Na tržištu rada nema nastavnika iz fizike, kemije, biologije, matematike, ali zato ima i to previše nastavnika hrvatskog jezika i književnosti, povijesti i povijesti umjetnosti.

- Kada raspišemo natječaj za ta radna mjesta, odmah nam se javi 20 do 30 kandidata. Trenutačno nam je kemija najkritičnija. Natječaj je još uvijek otvoren i nitko nam se do sada nije javio, a očekujemo da će tako biti do zaključenja natječaja. Jedino rješenje koje imamo je angažirati magistra sanitarnog inženjerstva na to radno mjesto, navodi Sclaunich.

Radenko Bradić

Ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić naglašava da su stručni predmeti u školama akutni problem.

- To je nemoguća misija. Nema tu ima ili nema. Jednostavno nema. Danas imamo obrnutu situaciju. Nekad su se kadrovi iz realnog sektora »sklanjali« u škole, a sada iz tih škola odlaze u realni sektor, ali odlaze i u inozemstvo. Na žalost to se ne prepoznaje kao probelm, jer nitko ne razmišlja da ćemo imati stručne škole u kojima predaje nestručni kadar, zaključuje Bradić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.