Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 4
Sutra: 4° 4° 4
16. prosinca 2018.
Proizvođači meda u Primorsko-goranskoj županiji uspjeli objediniti snage

Čudo od medara

Objedinili snage: dr. sc. Dražen Lušić, Siniša Tomić, Branko Vidmar, Edi Prodan, Ana Šain i Đuka Petrić u našoj redakciji
Objedinili snage: dr. sc. Dražen Lušić, Siniša Tomić, Branko Vidmar, Edi Prodan, Ana Šain i Đuka Petrić u našoj redakciji
Autor:
Objavljeno: 27. lipanj 2014. u 11:28 2014-06-27T11:28:11+02:00

Zahvaljujući biološkoj i klimatskoj raznolikosti naše županije, omogućena nam je proizvodnja iznimno velikog broja vrsta meda, a s obziroma na tradiciju, na neki način prednjačimo u hrvatskim okvirima, kaže Đuka Petrić

Nakon vina i maslinova ulja, velika poljoprivredna priča što će okupirati Hrvatsku nosi – medeni pridjev. I za razliku od prethodne dvije čiji se »epicentar« nalazi u Istarskoj županiji, proizvodnji meda sjedište će sasvim sigurno biti u – Primorsko-goranskoj županiji. 

Slika je to koju smo dobili nakon razgovora s Đukom Petrićem, čelnom osobom opatijske pčelarske udruge »Učka«, Brankom Vidmarom, čovjekom mnogima poznat iz područja političkog djelovanja, a na žalost znatno manje kao višedesetljetni ekopčelar iz udruge Biopčela, zatim Sinišom Tomićem što uvelike participira u radu riječkog OPG-a »Tomić«, kao i dr. sc Draženom Lušićem, predavačem s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Da je čitav koncept Izvršnog odbora pčelara PGŽ-a, u kojem su još Nedjeljko Mrakovčić iz Krka te Riječanka Ankica Dušević, postavljen na moderne temelje, dokazuje i to da im se u radu pridružuje komunikologinja Ana Šain čiji je zadatak senzibiliziranje javnosti na »medenu priču«. Ono što još nismo spomenuli, a po mišljenju naših sugovornika gotovo je ravno »čudu«, jest činjenica da su se medari Primorsko-goranske županije nedavno konačno udružili, objedinili djelovanje. Već je i dogovoren prvi sajam meda što će se sredinom listopada održati u Opatiji. 

Marija Terezija ukinula porez

I ma koliko su zadovoljni s institucionalnim praćenjem i politikom benificija prema medarima, uvijek im je u sjećanju stav carice Marije Terezije koja je proizvođače meda – oslobodila poreza.

  Ljekovita svojstva

– Naša je županija pravo čudo kad je u pitanju proizvodnja meda. Zahvaljujući biološkoj i klimatskoj raznolikosti, to nam omogućava proizvodnju iznimno velikog broja vrsta meda, a s obziroma na tradiciju, na neki način prednjačimo u hrvatskim okvirima, istaknuo nam je na početku razgovora nevjerojatno vitalni Đuka Petrić, koji kaže – tajna je u medu. 
 

  – Svakako, med ima brojna ljekovita svojstva, i općenito je kvalitetan dio naše svakodnevne prehrane, no ne bismo mu smijeli pripisivati »nadnaravna« svojstva čemu su proizvođači meda ponekad skloni. S druge strane, preporuka je i s naše, zdravstvene strane, da se med uvrsti u svakodnevnu prehranu, da ga se dakle ne koristi samo kao pomoćno lijekovito sredstvo kad nastanu problemi, već da se njime supstituira dio obroka za koje se inače pretežito koriste rafinirani šećeri – mišljenje je dr. Dražena Lušića, sasvim sigurno jednog od najvećih hrvatskih stručnjaka, sa značajnim međunarodnim referencama kad je med u pitanju.

Osim evidentne zdravstvene koristi koju med donosi, još je zanimljivija njegova – ekonomska moć. Nerijetko smo svjedoci prijepora koje zna izazvati kakvoća uvoznog meda te stav goleme većine stanovnika Hrvatske kako se prije svega vjeruje – domaćem medu. 
  

Na kućnom pragu

– Istina, med vam je i danas, unatoč velikom broju supermarketa i silnog uvoza svega i svačega, proizvod što se bez problema prodaje na – kućnom pragu. Za to je prije svega zaslužna vrhunska kvaliteta proizvoda, činjenica da se domaći medari ne povode za profitom. Osobno sam pak otišao još i korak dalje, bavim se proizvodnjom ekomeda, meduna u Gorskom kotaru, a sve što me zanima je dobivanje maksimalno kvalitetnog proizvoda, istaknuo je pak Branko Vidmar. 

   Ono što s druge strane govore podaci, činjenica je da na području Primorsko-goranske županije posluje 900 proizvođača meda čija cjelokupna količina – nestane »za med«. 

   – Teško je reći, nastavio je Vidmar, kolika je proizvodnja, a kolika potrošnja meda. Statistike govore kako prosječni Hrvat godišnje konzumira 0,6 kg meda. Mislim da se ta količina slobodno može pomnožiti s pet, možda i sa šest, da je istina negdje u 3 i »nešto« kilograma, po čemu bi se moglo doći do količine potrebne našoj županiji, dakle oko milijun kilograma ili tisuću tona. 

   Siniša Tomić se na te podatke nadovezao osobnim primjerom, istaknuvši kako se njegova obitelj u cijelosti okrenula medu, dakle koriste ga kao jedino sladilo. 

   – Kod nas, ali i u obiteljima što su s nama povezane, po osobi se dnevno troši pet, pa i do sedam dekagrama meda! Istina, sami ga proizvodimo pa nam je s te strane financijski lakše, no zdravstvena slika nam kazuje kako smo itekako u pravu – dodao je Tomić. 

Veliko finale u listopadu

Pod motom Regionalna suradnja, 11. travnja će se u hotelu Opatija održati 4. nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda. 
   Slijedeći veliki događaj u kalendaru »medenih događanja« je 3. simpozij o medenim proizvodima te godišnja skupština IHC-a (International Honey Commission) što će se također održati u Opatiji od 28. rujna do 1. listopada 
   Veliko finale ovogodišnjih događanja je pak »Medenjak 'z Opatije« ili službeno 1. smotra pčelarstva Primorsko goranske županije s međunarodnim sudjelovanjem i 8. Zlatno ulište – ocjenjivanje kvalitete meda PGŽ što će se u opatijskoj sportskoj dvorani Marino Cvetković održati 17. i 18. listopada. Istina, da bi u cjelosti uspjela, organizatori trebaju suport jedinica lokalne samouprave. Primjerice Opatja je pokazala iznimni senzibilitet jer je dvoranu ustupila besplatno, pomoć je također već naznačena od strane PGŽ, gradova Rijeka, Lovran i Kastav kao i općina Matulji, Klana, Viškovo te Brod Moravice. No da bi uspjeh te izložbeno-edukativno-prodajne manifestacije bio potpun, neophodno bi bilo uključenje i ostalih gradova i općina. 

  

Kronični manjak

Kako su nam istaknuli naši medari, može se računati kako je proizvodnja dva do tri kilograma po košnici, te kako prosječni medar iz PGŽ-a posjeduje tridesetak košnica. Što nam to govori? Jedan proizvođač može proizvesti do 90 kilograma meda, pa pomnoženo s njih 900, dolazimo do 81 tone. A potencijal županije je potrošnja – 900 do 1000 tona! Što će reći da samo u Primorsko-goranskoj županiji nedostaje 90 posto meda! Još i više, jer med je kroz turizam itekako traženi izvozni proizvod, tako da ga na domaćem tržištu ima još i manje. 

   – Pokrenuli smo značajnu edukativnu priču, organiziramo radionice, tečajeve senzorne analitike, dobili smo »zeleno svjetlo« da naši educirani predavači smiju u vrtiće i škole kako bi djecu senzibilizirali na konzumaciju meda – dovršio je priču dr. Lušić. 

   Osvrnemo li se na kraju na trenutnu »medenu priču«, više je no jasno što bi trebala biti pouka »političkoj eliti«: spas je u poljodjeljstvu – u konkretnom slučaju u proizvodnji meda! 

   U medenom su slučaju poruke jasne: da je proizvodnja i deset puta veća, tržište ne bi bilo zasićeno. Uostalom, dovoljno je pogledati Sloveniju, po mišljenju dr. Lušića svjetsku velesilu u proizvodnji meda i njegovih proizvoda, i shvatiti kako je današnja situacija u Primorsko-goranskoj županiji, te Hrvatskoj općenito, zapravo tek početak početaka. 

Litra ulja, kila meda

 Idealna cijena koju bi trebale postizati skuplje vrste meda je – litru djevičanskog maslinvog ulja, kila meda. Danas još nije tako, kvalitetni domaći med se kreće od 50 do 70 kuna po kilogramu, dok je onom s ekološkim certifikatom cijena 30-ak posto viša. 

  Industrija otplovila

K tome, konačno moramo shvatiti kako priča što je nosila riječko blagostanje od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a riječ je o metalnoj industriji, danas više ne stanuje, niti će ikad više stanovati ovdje. Simbolički rečeno, današnji će hrvatski zavarivači egzistencijalni spas pronaći u – pčelarskom šeširu. Jer sasvim je sigurno kako je nama, uz turizam što uostalom i troši velik dio proizvodnje meda, vina i ulja, najveća šansa u poljoprivredi i njoj komplementarnim industrijskim granama.

Uostalom, tko kaže da Jadran galenski laboratorij neće u svom proizvodnom programu sutra pokrenuti kozmetičku liniju baziranu na – goranskom medu. Bio bi to zapravo najljepši nastavak priče koju su započeli naši sugovornici, vodeći ljudi projekta uzleta proizvodnje meda u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka