Procjenjuje se da će broj stanovnika Primorsko-goranske županije 2021. iznositi oko 288 tisuća, što je za gotovo 20 posto manje nego 1991. godine. Jedino na otocima i u priobalju broj stanovnika raste, Rijeka i Gorski kotar rapidno padaju
RIJEKA - Suvremeni demografski procesi u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci pokazuju da je stanovništva sve manje. Do 2021. godine PGŽ će imati 5, a Rijeka čak 7 posto stanovnika manje nego danas. Depopulacijski trendovi su rezultat trajnog smanjenja nataliteta, urušavanja riječkog gospodarstva, prije svega industrije koja je desetljećima privlačila stanovnike s kontinenta u Rijeku. Odlazak mladih i obrazovanih, koji zbog izostanka perspektive mijenjaju boravišta, također je razlog smanjenja broja stanovnika. I aktualna političko-gospodarska situacija u kojoj Rijeka luta u smjerovima razvoja pogoduje crnim prognozama oko broja stanovnika.
Broj stanovnika Primorsko-goranske županije 2021. prema procjenama će iznositi oko 288 tisuća, što je za gotovo 20 posto manje nego 1991. godine. I ostali podaci o Rijeci i PGŽ su poražavajući i zabrinjavajući. Prema procjenama kojima raspolažemo, 2015. godine će u PGŽ biti 10.800 predškolske djece, dok je takve djece 2005. bilo čak 14.100. U samo deset godina uslijedit će, dakle, pad od čak jedne četvrtine broja predškolske djece!
Minus 40 posto
U PGŽ koja se dijeli na Rijeku, Gorski kotar, priobalje i otoke, jedino otoci i priobalje bilježe stalni porast broja stanovnika, dok Rijeka i Gorski kotar rapidno padaju. Tako je Rijeka 1991. godine imala 168.000 stanovnika, 2001. oko 144.000, 2011. je taj broj pao na 128.000, a 2021. se prognozira tek 114 tisuća. Malo sporiji pad očekuje se do 2031. kad bi Riječana bilo oko 110.000! To znači da će Rijeka u 40 godina izgubiti gotovo identičan postotak broja stanovnika. Broj stanovnika Rijeke pada i zbog nepovoljne konfiguracije terena i skučenosti grada, ali prije i iznad svega zbog nedostatka poslova u svim gospodarskim segmentima.
Najveći porast broja stanovnika već godinama blježi i još će više bilježiti Viškovo: 1991. je imalo 6918 stanovnika, 2001. se broj popeo na 8907, 2011. je već na 14.495, a 2021. će na tom području živjeti 19.713 stanovnika. U 2021. Viškovo će imati 21.092 stanovnika, tri puta više nego prije 40 godina!
Još je teža situacija u Gorskom kotaru, gdje svih devet gradova i općina(Čabar, Delnice, Vrbovsko, Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad) bilježi kontinuirani pad broja stanovnika. U razdoblju od 40 godina, od 1991. do 2031. broj stanovnika u Vrbovskom, Brod Moravicama, Mrkoplju i Skradu i više će se nego prepoloviti. Jedan Skrad s očekivana 702 stanovnika doslovno bi se mogao smjestiti u tri malo veća nebodera. Nijedan od preostalih gradova ili općina Gorskog kotara neće ostvariti ni minimalan broj povećanja broja stanovnika. Manji pad očekuje se samo u Delnicama, gorskokotarskom središtu koje je 1991. imalo 6.858 stanovnika, 2001. je taj broj pao za desetak posto, na 6.262 stanovnika, 2011. se srušio na 5.921, dok će se 2021. zaustaviti na 5.506. U Delnicama će 2031. kako se predviđa živjeti samo 5.073 stanovnika.
Generalno: u Gorskom kotaru 1991. je broj stanovnika iznosio 30.545, a 2031. će biti samo 17.377 Gorana! Nadu da ipak nećemo nestati s lica zemlje daje priobalje, uglavnom gradovi i općine šireg riječkog prstena, bivša Skupština Općina Rijeka. U priobalju rastu: Bakar, Kostrena, Crikvenica, Kastav, čak i Kraljevica, premda u njenom slučaju prilikom izrade demografske studije u obzir nije uzet stečaj lokalnog škvera, zbog čega nije isključeno da se s vremenom više od očekivanog smanji broj stanovnika. Novi Vinodolski također bilježi rast stanovništva, kao i Čavle i Jelenje.
U PGŽ će 2015. biti 10.800 predškolske djece, dok je takve djece 2005. bilo čak 14.100. U deset godina uslijedit će, dakle, pad od čak jedne četvrtine broja predškolske djece.
Privlačni Krk
U priobalju je još i Klana za koju se procjenjuje da će ostati na istim brojkama, oko 1.900 stanovnika. Sveukupno: na priobalju je 1991. živjelo 87.007 stanovika, 2011. ih je bilo 104.978 dok se 2031. očekuje 113.729. Demografska situacija i procjena na otocima PGŽ-a pokazuje da će od 1991. do 2031. broj stanovnika porasti s 37.403 na 39.555. Dakle, za otprilike 5 posto. Broj stanovnika po svim gradovima i općinama Cresa, Krka, Lošinja i Raba je prilično ujednačen. Dok će Cres u 40 godina tek pasti za možda 2 posto, s 2.971 na 2628 stanovnika, Krk će pak porasti s 4.997 na 6.790 stanovnika. Malo će se podignuti Baška, Dobrinj će stagnirati, isto kao i Vrbnik. Prosjek s povećanjem broja stanovnika popravljaju Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat.
