Jedan od glavnih kriterija pri određivanju popisa plaža bio je gustoća kupača na pojedinoj plaži / Foto Roni BRMALJ
Iako se hrvatska uredba o ispitivanju kakvoće mora oslanja na europsku direktivu, svaka država za sebe donosi svoje kriterije koji su u Hrvatskoj puno stroži nego u ostalim europskim zemljama te su kod nas maksimalne dozvoljene količine onečišćenja niže
Poznata po čistom moru, Hrvatska i prema službenim ispitivanjima kvalitete mora redovito zauzima svoje mjesto među top pet zemalja s najčistijim morem u Europskoj uniji. Osim Hrvatske u toj se skupini nalaze zemlje poput Malte, Cipra, Grčke, te zanimljivo – Slovenije. Kako kaže doc. dr. Darija Vukić Lušić, voditeljica odsjeka za mikrobiologiju okoliša u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Slovenija je zemlja s 21 punktom na kojem se mjeri kakvoća mora dok je broj točaka na kojima se mjeri kakvoća mora u Hrvatskoj neusporedivo veća. Također, iako se hrvatska uredba o ispitivanju kakvoće mora oslanja na europsku direktivu, svaka država za sebe donosi svoje kriterije koji su u Hrvatskoj puno stroži nego u ostalim europskim zemljama te su kod nas maksimalne dozvoljene količine onečišćenja niže.
Kvaliteta ovisna o oborinama
– U Hrvatskoj se monitoring kvalitete mora provodi na oko 900 lokacija duž jadranske obale. Najveći broj lokacija na kojima se provodi mjerenje kvalitete mora je u Primorsko-goranskoj županiji gdje se ona ispituje na 258 lokacija. Ove godine s monitoringom započinjemo 20. svibnja, a ispitivanja se obavljaju svaka dva tjedna i to deset puta u sezoni, ističe doc. dr. Vukić Lušić.
Na samom popisu plaža na kojima će se ove godine ispitivati kakvoća mora nalazi se 200 plaža u Primorsko-goranskoj županiji, a pojedine plaže imaju više točaka ispitivanja, pa će se kakvoća mora ispitivati na 258 lokacija. Na temelju ispitivanja more se razvrstava kao izvrsno, dobro, zadovoljavajuće i nezadovoljavajuće dok se ocjene o kakvoći mora objavljuju se na internetskim stranicama županije, Nastavnog zavoda te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Jedan od glavnih kriterija pri određivanju popisa plaža bio je gustoća kupača na pojedinoj plaži. Odabrane su 152 plaže za koje je procijenjeno da imaju visoki broj kupača i 48 plaža koje imaju niski broj kupača. Plaže s niskim brojem kupača su odabrane jer su to uglavnom plaže u čijoj se neposrednoj blizini nalazi dotok oborinskih voda, dugi podmorski ispust, privezište za brodice ili neki drugi potencijalni izvor onečišćenja.
Ispitivanje kakvoće mora u 2017. godini provedeno je na 258 lokacija u Primorsko-goranskoj županiji, a ispitano je 2.619 uzoraka. Rezultati ispitivanja pokazuju da je more na 245 točaka, odnosno 95 posto bilo izvrsne kvalitete, na deset točaka ili 3,9 posto kakvoća mora ocijenjena je kao dobra, na jednoj točki preciznije 0,4 posto zadovoljavajuća, a na dvije točke ili 0,8 posto nezadovoljavajuća.
– Naša dugogodišnja namjera bila je uvrstiti i otoke lošinjskog arhipelaga u ispitivanje kvalitete mora. Budući da je riječ o zahtjevnim lokacijama koja iziskuju dodatna sredstva, drago nam je da smo u tome uspjeli pa se tako od prošle godine ispitivanja kvalitete mora obavljaju i na Iloviku, Susku i Unijama. Inače, većina se lokacija uzorkuje s broda, ako nije moguće uzorkovanje obaviti s kopna. Voda se stavlja u sterilnu bocu i dostavlja u laboratorij gdje se prate parametri koji dokazuju onečišćenje mora. Također, ispituje se i salinitet mora, odnosno je li morska voda došla u kontakt sa slatkom vodom, objašnjava doc. dr. Vukić Lušić.
Ako se pokaže da je more nezadovoljavajuće kvalitete, obavještava se Inspekcija zaštite okoliša. Najproblematičnija točka u Županiji, ocijenjena nezadovoljavajućom ocjenom, plaža je Kantrida – istok u blizini nogometnog stadiona, koja je, doduše, od 2014. do 2016. godine bila ocijenjena kao zadovoljavajuća. S druge strane, lokacija Kantrida – zapad ocijenjena izvrsnom kvalitetom mora, što ukazuje da je na tom djelu plaže utjecaj priobalnih izvora onečišćenja manje izražen u odnosu na istočni dio plaže. U pravilu se rezultati ispitivanja kakvoće mora pogoršavaju nakon oborina, pri čemu je i utjecaj oborina izraženiji na lokaciji Kantrida – istok u odnosu na lokaciju Kantrida – zapad.
Uskoro najave onečišćenja
– Radi se o području s brojnim izvorima kao i s objektima koji nisu spojeni na kanalizacijsku mrežu uz samu obalu, ali i u novim dijelovima grada poput Marinića i Viškova odakle otpadne vode dolaze do mora. Naime, propusne septičke jame kod nas su još uvijek velik problem kao i svijest ljudi o važnosti njihova čišćenja, ističe doc. dr. Vukić Lušić.
Osim Kantride, prošle godine nezadovoljavajuću ocjenu imala je i plaža Thalassotherapia u Crikvenici pa je bila označena pločom zabrane kupanja dok je u Rijeci, na području Pećina, točka Grčevo ocijenjena kao zadovoljavajuća, iako je zabilježeno variranje vrijednosti mikrobioloških pokazatelja.
Iako se danas informacije o onečišćenjima mora brzo šire, doc. dr. Vukić Lušić najavljuje novost koja je produkt suradnje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a i Tehničkog fakulteta u Rijeci. Riječ je o prediktivnom modelu u kojem će se, nalik vremenskoj prognozi, unaprijed određivati punktovi na kojima se očekuje onečišćenje.
– Prediktivni modeli ne mogu zamijeniti monitoring, no činjenica je da su oni prilično specifični za svaku lokaciju. Primjerice, ako očekujemo da će padati kiša predstojećih dana, onda već sad znamo na kojim plažama možemo očekivati onečišćenje, a znamo otprilike i koliko će to onečišćenje trajati, a u slučaju kiše obično traje oko tri dana, najavljuje doc. dr. Vukić Lušić.
