Posebno mjesto

Bivši Titov brod kao simbol svjetske Hrvatske: Ideje koje je pronosio Galeb vrijede i danas

Aneli Dragojević Mijatović

Galeb može biti atrakcija turistima jer otvara i posebnu vizuru na grad / Snimio Sergej DRECHSLER

Galeb može biti atrakcija turistima jer otvara i posebnu vizuru na grad / Snimio Sergej DRECHSLER

Pokret nesvrstanih tražio je prekid blokovske podjele, ekonomski razvoj koji valorizira male i slabe... To nasljeđe  može za Hrvatsku biti nešto gdje se možemo pokušati uključiti u svijet koji će određivati sudbinu 21. stoljeća, zajedno sa Zapadnim svijetom, u kojem i jesmo, kaže Jakovina



Ideje o ravnopravnosti, glasu malih, ekonomskom napretku, miru, izbjegavanju sukoba… postojale su u više država, bile su zajedničke, ali je Jugoslavija pokretu nesvrstanih dala globalnu dimenziju, koja je materijalizirana upravo u putovanjima »Galebom«. Globalna dimenzija postala ono što je pokret odredilo, istaknuo je Tvrtko Jakovina, povjesničar, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je na Sveučilištu u Rijeci održao predavanje »Evolucija nesvrstavanja: od početka Hladnog rata do 2018. Zašto bi Galeb mogao postati simbol svjetske Hrvatske«?


Predavanje je održano nakon okruglog stola o obnovi Titovog broda Galeb i Palače Šećerane, za što je Grad Rijeka dobio novce od EU, a riječ je o ključnim projektima vezanim uz EPK 2020.


Snimio Vedran KARUZA


Snimio Vedran KARUZA





Jakovina, koji surađuje na projektu obnove Galeba, podsjetio je da je pokret u svojoj suštini tražio prekid blokovske podjele, ekonomski razvoj koji valorizira male i slabe, rekao je »ne« rasizmu, a sve je to, kaže, trebala postati globalna politika, koja vrijedi jednako, i za europske zemlje, i za sve ostale zemlje svijeta.



Velika petorica nesvrstavanja, državnici Tito, Nasser, Nehru, Sukarno i Nkrumah, susreli su se 1960. u prostorijama Jugoslavenske misije na 5. aveniji u NYC, ne još s idejom da su predvodnici budućeg pokreta, nego s idejom da se pošalje poruka zemljama »prvog« i »drugog« svijeta, prije svega SAD-u i SSSR-u, kako se o svijetu, svjetskoj sigurnosti, pa i razvoju, treba pitati i uvažavati i one druge, koji nisu bogati, moćni, koji nisu u blokovima. Svijet je tada bio u šoku zbog afere s rušenjem špijunskog aviona u2, činilo se da Sovjeti i Amerikanci ponovo ne komuniciraju. Kada se, dakle, analizira geneza pokreta nesvrstanih, može se reći da je bilo nekoliko točaka koje bi se mogle navesti u toj »predpovijesti«. Susret u NYC bio je jedan, na kojem su državnici iz Azije, Afrike, Europe, demonstrirali ideje koja su kasnije ugrađene u temelje pokreta. Pojavila se grupa lidera, političara, koji su imali zajedničko promišljanje o problemima svijeta, mada nisu imali uvijek iste poglede kako do zajedničkog cilja doći. Osim ove velike trojice, važan je bio susret kojeg su neki opisali kao »Jaltu nesvrstavanja«, brijunski sastanak Tita-Nehrua i Nasera 1956. Jugoslavija je bila najmanja, europska, ali je svemu dala ključni sastojak, ono što se kasnije zvalo »izvornim načelima«, objasnio je Jakovina. 



– Galeb je pronosio ideje koje su postale temelj pokreta nesvrstanih; izuzetno je važan njegov hodočasnički aspekt, putovanja u Indiju, Burmu, Indoneziju, Egipat, Etiopiju pedesetih, a posebno je važno njegovo putovanje oko Afrike 1961., putovanje ovih lidera u novoformirane zemlje, što je najvažnije Galebovo putovanje. Trajalo je 70 dana i bilo je u suštini vrlo nekonforno za one na brodu: Tito ga je stoički odradio, smatravši to svojom zadaćom. Rodila se potom ideja o okupljanju tih država u Europi, kako bi se i jednog i drugom lageru poručilo da blokovska podjela, koja je počela u Europi, da se upravo u Europi blokovi dodiruju, te da upravo odatle mora biti poslana poruka da takav svijet nije prirodan. I tako je krenula priča iz Jugoslavije s pokretom nesvrstanih koji se pretvorio u globalni pokret, objasnio je Jakovina.


Snimio Vedran KARUZA


Snimio Vedran KARUZA



Pragmatična politika


Istaknuo je da »taj pokret nikako nije bio antizapadan jer su u njemu bile mnoge saveznice zapada, no bilo je i onih država koje su se mogle smatrati nastrojenima antizapadno jer su bile kolonije i imale su antikolonijalni, a to je bio i antizapadni refleks.« Bilo je, kaže, i puno komunističkih zemalja, no nije im se dopustila prevaga. Od samog početka zajednički je nazivnik za ulazak u pokret bio nizak, ali je ideja bila pokret brojčano povećati, a onda ga jačati kroz UN, tumačio je Jakovina riječkoj publici, studentima. Naglasio je da je nesvrstavanje u jugoslavenskom kontekstu bila često puno pragmatičnija politika no što se često mislilo i govorilo, politika koja je olakšala diplomatski položaj državi, kao i otvarala tržišta i ekonomske poslove.


Govoreći ponovno o Galebu kao brendu Rijeke kao prijestolnice kulture, odnosno atrakciji koja može biti i turističke prirode, kazao je da je Galeb svakako iznimna, fascinantna priča.


Snimio Vedran KARUZA


Snimio Vedran KARUZA



– Šećerana je za Rijeku vrlo važna, međutim gradskih muzeja u različitim palačama ima na mnogim mjestima, a ovaj brod je jedinstven. Brod-muzej je atraktivan sam po sebi, čak i kad imate brod koji nije imao važnu povijesnu ulogu, a kamoli kada brod ima priču koja, kao Galebova, uključuje različite epohe, različite vojske, kada se kroz sudbinu broda kao talijanskog, njemačkog, jugoslavenskog, hrvatskog, može ispričati priča o sjeveru Jadrana koji se zbog svoje nesvrstane dimenzije otvara svijetu i priča priču koju nemate nigdje ispričanu, nigdje u regiji, ali i na svjetskog razini imate malo takvih globalnih priča. To je jedan segment svjetske povijesti, koji je toliko velik i toliko prisutan i poznat u krugovima onih koji se iole time bave, koji je još uvijek snažan simbol u mnogim zemljama, da mislim da to može Rijeku pozicionirati, otvoriti na nevjerojatan način. I za našu državu je to način da proba shvatiti da postoji svijet i izvan granica u koje smo se uvukli; da postoji svijet koji određuje našu sudbinu, ali na koji, iako smo mali, možemo utjecati, jer je naša povijest, naše nasljeđe, to dokazalo, objasnio je Jakovina. Najmanje što bismo morali je, dodaje Jakovina, biti barem u mogućnosti razgovarati, razmišljati o onome što je izvan našeg malog europskog kutka.



Kontroverze su u našem društvu uvijek prisutne, čim imate nekakvu vezu s Jugoslavijom i Titom, jer smo mi našu politiku vodili na vraćanje u prošlost, ili na borbi s prošlošću i na orijentaciji ka prošlom, a ne ka budućnosti. Zato smo tu gdje jesmo: najnerazvijenija ili najsporije rastuća europska zemlja, a to je jednim dijelom zato što smo se za budućnost borili tako da smo htjeli najprije mijenjati prošlost, kao da će nam fantaziranje o prošlom, stvoriti bajkovitu stvarnost. Neće, kaže Jakovina.



Okupljanje za budućnost


Galeb se, primijetili smo, nema namjeru valorizirati samo kao spomenik, veći kao mjesto okupljanja za budućnost. Je li to dobar put?


– Ideje koje su se na tom brodu pojavljivale su i dalje tu, a naša je zemlja i kao članica EU suočena i dalje s tim problemima: postoji nezadovoljstvo izbjeglištvom, do kojeg dolazi zbog ekonomskih razloga ili ratova. I onda je bila ideja da se ratovi i nejednakost trebaju zaustaviti, da se sjever i jug trebaju razvijati ravnopravnije, da ne smije biti rasne ili neke druge diskriminacije, da treba valorizirati želje drugih, odnosno ljudi u drugim dijelovima svijeta…


Sve te u suštini pozitivne ideje, sve to vrijedi i danas, a vrijedi podjednako i za nas, jer i mi smo u diskriminiranom položaju, jer smo siromašniji od drugih, jer manje proizvodimo od drugih, jer naši ljudi žele otići negdje drugdje… Te su teme dakle i dalje prisutne, one mogu biti korisne, da ih osvijestimo i da se probamo pomaknuti, da probamo vidjeti možemo li nešto iz njih naučiti.


One nisu apsolvirane, pokret i dalje postoji, okuplja 115 država i djeluje u sklopu UN-a. Među tim zemljama su brojne vrlo bogate zemlje, i to je prostor s kojim valjda možemo opet jednog dana surađivati, i možda jednog dana, kad počnemo ponovno nešto proizvoditi, tamo i izvoziti. Nasljeđe pokreta nesvrstanih može za Hrvatsku danas biti nešto gdje se možemo pokušati uključiti u svijet koji će određivati sudbinu 21. stoljeća, zajedno sa zapadnim svijetom, u kojem mi i jesmo, kaže Jakovina. Dodaje da danas više nema Hladnog rata, ali s druge strane, ističe, »još je Hans Dietrich Genscher, ministar SR Njemačke, svojevremeno sugerirao da bi bilo potrebno za Europu iskoristiti te veze koje su postojale u Jugoslaviji, tada još Jugoslaviji, s Trećim svijetom.«


– To bi i danas mogla postati europska orijentacija, jer Europa kao najmanji kontinent neće moći opstati bez da se okrene drugim dijelovima svijeta, ne zato što bi nam netko to nametao, nego zbog toga što je to način na koji Europa može sačuvati sebe, svoj način života. To iskustvo povezivanja, to znanje, je nekada ovdje postojalo, i najmanje što možemo je bar da imamo mogućnosti razumjeti što se događa u svijetu oko nas. To nam može osigurati ideja nesvrstanosti, a u tome nam Galeb može pomoći. Ideje koje je pronosio još uvijek imaju svoju relevantnost, jer svijet te probleme nije razriješio, nije odgovorio na ta pitanja i mi barem moramo moći razumjeti što se oko nas događa, zaključio je Jakovina.