Zdravstvena pismenost

Besplatan ciklus predavanja: Informiranje o zdravlju osoba starijih od 55 godina

Barbara Čalušić

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina

Jedan od prioriteta Primorsko-goranske županije je informirati građane o prevenciji bolesti i unapređenju zdravlja, te utjecati na podizanje njihove razine svijesti o odgovornosti za vlastito zdravlje



RIJEKA  Unapređenje zdravstvene pismenosti jedan je od prioriteta Primorsko-goranske županije čiji je glavni cilj informirati građane o prevenciji bolesti i unapređenju zdravlja, te utjecati na podizanje razine svijesti građana o odgovornosti za vlastito zdravlje. 


Na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavljen je besplatan ciklus predavanja Zdravstvena pismenost Sveučilišta za treću životnu dob, namijenjen osobama starijim od 55 godina.Broj starijih osoba neprestano raste, bilo da se radi o našoj županiji, Hrvatskoj ili cijeloj Europskoj uniji. Budući starenje predstavlja jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih izazova 21. stoljeća društvo ima zadatak očuvati i unaprijediti zdravlje i kvalitetu života starijih osoba. 


Kako su to jučer istaknule dr. Sanja Smojver Ažić, voditeljica Sveučilišta za treću životnu dob i dr. Helena Glibotić Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ,-a osnovni moto ovog projekta jest dodavanja života godinama, a ne godina životu.


 Mentalno zdravlje




– Jedan od načina unapređenja kvalitete života starijeg čovjeka je uz unapređenje i brige za fizičko i psihičko zdravlje i briga za očuvanje mentalnog zdravlja. Dokazano je da osobe koje su mentalno aktivne sporije kognitivno stare i imaju bolje kognitivno funkcioniranje. Upravo je jedan od ciljeva ovog modula na Sveučilištu za treću životnu dob održavanje intelektualne aktivnosti kao preduvjeta uspješnog starenja, istaknula je dr. Glibotić Kresina.


Prema riječima dr. Smojver Ažić Sveučilište za treću životnu dob već osam godina provodi u suradnji s Gradom Rijekom i Gradom Opatijom. Rezultati nedavno provedenog istraživanja o potrebama i motivaciji za pohađanjem ovog oblika edukacije ide u prilog spoznajama o važnosti održavanja intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi kao preduvjeta uspješnog starenja. 


– Uključivanje osoba treće životne dobi u edukativne programe može se pozitivno odraziti na kvalitetu njihovog funkcioniranja, a kao najčešće razloge za uključivanjem ispitanice i ispitanici su naveli stjecanje novih znanja, korisno ispunjeno vrijeme i druženje, objasnila je Smojver-Ažić.


Kako je istaknula dr. Glibotić Kresina, zdravstvena pismenost preduvjet je kvalitetnijeg korištenja  zdravstvenih usluga, a da bi zdravstvene usluge bile iskoristive, moraju biti i dostupne. Iskoristivost zdravstvenih usluga je pokazatelj efikasnosti zdravstvenog sustava u cjelini. 


 Dostupnost usluga


– Jedan od ključnih razloga neefikasnosti zdravstvenog sustava jest upravo nemogućnost donošenja informiranih i autonomnih odluka od strane njegovih korisnika. Konkretno, u zdravstvenom sustavu postoji tzv. »informacijska asimetrija« između korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga. Između ostalog, neadekvatna, manjkava ili nerazumljiva zdravstvena informacija, neprimjeren način komuniciranja te informacije, odnosno krivo razumijevanje i tumačenje te informacije  predstavljaju barijere u korištenju zdravstvenog sustava. Neadekvatna razina zdravstvene pismenosti dovodi do niskog osobnog zdravstvenog statusa, rezultira povećanim brojem hospitalizacija i povećanim troškovima za cjelokupni zdravstveni sustav dok zdravstvena pismenost s druge strane predstavlja ključni faktor u promociji zdravlja i prevenciji bolesti, zaključila je dr. Glibotić Kresina.