Od tri projekta na Klobučarićevom trgu – podzemena garaža, poslovno-stambeni objekt i Gradska knjižnica – realiziran samo jedan / NL arhiva
Zbog izgradnje podzemne garaže zid je 2004. s Klobučarićevog trga, a uz dozvolu konzervatora, uklonla tvrtka Austrograd i deponirala uz crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Iako je odavno trebao biti vraćen na trg, više nije izvjesno tko će, hoće li i kada to učiniti
RIJEKA I dok u sklopu projekta »Claustra – kameni branici rimskog imperija« EU izdvaja čak 600.000 eura za valorizaciju i istraživanje rimskog obrambenog limesa koji se proteže od Rijeke pa do Slovenije, jedan drugi bedem onaj iz srednjeg vijeka propada – izrezan, zapušten i zaboravljen.
Riječ je o zidu koji, eto, već jedanaestu godinu stoji deponiran nedaleko od svoje izvorne lokacije, uz crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a trebao je biti odavno vraćen na Klobučarićev trg, od kuda je zapravo i uklonjen.
A priča ide ovako: zid je 2004. godine uklonila tvrtka »Austrograd« koja je ušla u projekt gradnje podzemne garaže i poslovno-stambenog objekta (naknadno je Grad trebao izgraditi Gradsku knjižnicu), a to je učinjeno uz blagoslov Konzervatorskog odjela (tadašnji pročelnik Odjela Hrvoje Gaconi, sada je pročelnik Odjela u Gospiću).
Srednjovjekovni zid je registriran i upisan u registar nepokretnih spomenika kulture 9. prosinca 1970. godine. Objašnjenje za rezanje zida, njegovo premještanje i kasniju montažu tada je bilo i to da su konzervatori utvrdili da je došlo do ozbiljnih ugrožavajućih deformacija podkonstrukcije zida s obzirom na ranije neuspjelu fazu izgradnje garaže investitora Itacrou Investu. Nadalje, zid je premješten bez dozvola jer prema tadašnjem objašnjenju konzervatora »za takav predmetni zahvat nije potrebno ishodovati građevnsku dozvolu, jer je riječ o privremenom premještanju kulturnog dobra, te njegovoj ponovnoj montaži na istu poziciju, te se ne radi niti o građenju, niti o rušenju prostorne strukture«.
Konzervatorsko popuštanje – presedan
Upitali smo sadašnju garnituru Konzervatorskog odjela što misli o ovoj situaciji i u kojem je trenutno stanju zid iako je i golim okom vidljivo da je njegovo stanje – jadno: neki dijelovi urušili su se zbog truljenja drvenih dasaka koje su ga uz željeznu konstrukciju trebale čuvati.
Konzervatori ne odgovoraju na upit u kojem je trenutačno stanju bedem, već u svom odgovoru samo ističu da je »konzervatorsko popuštanje i prilagođavanje zahtjevima Grada dovelo do presedana i proboja ostalih struktura povijesne jezgre, zbog projekta koji nikad nije ostvaren, a sve je to rezultiralo uništenjem ostataka crkve sv. Roka i ženskog benediktinskog samostana, koji je bio oslonjen na ‘privremeno’ dislocirani gradski bedem«.
– Ostaje činjenica da je do danas, od tri megaprojekta realizirana tek podzemna garaža po cijenu destrukcije navedenih povijesnih struktura bedema, ističu riječki konzervatori te diplomatski poručuju da »ostaju pri stavu da je potrebna rekonstrukcija ostataka bedema prema konzervatorskim uvjetima, jer je nakon destrukcije samostana i crkve sv. Roka gradski bedem jedini fizički dokaz povijesne jezgre riječkog Starog grada na ovoj mikrolokaciji«.
Istraživanjima provedenim u prostoru povijesne jezgre, zapadno od bedema, koja je vodio prof. Ivo Fadić, ustanovljeni su ostaci crkve sv. Roka i samostana benediktinki, koji se oslanjao na gradski bedem. Istraživanja u supstrukciji samog bedema, koje je vodio arheolog, konzervator Nino Novak, potvrdila su pretpostavke da je kasnosrednjovjekovni bedem nastao na liniji kasnoantičkog, čija je pak struktura destruirana atmosferilijama i snažnom erozijom potoka Lešnjak, koji povremeno ima karakter podzemne bujice.
Projekt privremenog uređenja trga
– Po tom ugovoru, Grad je izveo prelaganje instalacija (što je bila njegova ugovorna obaveza), a Itacro Invest je započeo izgradnju garaže nakon čega je tvrtka završila u stečaju. Daljnju realizaciju projekta preuzela je potom tvrtka Austrograd s kojom je sklopljen novi ugovor kojim je tvrtka preuzela sve obveze Itacro Investa, s obvezom da se vraćanja bedema izvede u sklopu radova dovršetka garaže sukladno uvjetima i zahtjevima Konzervatorskog odjela iz 2004. godine, ističu u Odjelu.
No, budući da je Austrograd, prema navodima Grada, protivno ugovoru odnosno suglasnosti Grada podzemnu garažu prodao tvrtki Garaže Rijeka, ugovorne obveze počinju se postupno relativizirati.
– Dakle, ugovorne obaveze nisu realizirane planiranim tempom, a vraćanje zida bilo je odgađano u ime organizacije gradilišta građevina koje su se trebale graditi na ploči garaže. S obzirom na komadanje projekta između različitih tvrtki i izobličavanje prvotnih ugovornih obveza, došli smo u situaciju u kojoj će se o vraćanju zida na prvotno mjesto morati pobrinuti Grad Rijeka, iako to nikada nije bila ugovorna obveza Grada, navode u Odjelu za urbanizam.
Pritom izdvajaju još jednu važnu činjenicu: s obzirom na neizvjesnost izgradnje preostalih građevina na Klobučarićevom trgu, gradski oci ući će u izradu projekta privremenog uređenja Trga u sklopu kojeg bi se analizirala i provedivost inicijative OŠ Nikola Tesla za uređenje dijela otvorenih površina za potrebe nastavnih i sportskih aktivnosti ove ustanove. Ta namjera već je izražena i prihvaćena u sklopu riječkog Lokalnog partnerstva pod projektnim nazivom Klobučarićev trg, te je za prvu ruku osigurano 20.000 kuna.
