Foto V. KARUZA
Položaj radnika sve nesigurniji, pa se banke okreću populaciji s nižim, ali stabilnim prihodima. Banke preferiraju i internetsko poslovanje – kompjutori zamjenjuju i njihove radnike
RIJEKA U poplavi stečaja i predstečajnih nagodbi bankama se dodatno suzio prostor za plasiranje kredita radnicima pa se sve više okreću umirovljeničkoj populaciji. To ne čudi s obzirom da su umirovljenici, iako debelo potplaćeni, relativno stabilno tržište, s nešto manjim, ali zato redovnim prihodima. I kad se državne financije ljuljaju, umirovljenici su, pretpostavljaju banke, ipak zadnji od kojih će se uzimati, što ih čini bonitetnim klijentima. Nije rijetkost ni da roditelji, umirovljenici, podižu gotovinske kredite umjesto svoje djece, pripadnika generacije kojoj se nameće fleksibilnost, a ne daje sigurnost. Iako se dakle radnoj populaciji »uvaljuje« ideologija da »ništa nije sigurno«, ni same banke, predvodnice kapitalizma, kao da ne vjeruju u to.
Do 78 godina
U Erste banci primjerice vode snažnu marketinšku kampanju koja upravo klijente umirovljenike stavlja u prvi plan – životni vijek se produljio, a sudeći prema apelima da se bankarski poslovi koliko god je moguće obavljaju od kuće, digitalnim kanalima plaćanja, ispada da je za bankare idealni klijent mlađi umirovljenik koji surfa internetom. Istovremeno, kompjutori sve više zamjenjuju i njihove radnike, što im naravno smanjuje trošak radne snage.
– Prema dosadašnjem iskustvu umirovljenici su sasvim sigurno vrlo kvalitetan segment klijenata, potvrđuju u Ersteu, nabrajajući proizvode koje su osmislili upravo za njih, a riječ je naravno o gotovinskim kreditima manjih iznosa i kraće ročnosti, pogodnosti vezane uz tekuće račune i slično. Kažu pritom i da maksimalna starosna dob korisnika kredita u trenutku dospijeća zadnjeg anuiteta može ići do 78 godina. Uz to, lani su za umirovljenike organizirali i besplatne informatičke radionice.
I statistika ide u prilog ovakvoj bankarskoj logici, odnosno ta je logika iz statistike i proizašla: očekuje se da će do kraja godine biti jednaki broj zaposlenih i umirovljenika, što vrši pritisak na mirovinski sustav i općenito je neodrživo za jednu ekonomiju da se najveća aktivnost koncentrira u trećoj dobi.
Kraći rokovi
