Promocija knjige

Banjolučki biskup Komarica u Rijeci: ‘Izabrani smo kao poligon velikih sila’

Mirjana Grce

Foto Damir ŠKOMRLJ

Foto Damir ŠKOMRLJ

Knjiga »Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski« govori o žalosnim činjenicama o poigravanju velikih sila s malim narodima - rekao je biskup Komarica prilikom jučerašnje prezentacije u Rijeci



RIJEKA Knjiga »Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski« govori o žalosnim činjenicama o poigravanju velikih sila s malim narodima. Mi smo izabrani kao poligon za odmjeravanje mišića velikih sila. Smatrao sam potrebnim u ime malog naroda, ne samo hrvatskog, nego i naših susjeda – svi smo mi tamo pogaženi, obezvrijeđeni, prezreni kao ljudi – da propitujem zašto to s nama rade, u ime kojih principa, kojih vrednota; gdje je tu uvažavanje ljudskog dostojanstva i dostojanstva jednog naroda; gdje je tu uvažavanje ljudskih prava i bogatog i siromašnog, i jakog i nejakog.


Postavljalo se i pitanje vjerodostojnosti današnjih moćnika, što u Europi, što u Americi, rekao je mons. dr. Franjo Komarica, banjolučki biskup u izjavi za medije povodom riječkog predstavljanja te njegove knjige, koja će uskoro doživjeti i drugo izdanje, kao i Zbornika radova s Međunarodnog studijskog dana »Prešućivani zločin« koji je objavljen prije dva mjeseca.


Predstavljanje tih knjiga u riječkim župama – Svetog križa na Srdočima i sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama – organizirala je zagrebačka Udruga prognanih Hrvata Banjaluke i banjalučkog područja »Nazaret«, a isto tako mons. Komarica je u tim župama predvodio mise na kojima se okupilo mnoštvo vjernika, među kojima mnogi koji su iz BiH prognani ili izbjegli te su u Rijeci našli novi dom.


Knjiga na pet jezika




»Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski«, knjiga je nastala iz niza razgovora mons. Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka. Njezino prvo izdanje je rasprodano u srednjoj i zapadnoj Europi – u originalu je objavljena na njemačkom jeziku, a zatim je prevedena na engleski, francuski te hrvatski, a sada se prevodi i na poljski.


Zbornik pak radova s Međunarodnog studijskog dana »Prešućivani zločin« donosi radove o dramatičnim događanjima na području Banjalučke biskupije u vremenu od 1992. do 1995. godine, a među autorima je i Andrej Plenković te mnogi drugi hrvatski, srpski i bošnjački, te drugi intelektualci koji »govore o lakrdiji koju su izveli moćnici današnjice na tom komadu europskog kontinenta«, rekao je biskup Komarica. Objasnio je da je novinar Gburek htio da knjiga nastala iz razgovora s njim iziđe u povodu 20. godina Daytonskog sporazuma, a da se i tematika Zbornika s tim podudara.


– Treba skidati masku i sa sebe, i s arogancije i perfidnosti, nekorektnosti, nehumanosti onih koji se prave gospodarima naših života. To je nedopustivo, to je nehumano. Činiti zlo je zlo, ali odobravati ga, i šutjeti o zlu, to je još gore. Zato smatram da smo mi svi sukrivci što je ovakva situacija, jer premalo govorimo iako vidimo. Ako je tako među političarima, ne smije biti među crkvenim ljudima, odnosno u intelektualnim krugovima koji iole drže do svog obraza.


No, to puno više od nekoga iz Crkve treba raditi jedan intelektualac, znanstvenik, pa i novinar. Mi u Banjaluci nismo nažalost ni manjina, jer tamo druge manjine imaju više prava nego mi. Ali mi se ne predajemo – imamo što ponuditi svojom konstruktivnošću, i što se tiče male zajednice Crkve i svojim socijalnim i karitativnim radom, brigom za stare i nemoćne, siromašne, slabe, za djecu koja se trebaju školovati.


Hrvatski političari šute


Otvaramo nova radna mjesta, osnivamo zadruge koje nikad nisu samo za Hrvate katolike nego i za naše susjede, i Srbe i Bošnjake. I oni su zapravo naši glavni ambasadori, oni vrlo dobro znaju što radi ovaj mali ostatak ostataka Katoličke crkve, odnosno hrvatskog naroda.


Mi tražimo da nam se prizna jednakopravnost s druga dva naroda, ali to na žalost nije slučaj jer naši hrvatski političari uporno šute, oni iz Hercegovine, jer oni predstavljaju sve Hrvate u BiH, i oni iz Zagreba. Gospodin Plenković je obećao da će njegova vlada puno ozbiljnije poraditi kad je u pitanju ravnopravnost hrvatskog naroda, pogotovo u Bosni, gdje je on iskorjenjen, poručio je biskup Komarica, rekavši da su Hrvati u BiH »tamo u svojoj domovini, kod kuće, i imaju i pravo i dužnost izgrađivati tu zemlju.«


Franjo Piplović, voditelj studija Europske akademije Banjalučke biskupije i urednik obiju knjiga, uz ostalo je poručio da su one nastale »kao krik, i biskupa Komarice i same situacije u BiH, i ljudi koji su zabrinuti za to stanje«.