KOSTRENA Na izbore za Općinu Kostrena HSLS prvi put izlazi samostalno, s diplomiranim inženjerom brodostrojarstva Zoranom Bakalovićem kao kandidatom za načelnika. Bakalović dolazi iz privrede, s bogatim iskustvom rada u globalnim korporacijama, te vođenja i rukovođenja velikim poslovnim sustavima. Zanimljivo, igrao je nogomet u Pomorcu, Orijentu i Rijeci.

Što nudite Kostenjanima? Po čemu je vaš program bolji od onoga što nude ostali kandidati?

– Svima u Kostreni je jasno da se potencijal koji Kostrena pruža nije dovoljno iskoristio. Kostrena je od pamtivijeka rodni dom mnogih pomoraca, određena morem i životom uz njega i to je njen identitet. I zato imamo ideju za osnivanje Muzeja mora i pomorstva koji bi svoju lokaciju pronašao u prostoru zaboravljenog kluba Croatia Linea.

Imidž Kostrene je njena obala i mi je namjeravamo obogatiti i sadržajima primjerenim i nautičkom turizmu. Kostrena je dovoljno jaka da se ne treba obratiti stranim investitorima, već ćemo škrto sve resurse zadržati za sebe i njima upravljati kao pravi domaćini.

Servis i logistika

Nasipavanjem plaža od »Galeba« prema Staroj vodi, dobit će se više plaža. Tada to više neće biti »riječko kupalište« već kostrenska rivijera. Pružit ćemo mladim Kostrenjanima mogućnost stambenog zbrinjavanja, ali ne po modelu POS-a jer je skuplji od bivšeg modela zadruga. Dakle, mi ćemo pružiti servis i logistiku našoj djeci i unucima u namjeri da se udruže u izgradnju stambenih zgrada. Cijena takve nekretnine bit će daleko pristupačnija.

Ono što nam je stvarno u fokusu i što obećavamo je besplatan vrtić za svako dijete iz Kostrene jer je to realno i ostvarivo. U lučici Žurkovo traži se vez više. Trebalo bi izbjegavati megalomanske projekte kao što je ideja izgradnje lukobrana s marinom, rješenje je pontonima dobiti više mjesta za plovila mještana.

Kojim novcem to mislite ostvariti?

– Oko mene su osobe koje su se već dokazale u izradi realiziranih projekata za iskorištavanje novca iz europskih fondova. Neki od projekata već imaju »glavu i rep«. Kad sjednem za kormilo Kostrene jedna od prvih akcija bit će aplikacija na europske fondove.

Što je s turizmom?

– Sve što se u Kostreni nudi je smještaj, komadić prenapučene plaže i kafić. U Kostreni od 15. prosinca 2016. imamo 15 posto stanovnika više, imamo 600 turista koji na raspolaganju imaju svoje, za naše uvjete visoke plaće, a mi im nemamo što ponuditi. Riječ je o američkom brodu 6. flote i njegovoj posadi koji su u »Viktoru Lencu«.

Ovaj brod otići će ovo ljeto i zamijenit će ga drugi, s jednakim ili većim brojem članova posade. Oni svaki mjesec na raspolaganju imaju oko 2 milijuna dolara od plaća. A gdje najviše troše – na Ininoj benzinskoj postaji, svako jutro počiste police sa čipsom i čokoladicama!

Resursi Kostrenjanima

Dom umirovljenika je očito postao problem?

– On je izglasan i to će se ostvariti, ali možda ne u megalomanskom obliku kako ga zamišljaju.

Kakvo je stanje infrastrukture u Kostreni?

– Prilikom ocjenjivanja Kostrene kao najrazvijenije općine, taj segment nije baš obuhvaćen. Pokušat ću biti slikovit: recimo da sam glava bogate obitelji te mi jedno od djece nema svjetla u sobi, pritom nema niti vode u malom toaletu, a ja oročavam milijune na banci. Eto, tako otprilike izgleda kostrenska infrastruktura.

Stječe se dojam da ste protiv stranih investitora.

– Za sada izvan svake opcije. Resurse i razvoj treba potpuno staviti u ruke Kostrenjana, odnosno Komunalnog društva. Izradi li se ikada marina, dom umirovljenika ili neki hotel, time mogu i trebaju upravljati naši ljudi. Planiramo osnovati servis, konzalting za stambeno zbrinjavanje, na način da zainteresirani za stanove ne budu kupci koji će za to izdvojiti i više od 2000 eura po »kvadratu«, već da budu investitori i to ostvare za 700 eura.

Što je s Inom? Ovisi li i koliko opstanak Kostrene o toj naftnoj kompaniji?

– Ina je gotovo jedini punjač kostrenskog budžeta, a nitko ne razmišlja da to dugoročno neće biti tako. Ina se može sutra zatvoriti i tada Kostrena više neće biti najbogatija općina u Hrvatskoj, već najsiromašnija. Prijetit će joj ukidanje i pripajanje nekoj od okolnih općina.

Čavao u lijes

Navodno je uvođenje poreza na nekretnine jedan od ključnih razloga vašeg ulaska u borbu za poziciju načelnika?

– Taj porez je posljednji čavao u lijes hrvatske obitelji. To je zadnje u nizu prevara hrvatskoga građanina pod pokroviteljstvom Vlade. Vladajući kažu da će visina tog poreza ostati u visini komunalne naknade.

Zašto onda mnogi načelnici općina i gradonačelnici spominju da će višak novca upotrijebiti za razvoj nekakvih »boljih« projekata. Koji je to višak ako bi sve trebalo ostati isto? Nažalost, prema simulacijama porez ćemo plaćati 30 posto više nego komunalnu naknadu. I ono s čime nas ne žele upoznati – ovo je tzv. »light verzija« poreza na nekretnine.

Pravi porez na nekretnine dolazi s 1. siječnja 2020. kada Europa od RH po visini poreza očekuje dostizanje europskog prosjeka. Znate li što to znači? U Europi visina poreza je 0,5 do 2 posto vrijednosti nekretnine godišnje. To bi prema procjenama za jednu kuću u Kostreni, površine 200 četvornih metara, iznosilo od 15.000 do 60.000 kuna godišnje.

Dakle, jedan njemački državljanin će mjesečno izdvojiti za taj porez 5 do 7 posto visine svoje plaće, a moji će Kostrenjani izdvojiti 25 do 100 posto svojeg mjesečnog primanja. Kad pobijedim na izborima, a ovo javno obećajem, porez će u Kostreni ostati u visini komunalne naknade.