Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
12. prosinca 2017.
Jadrolinija na prekretnici

BORBA ZA DIREKTORSKU FOTELJU: Dvadesetak kandidata za Jadroliniju. Na čelo žele i Smojver, Sopta, Staničić...

snimio Petar Fabijan
snimio Petar Fabijan
Autor:
Objavljeno: 17. lipanj 2017. u 23:08 2017-06-17T23:08:49+02:00

Sasvim je izvjesno kako ostaje otvorena mogućnost da se još netko prijavio za vođenje Jadrolinije, jer je ipak riječ o zasad neslužbenim informacijama, pa je u ovom trenutku teško ocijeniti kakvi su realni izgledi pojedinih kandidata. Možda i najveće iznenađenje na popisu prijavljenih svakako se odnosi na kandidaturu Željka Smojvera, direktora Rijeka plusa, koji definitivno spada u kadrove riječkog SDP-a, čija je karijera vezana uz gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, što mu svakako nije preporuka u nastojanju da dobije povjerenje HDZ-ove vlade.

RIJEKA - Dvadesetak kandidata javilo se na natječaj za Upravu Jadrolinije, a među njima su i direktor Rijeka plusa i član Uprave Poslovnih sustava Grada Rijeke Željko Smojver, kandidat HDZ-a za gradonačelnika Rijeke Kristijan Staničić, menadžer u Real Grupi David Sopta, ali i aktualni članovi Uprave najvećeg hrvatskog putničkog brodara, predsjednik Alan Klanac te članovi Marko Čičin-Šain i Miljenko Antić.

Prije nekoliko dana u Zagrebu su obavljeni razgovori sa svim kandidatima shodno propozicijama natječaja kojeg provodi Ministarstvo državne imovine te se očekuje kako bi odluka o imenovanju nove ili potvrdi stare Uprave mogla biti usvojena do kraja ovog mjeseca.

Kako je sredinom svibnja istekao četverogodišnji mandat Alanu Klancu, isti je aktualnoj Upravi produžen do okončanja natječaja.

Neslužbeno se doznaje kako su među kandidatima za čelne ljude u Jadroliniji i menadžer iz glavne podružnice BKS banke Ante Vranješ, direktor riječke tvrtke Korkyra za međunarodne pomorsko agencijske poslove Matko Jurković, zatim i Predrag Govorčin iz tvrtke Adriatic Shipbrokers, Zdenko Šošić čiji je rad vezan uz agencijsko posredovanje i pomoć pri zapošljavanju, Jan Kreber koji je u kraćem razdoblju bio u Jadroliniji kao izvršni direktor sektora ljudskih resursa i Ante Mrvica, koordinator plovnog područja Split u Jadroliniji.

Realni izgledi

Sasvim je izvjesno kako ostaje otvorena mogućnost da se još netko prijavio za vođenje Jadrolinije, jer je ipak riječ o zasad neslužbenim informacijama, pa je u ovom trenutku teško ocijeniti kakvi su realni izgledi pojedinih kandidata. Možda i najveće iznenađenje na popisu prijavljenih svakako se odnosi na kandidaturu Željka Smojvera, direktora Rijeka plusa, koji definitivno spada u kadrove riječkog SDP-a, čija je karijera vezana uz gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, što mu svakako nije preporuka u nastojanju da dobije povjerenje HDZ-ove vlade.

Pritom je njegova kandidatura i u kontekstu iskustva u brodarskom poslovanju manjkava, ali prihvatljiva jer se u samom natječaju isključivo traži najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima, što je uvjet kojeg Smojver ispunjava. No, koliko je realna njegova ambicija da nakon upravljanja gradskim sustavom autobusnog prijevoza i potom gradskim parkiralištima prijeđe na upravljanje najvećom nacionalnom plovnom flotom od 50 brodova, ipak će umnogome određivati politika, pa se i ambicije Željka Smojvera mogu realizirati isključivo pod uvjetom da ga je i HDZ spreman podržati kao najbolje kadrovsko rješenje za Jadroliniju.

U kontekstu tih političkih kriterija očekivano bi bitno bolje trebale kotirati šanse Kristjana Staničića kao člana HDZ-a i čovjeka koji se kandidirao za gradonačelnika Rijeke. U utrci za drugi krug pretekao ga je Hrvoje Burić, ali je takav rezultat u granicama očekivanog, te vjerojatno tek etapa u biografiji Kristjana Staničića, koji je najveći dio karijere ipak vezao uz biznis. Između ostalog, bio je predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela i predsjednik Uprave crikveničke hotelske tvrtke Jadran u stečaju, dakle redom na funkcijama vezanim uz turizam i hotelijerstvo, što ipak sugerira kako u brodarstvu nema poželjno iskustvo.

Prolongiranje

Zbog toga bi izgledi Alana Klanca i njegove Uprave mogli biti nešto veći, prije svega zbog kontinuiteta upravljanja. Međutim, ne treba sasvim isključiti ni mogućnost prolongiranja odluke o imenovanju Uprave, odnosno opcije raspisivanja novog natječaja, moguće je i uz angažman »head hunting« agencije, ukoliko se zaključi da aktualni natječaj nije ponudio dovoljno kvalitetan izbor. To se uostalom u Jadroliniji već znalo događati i to u razdoblju neposredno prije imenovanja Alana Klanca. Pritom treba napomenuti i kako je dio kandidata aplicirao istovremeno za poziciju predsjednika ili člana Uprave, što ostavlja otvorenom mogućnost da netko od njih može biti dobro rješenje u Upravi za pojedine sektore.

Trenutno je Alan Klanac zadužen i za poslove razvoja te kadrovske i pravne poslove, Miljenko Antić za tehničke i operativne poslove, a Marko Čičin-Šain za financijske, komercijalne i opće poslove. Ključna je ipak pozicija predsjednika Uprave Jadrolinije, a trebao bi biti i kriterij pomorske struke, iskustva i znanja u brodarstvu.

Prekretnica

Tim više što se Jadrolinija ove godine nalazi na svojevrsnoj prekretnici, jer se kompanija mora suočiti s međunarodnom konkurencijom te na tržištu dokazati da je doista najbolja u održavanju linija između hrvatskih otoka i obale. Nedavno su raspisani natječaji za profitabilne državne linije među kojima su trajektne linije Valbiska-Merag, Brestova-Porozina, Prizna-Žigljen, Stinica-Mišnjak, Split-Supetar, Split-Stari Grad, Orebić-Dominče i brodska linija Trogir-Slatine-Split.

Ponude moraju biti dostavljene do 19. srpnja, a zatim će uslijediti rok od mjesec dana do konačnog odabira. To je tek prvi natječajni paket, jer je plan do kraja godine odraditi natječaje za ukupno više od 40 linija na Jadranu te konzumirati odobrene koncesije od 1. siječnja naredne godine. Konkurencija se može eventualno očekivati i od uglednih i moćnih grčkih i talijanskih brodara, koji bi mogli na Jadranu ponuditi modernije, brže i veće brodove od onih u Bijeloj floti, barem na nekim linijama.

O tome objektivno ponajviše ovisi i procjena kakav je bio odrađeni mandat Alana Klanca i njegovog tima. Ako Jadrolinija na natječajima zadrži sve postojeće linije, to će značiti da je priprema za liberalizaciju tržišta dobro odrađena, da su sačuvana radna mjesta, a ukoliko se to ipak ne dogodi, u pitanje bi došla kvaliteta obavljenog posla u pripremi hrvatske kompanije za konkurenciju.

Neovisno o epilogu postupka kadroviranja u Jadroliniji, činjenica je da se moguće kadrovske promjene događaju u osjetljivom razdoblju ulaska u špicu turističke sezone kada je pred kompanijom najveći posao. Cijela flota je u pogonu, svi pomorci i djelatnici, te se mora odraditi veći dio prometa, koji je na godišnjoj razini od približno 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila. Utoliko bi poslovno odgovornije bilo odluku o kadrovima na čelu Jadrolinije donijeti nakon isteka sezone.

Kako god bilo, ostat će i nekoliko objektivnih nedostataka same natječajne procedure u kojoj se traže formalni uvjeti stručne spreme, ali se ne inzistira na iskustvu u brodarstvu te se od kandidata ne traži prilaganje programa rada u kojem bi se mogle preciznije testirati ideje svakog potencijalnog menadžera i analizirati vizija dugoročne poslovne stabilnosti i plana razvoja kompanije koja ima 70 godina iskustva i dokazanu kvalitetu u pomorskom putničkom prijevozu na Jadranu. Tim više što doista brojni novi izazovi Jadroliniji tek predstoje, u ovoj i narednim godinama.  

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka