Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 3n
Sutra: 13° 13° 3n
13. studenoga 2018.
Mrav umjesto cvrčka

Intervju BOJAN KURELIĆ Pokaže li se da su županije prepreka jakim regijama, prvi ću reći da ne trebaju

Vijećnik koji se zalagao za ukidanje županija želi biti primosko-goranski župan - Bojan Kurelić / Foto Roni BRMALJ
Vijećnik koji se zalagao za ukidanje županija želi biti primosko-goranski župan - Bojan Kurelić / Foto Roni BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 17. svibanj 2017. u 7:26 2017-05-17T07:26:00+02:00

Ne možemo imati županiju koja je svrha sama sebi, to je osnovni problem. Mora se promijeniti način razmišljanja i županija mora biti razvojna agencija, alat koji će privlačiti investitore

Bojan Kurelić kandidat je Akcije mladih, Živog zida, SNAGE koju su osnovali aktivisti Udruge Franak i Alternative za župana Primorsko-goranske županije. Ima jasan stav: PGŽ, kao i većina županija u Hrvatskoj je institucija čija uloga nikome nije previše jasna, osim što je utočište potrošenih, ali lojalnih stranačkih kadrova i uhljeba od kojih nitko, pa čak ni građani ne očekuju da rade nešto. Budući da je još kao županijski vijećnik više puta istupao kako županije treba ukinuti, pitamo Kurelića zašto se onda odlučio kandidirati za glavu te birokratske »aždaje«.

– Kao županijski vijećnik u prošlom i gradski vijećnik u ovom mandatu osobno sam se uvjerio u manjkavost ovog sustava i trenutačnog regionalnog ustroja. Kako sada stvari stoje, 90 posto poreznih sredstava odlazi u državni proračun, 5 posto sredstava posiše Grad Zagreb, a preostalih 5 posto mrvica dijele svi ostali gradovi, općine i županije u Hrvatskoj. Takav centralizirani sustav onemogućava razvoj regija, zaustavlja investicije u regiju, a samim time blokira kreiranje novih radnih mjesta.

Kad bismo pričali o tome što sve županija mora raditi, shvatili bismo što sve županija u stvari ne radi. Jedan od glavnih razloga je centralizirani sustav u kojem županija zapravo i nema sredstva kojima će osigurati razvoj, već samo radi preraspodjelu sredstava koja se dobivaju iz Zagreba. Županijski proračun godišnje iznosi od oko 300 milijuna kuna, više nego dva i pol puta je manji od riječkog gradskog proračuna, što jasno govori da tu nema puno prostora za razvoj. Pogotovo ako se zna da velika količina sredstava ide na zaposlenike u županiji, pogon koji bi slobodno mogli nazvati »mrtvi pogon«.

Birokratski aparat

Jedan od glavnih motiva zašto je Akcija mladih istaknula moju kandidaturu za župana jest upravo u tome da istaknemo pitanje centralizacije i potrebe hitnog regionalnog preustroja. Osobno ću kao župan, ako struka, politika i javnost kažu da su upravo županije preprekajakim regijama, prvi reći da nam županije ne trebaju i krenuti u smjeru jačanje naše regije.

Što onda županija uopće može učiniti kako bi potakla razvoj?

– Županija ovakva kakva je ne radi ono što bi u principu trebala primarno raditi, a to je biti koordinator između gradova i općina na svom području. Imamo konstantne sukobe, postoje tri frakcije SDP-a u županiji i gradu, a da ne govorimo o sukobu s ostalim strankama. Županija bi trebala biti servis svim ostalim gradovima i općinama, jer jedna manja lokalna samouprava s desetak zaposlenih nema niti logističke niti financijske mogućnosti za realizaciju velikih projekata. Županija sa svojih dvjestotinjak zaposlenih ima i trebala bi pomoći i lokalnim samoupravama, ali i građanima, kao i svim investitorima koji žele ulagati u ovu županiju. Trenutačno od godišnjeg proračuna od 300 milijuna kuna, 40 milijuna kuna odlazi na plaće.

Kako iskoristiti taj birokratski aparat koji godišnje košta 40 milijuna kuna kako bi bio na korist onima koji ih plaćaju?

– Županija mora biti razvojna agencija, alat koji će privlačiti investitore. Ne znam jesmo li ikad imali slučaj da je netko od djelatnika u Županiji išao kucati na vrata investitora i pitati ih jeste li vi spremni investirati kod nas? Imamo spreman katalog investicija koji nitko ne gleda, stoji u ladicama. Imamo 150 projekata i ništa od toga, umjesto da kažemo imamo ih deset, spremni su, krenimo ih realizirati. Nova radna mjesta su najbitnija, ljudi koji ovdje rade su ti koji stvaraju sredstva za razvoj županije. Imamo sve manje zaposlenih, sve manje ljudi ostaje ovdje, odlaze u inozemstvo u potrazi za poslom, jer ovdje ne mogu ništa očekivati. Pritom se birokratski aparat ne smanjuje, a ujedno ne čini ništa da bi održao samog sebe. Ne možemo imati županiju koja je svrha sama sebi, to je osnovni problem.

Cvrčak i mrav

Kako koordinirati razvoj ako čelni ljudi čine sve da stvore dojam kako međusobno ne razgovaraju?

– Županija mora biti kohezivni faktor. Ne može se događati situacija da imamo istog gradonačelnika i župana na funkciji 16 godina, a da oni međusobno ne pričaju. Grad Rijeka bez Županije i Županija bez Grada Rijeke ne mogu funkcionirati, kao što ni Grad Rijeka ne može funkcionirati bez općina i gradova koji ga okružuju. Umjesto toga imamo situaciju da riječki gradonačelnik ne priča praktički ni s kim u okruženju, ne priča skoro više ni sam sa sobom, a s druge strane imamo župana koji ne priča s gradonačelnikom. Na čelu županije moramo imati osobu koja spremna sjesti sa svima i sa svima rješavati probleme.

Što ste mislili kad ste javno pozvali građane da cvrčka zamijene mravom?

– Sve ove godine na čelu županije imamo čovjeka koji nije puno griješio, ali stoga što nije puno radio. Više od 20 godina radim kao koordinator najveće marketinške agencije u regiji, kao koordinator i glavni tajnik Akcije mladih, kao vlasnik obrta od 2005. ili kao koordinator udruge Klub mladih Rijeka i mnogobrojnih programa i događanja i mislim da je vrijeme da zamijenimo cvrčka mravom, osobom koja je spremna raditi, pričati sa svima i uhvatiti se ukoštac sa svim problemima županije.

Funkcioniranje Županije usporedili ste s njenim najvećim projektom – CGO Marišćina. Zašto?

– Ondje se zaposlilo podobnu stranačku osobu koja je tamo trebala raditi do penzije. Nije radila ništa, projekt je otišao doslovce kvragu i sad imamo jedan ogroman tehnički, tehnološki i financijski problem. Postrojenje koje je novo, a već je zastarjelo. I dalje ne radi. Ne znamo što ćemo uopće s tim postrojenjem sljedećih 20 godina, jer ne može funkcionirati kad se odvaja otpad, a to je ono što ćemo trebati ubuduće činiti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka