Snimio Vedran KARUZA
Pivo je naša tradicija, baš kao i vino, iako smo kao mediteranski narod skloniji ispijanju vina, no mi smo i slavenski narod, a pivo je slavenska tradicija. Ovim festivalom htjeli smo ukazati na tradiciju piva i njegovu proizvodnju ali ne onu masovnu već skrenuti pozornost na trend proizvodnje u takozvanoj »kućnoj izradi«, kazala je ravnateljica Muzeja Tea Perinčić
Pivo je piće koji su pili još stari Egipćani, što potvrđuju i nalazi pronađeni na arheološkim iskopinama ispričala nam je ravnateljica PPMHP Tea Perinčić. U vrtu Pomorsko povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja održan je Festival pive – BEERanje u kojem su imali prilike uživati svi štovatelji kvalitetnog piva i oni koji će tek to postati. Naime, valja znati birati i uživati u dobrom i kvalitetnom pivu.
Male pivovare njeguju kvalitetu koja je iznad prosjeka, što im omogućava pažljivi izbor sastojaka kao i pomno odabran proces stvaranja koji je nešto drugačiji nego li u velikim pivovarama. Manja proizvodnja znači i veću kvalitetu što se osjeća i u osebujnom okusu piva.
Snimio Vedran KARUZA
Dobro i faraonima
– Ovo je prva godina festivala, prošle godine je bila nulta, eksperimentalna godina. Prošlogodišnji eksperiment je uspio pa smo se odlučili na realizaciju pravog festivala. Manifestacija se zove Ljeto u Guveru i ideja je oživjeti naš vrt jer se nalazi u središtu grada. Važno nam je da se ljudi osjećaju ugodno, da dolaze u muzej i pritom da im prilagodimo sadržaje koji nisu samo za visoko sofisticiranu publiku koja poznaje naš fundus ili određenu građu, koja se predstavlja tijekom godine kroz izložbe, već da se ljudi osjećaju uključeni u naše programe, kazala je ravnateljica PPMHP Tea Perinčić.
Snimio Vedran KARUZA
– Pivo je vrlo staro piće, jedno od najstarijih pića koje su pili i egipatski faraoni. Tradicija proizvodnje i konzumacije piva je iznimno velika. Pivo je naša tradicija, baš kao i vino, iako smo kao mediteranski narod skloniji ispijanju vina, no mi smo i slavenski narod, a pivo je slavenska tradicija. Ovim festivalom htjeli smo ukazati na tradiciju piva i njegovu proizvodnju ali ne onu masovnu već skrenuti pozornost na trend proizvodnje u takozvanoj »kućnoj izradi«. U sklopu festivala pive, u atriju muzeja upriličena je i izložba pivskih etiketa kolekcionara iz Zagreba, Zdenka Krištofora, čija zbirka nudi pogled i posebne umjetničke etikete za Božićno pivo koje potpisuju renomirani hrvatski umjetnici Zlatko Kauzlarić Atač, Ivan Lacković Croata, Vasilje Jordan, Vasko Lipovac, Bruketa i Žinić te naš riječki umjetnik Vjekoslav Vojo Radoičić. Temu pive sagledali smo i iz tog gradičko-umjetničkog aspekta. Inače, nismo prvi muzej koji se bavi pivom. Svjetski muzeji inače u svojim vrtovima imaju ugostiteljsku ponudu. Primjerice i Etnografski muzej u Zagrebu imao je prije par godina izložbu naslovljenu »Idemo na pivo«. To je tema iz naše svakodnevnice pa i kulture življenja, naglasila je Perinčić.
S obzirom da je tema našeg razgovora bio Festival piva zanimalo nas je u kojoj vrsti piva uživa.
– Volim craft piva, ali preferiram tamna piva koja imaju naglašenu aromu.
Puno entuzijazma
Popričali smo i s pojedinim izlagačima i proizvođačima te organizatorom ove manifestacije Alenom Fućkom.
Jana Heder kazala nam je da u ponudi imaju više vrsta točenih piva što domaćih, što njemačkih i engleskih.
– Sve su to specijalne pive. Ništa od toga nije lager. Schneider je jedna od najpoznatijih njemačkih pivovara. Lupulus je kvalitetan belgijanac. Osobni mi je favorit Schneider, zaključila je.
Darjan Delač iz Zmajske pivovare naglasio je pak da su prva hrvatska craft pivovara.
– Krenuli smo s puno entuzijazma i ljubavi prema pivi. Želja nam je bila da hrvatskoj publici ponudimo kvalitetno pivo po razumnoj cijeni.
A na pitanje koja je tajna kvalitetnog piva, odgovara:
– U ljubavi. Tajna je u tome da majstor pivar mora imati jako puno ljubavi prema pivu i da kad miješa ta četiri osnovna sastojka to radi s puno ljubavi. A osnovni sastojci su kvasac, voda, hmelj i slad. Nema pasterizacije niti umjetnih mirisa.
Matija Mrazek iz Varionice kaže da su na tržištu godinu i pol dana.
– Imamo u ponudi dvije vrste piva, no u planu je širenje. Za ljeto planiramo još jedno pivo, kao i za jesen. Ponudu želimo proširiti i sezonski. Naše je pivo biranom kombinacijom sladova i američkih sorti hmelja napravljeno tako da nudi bogati okus, voćnog je mirisa i jantarne boje, a dodatnim suhim hmeljem naglašena je svježina, te aroma citrusa i borovine. Tajna dobrog piva je u kvalitetnoj tehnologiji i dobrom odnosu prema proizvodu, te naravno sirovina mora biti iznimno kvalitetna. Nema aditiva i neke druge kuruze kojom bi se pojeftinila proizvodnja. Proizvodnja jest skupa, ali jedino tako se može dobiti kvalitetno pivo. Hrvati znaju dosta cijeniti kvalitetno pivo i stoga im se mora ponuditi što kvalitetnija piva.
Najmlađi
Mate Jurčić i Ozren Manojlović iz zagrebačkog Pulfera su najmlađa hrvatska craft pivovara.
– Pivo kuhamo u Varaždinu. Pivovaru je osnovalo nas četiri prijatelja. Nakon par godina kuhanja pive doma odlučili smo se pokrenuti pravu pivovaru. Počeli smo u garaži kao amateri i poluamateri. Prije dva mjeseca izašli smo na tržiste s prvom pivom. Ovo pred vama je pola litre pive rađenih s četiri vrste slada i tri vrste američkih hmelja. Za sada se prodajemo u Zagrebu, ali se nadamo da ćemo se proširiti i u druge krajeve zemlje. Kad je riječ o kvaliteti pive tajna je u tome da majstor piva mora voljeti to što radi i onda je uspjeh u solidnom pogonu zagarantiran. Nudimo svjetlo pivo a pred kraj godine planiramo pokrenuti i proizvodnju tamnog piva bogatog okusa, kažu Jurčić i Manojlović.
Kako imaju neobične etikete, pitali smo ih za dizajnera i doznali da je to rad jednog od njih, Ozrena Manojlovića, akademskog umjetnika, koji je realizirao zanimljivu etiketu koja izgledom upućuje na to zašto se to pivo zove pulfer.
– Pulfer je zadnji dio zagrebačkih tramvaja. Osamdesetih godina ekipa koja nije htjela platiti tramvajsku kartu sjedila bi u tom dijelu tramvaja. To nam je bio light motiv za naziv našeg piva jer predstavlja buntovnike toga vremena, a donekle smo i mi takvi jer za pokrenuti ovakav biznis u vrijeme krize morate biti malo buntovni, kazao je Jurčić.
Velika tradicija
Nikola Jelinek iz pivovare Medvedgrad kaže da postoje dvadeset i dvije godine.
– U ponudi imamo pivo Fakin, Grička vještica, Crvenu pivu, Crnu kraljicu, sezonsko pivo Ljeto u Zagrebu, a radimo i na novim pivama koja su vezana uz sezonu, takozvana sezonska piva. Najtraženija je Grička vještica, koja je tako i najpopularnija. Kuhamo kvalitetna piva i u ponudi imao i ta sezonska piva tako da svaki ljubitelj piva može naći i nešto za sebe uz one naše standardne pive koje imamo u ponudi. U pripremi imamo pivo Crni Jack, Božićno pivo, Rođendansko pivo… Bit će tu još puno piva. Neka to bude iznenađenje za publiku.
Franjo Razum prošlogodišnji je pobjednik na prvom Beeranju, a pivovaru je otvorio 2014.
– Ugostiteljstvom se bavim više od desetak godina. Na nagovor prijatelja otvorio sam pivovaru. Proizvodim pivo isključivo za svoje potrebe, za pivnicu u sklopu koje se nalazi Prva samoborska pivovara. Dobitnici smo nekoliko priznanja što nam je posebno drago. Tajna dobre pive je u dobroj volji i procesu proizvodnje. Mi koristimo češko-slovački način proizvodnje koji smo preokrenuli i prilagodili sebi. U ponudi imamo pivo Vilenak, Coprnica, Norc. Piva su nefiltrirana i nepasterizirana.
