Snimio Marin ANIČIĆ
Gradonačelnik Obersnel pojašnjava da je lokacija Dječje bolnice predviđena za turizam, izrađivač GUP-a Vladi Bralić precizira da bi se na Kantridi trebao graditi turističko-ugostiteljski kompleks, ali arhitekt Siniša Zdjelar upozorava na to da se Grad ne smije stihijski odnositi prema planiranju prostora za turizam
RIJEKA Nakon što je ravnatelj riječke bolnice Davor Štimac u razgovoru za naš list još jednom ponovio da se preseljenje dječje bolnice s Kantride na Sušak trebalo biti gotovo polovicom 2020. godine, kada bi trebala biti dovršena bolnica za majku i dijete, obratili smo se riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu s pitanjem što Grad Rijeka u budućnosti planira s tom vrijednom gradskom imovinom.
Gradonačelnik nam je tek kratko odgovorio da bi atraktivna lokacija uz samo more, kao i prostori koji se nalaze u sklopu nje, trebali biti stavljeni u turističku namjenu.
– Prema Generalnom urbanističkom planu, po prestanku djelovanja, područje dječje bolnice na Kantridi predviđeno je staviti u turističku namjenu, odgovorio je Obersnel.
Pojasnio je da je procjena svih nekretnina u zoni, dakle zemljišta i objekata bez opreme, rađena sada već davne 2005. godine. U njoj stoji da se radi o 32.941 četvornih metara zemljišta i 6.879,5 četvornih metara neto korisne površine izgrađenih zgrada čija je tržišna vrijednost tada procijenjena na 9.268.763,12 eura ili oko 70-ak milijuna kuna.
Atraktivno zemljište
– Dakle, procjena vrijednosti kompleksa postoji. No, treba je uzeti uvjetno u obzir, budući da će u trenutku privođenja planiranoj namjeni biti potrebno napraviti novu procjenu, uvažavajući vrijednosti nekretnina na ovom, izuzetno atraktivnom dijelu grada, smatra Obersnel.
Zainteresiranih za investiranje u ovaj prostor u budućnosti trebalo bi biti, a to misli i arhitekt i izrađivač Generalnog urbanističkog plana Vladi Bralić. On smatra da je turističko-ugostiteljska namjena kompleksa dječje bolnice na Kantridi najadekvatniji izbor za ovu atraktivnu lokaciju. Prema njegovom mišljenju, samo zemljište na kojem se danas nalaze Klinika za pedijatriju i Klinika za dječju kirurugiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, izuzetno je vrijedno.
– Zemljište gdje se danas nalazi dječja bolnica nalazi se na samom moru i to je lokacija koju je danas teško naći na hrvatskoj obali, kaže Bralić.
On naglašava da preseljenje dječje bolnice ne planiraju samo aktualne izmjene GUP-a, već je prenamjena u turističko-ugostiteljsku svrhu planirana i u njegovim ranijim verzijama.
Aktualne izmjene ipak donose novosti pa je tako lokalitet KBC-a Rijeka na Kantridi sada postao dio naselja, što podrazumijeva više slobode u izgradnji ovog prostora.
Većina zgrada na lokalitetu Dječje bolnice Kantrida građena je koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Jedina novija zgrada je zgrada poliklinike koja je izgrađena prije četrdesetak godina. Drugim riječima, lokalitet na Kantridi izgleda manje-više isto kao prije stotinu godina.
– Ranije je ovaj kompleks na Kantridi bio izdvojen iz naselja. Njegovo uključivanje u naselje, podrazumijeva nešto više slobode u kreiranju budućeg prostora, ali namjena i dalje ostaje ista: turističko-ugostiteljska.
Takvi prostori uz more, uostalom, našem gradu i nedostaju. Osim toga, ova zona ima neke svoje specifične kvalitete, poput šljunčanih i stjenovitih plažica, ali i lijepih zelenih površina, ističe Bralić.
Manje strogi kriteriji izgradnje, kako kaže Bralić, neće kao posljedicu imati nekontroliranu izgradnju na jednom od najzelenijih gradskih područja uz samo more.
Zdravstveni turizam
– Kriteriji Uredbe Zakona o obalnom pojasu nemaju puno smisla u gradovima u kojima je područje uz more već izgrađeno. To se upravo vidi i na primjeru ove lokacije uz more oko koje je sve izgrađeno, napominje Bralić.
Prostori današnje dječje bolnice u Rijeci gotovo cijelo stoljeće namijenjeni su liječenju djece. Fundacija grada Rijeke 1924. godine u prostorima nekadašnje nadvojvodske vile na Kantridi osnovala je dječju koloniju namijenjenu oporavku i liječenju siromašnije djece. Za tadašnju La Coloniju Marinu izgrađeni su i novi paviljoni s kapacitetom koji je iznosio 165 kreveta namijenjenih slabo uhranjenoj djeci, distrofičnoj, rahitičnoj i anemičnoj djeci te bolesnicima s tuberkulozom pluća, limfnih žlijezda i drugih kroničnih bolesti.
S obzirom na povijest ovog prostora, o njegovoj budućoj namjeni svoje mišljenje imaju i konzervatori.
Nema strategije
– To je jedan od prostora s najviše potencijala u Rijeci, kao uostalom i bazen i stadion, no njegova namjena ne može biti sportska. Problem je što Grad Rijeka tu nema jasne vizije po pitanju GUP-a, kao niti želi li se razvijati turistička destinacija i na tom prostoru graditi turistički kompleks. S obzirom na to da je turizam kod nas praktički primarna djelatnost, moje je mišljenje da bi trebalo ići u tom smjeru, ali zasad ne vidim jasnu strategiju. GUP na vrlo malo lokacija u Rijeci planira turističke svrhe, a činjenica je da se turistička destinacija ne razvija stihijski, već treba dovesti kompanije koje su za to zainteresirane, koje će investirati u destinaciju, kao što je to, primjerice, učinio Adris u Rovinju. Naravno, u ovakvom scenariju moramo imati kontrolni mehanizam koji će omogućiti da onaj tko donosi kapital, ne unosi nered u prostor i život koji se tamo odvija, upozorava Zdjelar.
Prema njegovom mišljenju, Rijeka individualnim rješenjima pojedinih zona ne pridonosi stvaranju prepoznatljive turističke destinacije, ali ni identiteta Rijeke, što je često spominjana tema u posljednje vrijeme posebno u kontekstu titule Europske prijestolnice kulture.
– Pitanje je može li lokacija Kantrida ustupiti mjesto nekim sadržajima koji bi bili korisniji građanima. Prosječnom građaninu Rijeke vjerojatno najviše nedostaju prostori javne, društvene i rekreativne namjene. Osobno sam mišljenja da je odabir ovakve namjene vjerojatno najbolje rješenje koje ne mora isključivati niti javne prostore koji će biti na usluzi građanima, zaključuje Zdjelar.