RIJEKA – Zlatko Komadina treba podnijeti ostavku na mjesto župana Primorsko-goranske županije, stav je članovi Kluba vijećnika Akcije mladih i Živog zida u Županijskoj skupštini PGŽ-a koji su jutros iznijeli novinarima nakon što su jučer, u četvrtak, napustili mataronsku i burnu sjednicu Županijske skupštine.

– Nakon jučerašnje skupštine PGŽ sasvim je jasno da je župan Komadina ili funkcionalno nesposoban ili nezainteresiran za obnašanje izvršne vlasti u PGŽ. Bez obzira koja je od ove dvije opcije na snazi, javno pozivamo Zlatka Komadinu da podnese ostavku na mjesto župana Primorsko-goranske županije, kazao je jutros novinarima vijećnik Živog zida i Akcije mladih Bojan Kurelić.

– Na izravno pitanje našeg vijećnika zbog čega pred vijećnike ni 3 i pol mjeseca nakon što je obećano nisu stavljeni prijedlozi zaključaka kojima bi se barem krenulo u rješavanje aktivnih problema na Županijskom centru za odlaganje otpadom, Komadina najprije uopće nije htio odgovoriti, a zatim je izjavio da rad Županijskog centra Marišćina i Eko plusa uopće nisu u domeni Primorsko-goranske županije, ni njega kao župana. Dapače, nešto kasnije župan je otišao toliko daleko da je najavio da će on predati svoje udjele u tvrtki Ekoplus, pa nek se trenutnim problemima Županijskog odlagališta otpada Marišćina bavi netko drugi. S obzirom na to da župan Komadina očigledno ne zna koje se njegove ovlasti i odgovornosti kao nositelja izvršne vlasti u Primorsko-goranskoj županiji i kao predsjednika Skupštine Ekoplusa, za njega i za građane najbolje je rješenje da se gospodin s te funkcije povuče, zaključio je Kurelić na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

– Nakon 17 godina kadroviranja i uhljebljivanja svojih vjernih partijskih drugova, donošenja krivih odluka, ignoriranja upozorenja struke, oporbe, udruga i građana, sada kad treba hitno djelovati i zasukati rukave da se trenutno katastrofalno stanje spasi, naš župan i predsjednik Skupštine trgovačkog društva zaduženog za rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom želi pobjeći od odgovornosti i posla, i vruću kašu koju je skuhao baciti nekome drugome u krilo, ocijenio je Kurelić i naglasio da je osnivač Ekoplusa i većinski vlasnik PGŽ, a Zlatko Komadina predsjednik Skupštine društva i zakonski zastupnik PGŽ u Ekoplusu.

– Trenutno možda i najveći problem s Marišćinom, osim činjenice da se primarnom selekcijom ne odvaja bio otpad, je njezina lokacija. Podsjećanmo župana na njegovu izjavu iz prosinca 2003. godine kad je rekao »Upućujem javni apel svim političkim strukturama u Viškovu da preispitaju svoju odluku o povlačenju suglasnosti na županijski deponij, jer bez toga neće se zatvoriti postojeće smetlište u Marinićima i dobiti novi sanitarni deponij, neće se dobiti zaobilaznica i dvostruko više sredstava na račun ekološke rente, te - zadnje, ali ne i manje važno - suglasnost na općinski Prostorni plan.« Sasvim je jasno da se ucjenom i političkim pritiskom na viškovske vijećnike upravo župan Komadina izborio da Marišćina postane lokacija novog centra za gospodarenje otpadom, kazao je Kurelić i ustvrdio da je kao predsjednik Skupštine Ekoplusa u svih 17 godina njegovog postojanja Komadina uvijek iskoristio priliku i svoje ovlasti da zaposli svoje kadrove.

– Ali, gledajte čuda, na Skupštini društva u ovoj godini nisu smatrali shodnim raspravljati o temi da Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina svojim radom izravno ugrožava kvalitetu života i zdravlja građana na širem području Viškova. Pa su tako i nakon tematske sjednice Primorsko-goranske županije, održane u lipnju ove godine, na kojoj su se tražili zaključci o radu centra i poslovanju tvrtke Ekoplusa, održali dvije sjednice skupštine društva na kojima uopće nisu raspravljali o ovoj temi, kao da ona ne postoji. Župan nije našao shodno kao predsjednik skupštine društva otvoriti temu zbog koje građani na tjednoj bazi izlaze na ulice i prosvjeduju. Toliko o odgovornosti i ovlastima. Poručujemo županu da njegova ovlast nije da ustupa vlasničke udjele u trgovačkom društvu Ekoplus, nego je to ovlast Županijske skupštine. Jasno nam je da mu se nakon dvadesetakak godina apsolutne vlasti u kojima je Županijska skupština uglavnom služila kao ukras brkaju izvršne i zakonodavne, odnosno parlamentarne podjele vlasti. Kako uopće prodati udio županije nekoj drugoj jedinici? Po kojoj cijeni? Koliko je bilo ulaganje Primorsko-goranske županije do sada? Kolika je po tome šteta koja bi nastala za županiju?

Tko bi od drugih osnivača preuzeo te udjele i s čime u teoriji to i platio ako znamo da nitko nema novca?, zapitao se Kurelić.