Trojica najozbiljnijih

ANALIZIRAMO KANDIDATE Tko ima najveće šanse postati novi šef Jadrolinije?

Darko Pajić

Snimio Ivica TOMIĆ

Snimio Ivica TOMIĆ

Transfer Željka Smojvera bio bi u političkom smislu korak od sedam milja, predstavljao bi i naglo distanciranje od gradonačelnika Obersnela, koji je Smojveru iskazivao veliko povjerenje svih ovih godina. Stoga će se tek vidjeti hoće li Smojver i zadržati Obersnelovo povjerenje ako ne prođe u Jadroliniji, odnosno hoće li ostati na sadašnjim dužnostima



RIJEKA Željko Smojver realno ima samo teoretske šanse postati predsjednik Uprave Jadrolinije i tako pretrčati iz SDP-ovog sustava riječkih komunalnih tvrtki u trenutačnu HDZ-ovu zonu odgovornosti za kadroviranje u najvećem hrvatskom putničkom brodaru.


Pa ipak, Smojver se odlučio kandidirati, upitno je tek je li to učinio uz podršku gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela ili na svoju ruku. Neovisno o tome hoće li na kraju u Jadroliniji ostati ekipa Alana Klanca ili će netko od njegovih protukandidata biti izabran kao prvi čovjek najvećeg hrvatskog putničkog brodara, Smojver bi mogao postati najveći gubitnik u borbi za fotelju Alana Klanca, jer je najviše riskirao, iako su mu šanse za uspjeh minimalne.



Neslužbeno se u najozbiljnije kandidate ubrajaju Alan Klanac, Kristjan Staničić i David Sopta, možda još netko s liste kandidata, a odluka na natječaju raspisanom od strane Ministarstva državne imovine trebala bi biti poznata do kraja ovog mjeseca.


Iznenađenje bez komentara




Kandidatura Željka Smojvera najveće je iznenađenje. Na nekoliko prilično jednostavnih upita naše redakcije nisu nam željeli dati nikakav odgovor ni Smojver ni Vojko Obersnel, pa tako službeno ostaje nepoznato je li Smojver uopće obavijestio riječkoga gradonačelnika da se namjerava kandidirati za drugu dužnost i dobio od njega zeleno svjetlo za tu odluku ili je to napravio na svoju ruku.


Riječ je o objektivno najvažnijem ili jednom od najvažnijih menadžera u sustavu riječkih komunalnih tvrtki, jer je Smojver član Uprave Poslovnih sustava – holdinga riječkih komunalnih tvrtki i istovremeno direktor Rijeka plusa. Pred njim je izuzetno velik i odgovoran posao u mandatima na navedenim dužnostima, koji bi trebali trajati još godinama.


Između ostalog direktor Rijeka plusa ima i obvezu preuzimanja Tržnica, pa bi trebalo biti važno da na čelu tvrtke bude osoba s čvrstim mandatom, planom i vizijom, a ne netko tko traži drugu soluciju i spreman je promijeniti tvrtku ako se za to ukaže prilika. Svojom kandidaturom za Upravu Jadrolinije Smojver je pokazao da želi otići, a pritom je intrigantno pitanje ima li u tome i podršku gradonačelnika Vojka Obersnela.


Ako ima, onda je i Obersnel morao biti unaprijed spreman pronaći u relativno kratkom roku nekoga tko može brzo naslijediti Smojvera na njegovim dužnostima. Ako nema, problem je čak i veći, jer u najmanju ruku postaje upitno međusobno povjerenje i buduća suradnja riječkoga gradonačelnika sa svojim najvažnijim menadžerom u sustavu gradskih tvrtki. 


 Izvjesno je samo to da je Smojver očito spreman napustiti Rijeka plus i Poslovne sustave ako bi za 10-ak dana kada se očekuje odluka o Jadroliniji, njegova kandidatura bila prihvaćena. Bilo bi određene logike u tom pokušaju kada bi Smojver imao realnu šansu dobiti novi posao, ali je daleko vjerojatnije da iz političkih razloga on ne može biti među favoritima. Bez podrške vladajućeg HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića niti jedan od kandidata ne može proći. Stoga nije naodmet napomenuti kako je  Smojver bio član HDZ-a, kao i da je iz ove stranke otišao neposredno prije nego je postao direktor Autotroleja 2010. godine.

Pokušaj osuđen na propast


Prije nešto više od četiri godine Obersnel je već zagovarao svog jakog kandidata za Jadroliniju, riječ je tada bila o Petru Škarpi, direktoru Turističke zajednice Rijeka. Škarpin  primjer ipak ne bi trebalo uspoređivati sa Smojverom, jer su okolnosti bile bitno drugačije. Naime, Škarpa je u svom pokušaju preuzimanja Jadrolinije imao podršku gradonačelnika, koji i nije skrivao kako ima veliko povjerenje u Škarpine mogućnosti, kao i da mu daje punu podršku u tom nastojanju.


Taj pokušaj tada je bio i politički realniji, jer je Obersnelov glas bio važan u SDP-u te je imao nemali utjecaj na odluke o kadroviranju, koje je provodila tadašnja SDP-ova Vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem. Škarpa na kraju nije prošao, ali je Obersnelov utjecaj sigurno bio neusporedivo veći nego danas kada bi on cijelu priču o imenovanju Smojvera trebao dogovarati s nadležnim HDZ-ovim ministrima Olegom Butkovićem, Goranom Marićem i premijerom Plenkovićem.


Pokušaj koji je unaprijed osuđen na propast, a toga je kao iskusan i realan političar sigurno svjestan i Vojko Obersnel.


Iako je Smojverova trenutačna kancelarija u Ulici Milutina Barača udaljena svega 15-ak minuta lagane šetnje od ureda u zgradi Jadrolinije, njegov transfer bio bi u političkom smislu korak do sedam milja, predstavljao bi i naglo distanciranje od gradonačelnika Vojka Obersnela, koji je Smojveru iskazivao veliko povjerenje svih ovih godina.


Stoga će tek trebati vidjeti hoće li Smojver i zadržati Obersnelovo povjerenje ukoliko ne prođe u Jadroliniji, odnosno hoće li ostati na sadašnjim dužnostima te hoće li mu biti oprošteno soliranje na natječaju za Jadroliniju.


Staničić najjednostavniji izbor


U političkom smislu najjednostavniji izbor za Jadroliniju čini se Kristjan Staničić, koji je  bio HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Rijeke. Iako nema rukovodećeg iskustva u brodarstvu, što može biti problem, Staničić sve formalne natječajne uvjete ispunjava, pa će stoga aktualna Vlada morati ozbiljno razmotriti njegovu kandidaturu i ukoliko je odbaci, vjerojatno pronaći neku drugu poziciju na koju bi Staničić mogao biti imenovan.



Osim njega, dosta dobro kotiraju dionice Davida Sopte, trenutačno menadžera u Real Grupi, ali je objektivno upitno radi li se ovdje o dužnosti prvog čovjeka Jadrolinije ili tek člana Uprave. Slično vrijedi i za menadžera iz glavne podružnice BKS banke Antu Vranješa.



Kako neslužbeno doznajemo, solidno kotira i Alan Klanac sa svojom ekipom u kojoj su još članovi Uprave Marko Čičin-Šain i Miljenko Antić te nije nerealno očekivati produljenje mandata Alana Klanca, vjerojatno uz određene promjene među članovima Uprave.



Kako god bilo, treba očekivati da će se prilikom kadroviranja voditi računa i o kontinuitetu upravljanja, što bi značilo da bi barem jedan od aktualnih u Upravi, trebao ostati, tim više što se promjene na čelu Jadrolinije događaju u jeku turističke sezone kada je u pogonu cijela flota od 50 brodova i kompaniji predstoji najveći i najodgovorniji dio posla u povezivanju hrvatske obale i otoka.