Svečana akademija u HKD-u

100. BROJ ‘Sušačka revija’ odavno je više od glasila Kluba

Sanja Gašpert

U ovom stotom broju Sušačka revija izlazi s prijedlogom da se zgrade na Fiumari oboje onako kako bi to napravio Vojo Radoičić, da postane Baltazargrad / Snimio Marko GRACIN

U ovom stotom broju Sušačka revija izlazi s prijedlogom da se zgrade na Fiumari oboje onako kako bi to napravio Vojo Radoičić, da postane Baltazargrad / Snimio Marko GRACIN

Čemeljić je dodao kako u ovom stotom broju Sušačka revija izlazi s prijedlogom da se zgrade na Fiumari oboje onako kako bi to napravio Vojo Radoičić, da postane Baltazargrad, jer su ga autori kultnog animiranog filma radili po uzoru na Rijeku



RIJEKA Ova je godina posebno značajna u životu Kluba Sušačana. Dana 11. travnja navršeno je punih četvrt stoljeća od osnutka Kluba, a 25. obljetnicu svečano smo obilježili u svibnju, prilikom prezentacije dvobroja 97/98 naše Sušačke revije. Posebno smo ponosni što smo, usprkos svim poteškoćama, uspjeli održati kontinuirano izlaženje naše Sušačke revije kojoj smo nakladnici od prvog broja do danas. Sretni smo što smo dočekali dan kada svečano obilježavamo izlazak iz tiska njenog 100. broja, kazala je to predsjednica Kluba Sušačana Tamara Morić na svečanoj akademiji održanoj u HKD-u na Sušaku, u povodu obilježavanja izlaska iz tiska jubilarnog, 100. broja Sušačke revije.


Snimio Marko GRACIN


Snimio Marko GRACIN



Morić je dodala kako časopis izlazi kontinuirano od travnja 1993. godine, a 2018. godine ući će u 25. godinu postojanja. Počeo je izlaziti kao glasilo Kluba, osnovanog godinu dana prije, u travnju 1992. godine.




– Suština osnivanja Kluba te ideja vodilja za pokretanje izdavanja klupskog glasila godinu dana kasnije, utemeljene su na rečenici prof. dr. sc. Danka Pavešića, jednog od osnivača udruge i idejnog začetnika Revije, izrečenoj na osnivačkoj skupštini u Prvoj sušačkoj gimnaziji koju uvijek iznova ponavljamo jer, u malo riječi, govori sve o Klubu i o reviji – »bila je to narasla potreba za tim da cijela okolina osjeti da u ovom gradu postoji građanska jezgra koja je ranije živjela europskim ritmom, poštivala pravila građanskog ponašanja, i uz to, ostala vezana uz primorski kamen, uz svoj čakavski dijalekt i ponosna na vlastito stvaralaštvo i dostignuće«, kazala je Morić.


Glavni urednik Revije, Alen Čemeljić, istaknuo je kako su zahvaljujući Sušačkoj reviji i svima onima koje je Sušačka revija okupila oko sebe čitatelji obogaćeni mnogim saznanjima vezanim za grad i okolni kraj, od kojih puno njih imaju i nacionalnu vrijednost, a brojna su i ona koja su zanimljiva i u međunarodnim razmjerima.


– Došli smo i do takvih priča da je austrijski pomorski časnik Georg von Trapp, poznat iz filma »Moje pjesme, moji snovi«, završio Pomorsku akademiju u Rijeci gdje mu je jedan od profesora bio i Peter Salcher, koji je upravo u Rijeci, dopisujući se s Ernstom Machom, dokazao postojanje udarnog vala danas zvanog zvučni zid. Zahvaljujući autorima Sušačke revije mogli smo svi zajedno doznati i za sjajna dostignuća naših ljudi kada je u pitanju pomorstvo, pa smo tako obogaćeni i pričama o Ivanu Skomerži iz Crikvenice koji je stvorio moderno ribarstvo, nakon što je prvi koristio koćaricu na motorni pogon, kao i o Petru Dragiću koji je u Kaliforniji stvorio moderni tunolov. Stanovnici Sušaka i Rijeke mogli su preko naih stranica doznati kako je Sušački neboder trebao biti prvi stakleni neboder u Europi, ali se na putu tom ostvarenju našla naša primorska skrbnost, kao i kod Mosta hrvatskih branitelja koji je po prvotnom projektu trebao biti najtanji na svijetu. Doznali smo i da je prelijepu crkvu na Kozali projektirao Riječanin Bruno Angheben koji je sudjelovao u restauraciji glasovite Arene u Veroni, kako su Kozulići s Malog Lošinja utemeljili najveće talijansko brodogradilište u Monfalconeu, kazao je Čemeljić.


Dodao je kako u ovom stotom broju Sušačka revija izlazi s prijedlogom da se zgrade na Fiumari oboje onako kako bi to napravio Vojo Radoičić, da postane Baltazargrad, jer su ga autori kultnog animiranog filma radili po uzoru na Rijeku.


Svečanost je obogatio kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili riječki umjetnici, glazbenici i plesači – Fran Živković, Putokazi te kantautori Robert Funčić, Sandro Bastijančić i Nikolina Tomljanović.