Metis i Petar Pripuz žele "Kraljevicu" za rezalište brodova!

»Kraljevica« bi se tako bavila razgradnjom brodova, demontažom, te servisom, remontom i daljnjom prodajom brodskih uređaja, pomoćnih i glavnih brodskih motora. Postoje i pisma namjere kraljevičkog Dalmonta i riječke »Kvarnerplastike«

RIJEKA » Riječki Metis, koji posluje u sastavu C.I.O.S. grupe u vlasništvu njemačkog Scholza AG i Petra Pripuza, dostavio je pismo namjere u Brodogradilište »Kraljevica« za dugoročni najam gotovo kompletnog prostora škvera za, kako je to jučer objasnio direktor Metisa Jerry Pajić, razgradnju brodova te demontažu, servis, remont i daljnju prodaju brodskih uređaja, poglavito pomoćnih i glavnih brodskih motora. Ono što se već tjednima prenosila kao glasina po kraljevičkim ulicama i kafićima, čak je došlo do razine da je postavljeno kao jedno od vijećničkih pitanja na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, ovih je dana tako dobilo i službenu potvrdu.

To znači da bi se nekadašnje Titovo brodogradilište, s više od 280 godina dugom tradicijom u gradnji brodova i nad kojim je u lipnju ove godine prema odluci Milanovićeve vlade pokrenut (pred)stečajni postupak, Metisovom ponudom prenamjenilo u rezalište brodova. Ako izuzmemo bivše Brodospasovo rezalište u Kaštel Sućurcu, koje je prestalo s radom na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine, Hrvatska bi se prvi puta upisala i na nepopularnu kartu odredišta za posljednja putovanja brodova.   

Kruta logika

Jerryja Pajića upitali smo i ono što je, zacijelo, bio okidač višetjednim špekulacijama među Kraljevičanima – da li je točno da je odnedavno u Metisu zaposlen bivši direktor »Kraljevice« Irvin Badurina koji škveranima baš i nije ostao u lijepom sjećanju.

Vujić ne voli ni željezni otpad na riječkom lukobranu       Obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić kaže da je »Kraljevica« u Prostornom planu Županije određena i ostat će kao prostor namjenjen za brodograđevnu djelatnost, a što se tiče ideje o prenamjeni brodogradilišta u rezalište brodova Vujić je kratko prokomentirao kako smatra da je taj prostor prevrijedan da bi se tamošnji resursi trošili za tu djelatnost. Indikativno ili ne, ali Vujić je spomenuo kako nije nimalo ugodno gledati željezni otpad na riječkom lukobranu.    –U ovoj fazi, dok se ne otvori stečaj i stečajna upraviteljica ne donese određene odluke, sve su ove incijative tek želje. Osobno smatram da bi tamo najprimjerenije bilo sačuvati i nastaviti djelatnost remonta. Svakako da je najgora varijanta da prostor zjapi prazan, da nam se ponovi slučaj Koksare u Bakru, kazao je Vujić te priznao kako jedan od kriterija o kojem se mora voditi računa u odabiru što će »Kraljevica« danas-sutra biti svakako je i broj radnih mjesta koji će se tamo ponovno otvoriti.       Turina: Slobodno napišite da nemam stav       Poražavajuće je da o prenamjena kraljevičkog bazena u rezalište brodova nikakve informacije, pa ni poluslužbene nemaju ni u Gradu ni u Primorsko-goranskoj županiji. Ipak, frapirala nas je jučerašnja reakcija gradonačelnika Kraljevice Josipa Turine kojemu je ljutnja na Novi list važnija od važnog pitanja za budućnost njegovog grada.    – Slobodno napišite da nemam stav. Stav će zauzeti moje Gradsko vijeće ako ga netko nešto bude uopće i pitao. Sve što su dosad napravili s »Kraljevicom«, napravili su mimo Grada, poručio je Turina, zaključivši kako bi bilo najbolje da »prestanemo pričati« (sic!).

– Ne vidim kakve to ima veze jer ovaj projekt direktno vodim ja, a Badurina je zaposlen na drugim poslovima, glasio je odgovor Pajića.

Metisu su posebno zanimljivi dokovi »Kraljevice«, prvenstveno veći koji može primati brodove do 150 metara, kao i cijeli potez južne obale škvera, a u perspektivi i svi ostali prateći objekti i hale, uključujući i najveću, za predmontažu površine 2.500 četvornih metara, kao i navoz(i).

Jerry Pajić ne vidi ničeg spornog u pretvaranju »Kraljevice« u rezalište. Eventualnom otporu na koji bi ideja mogla naići kod lokalne zajednice i stanovništva, Pajić parira jednostavnom, ali krutom logikom.

– Uvijek postoji izbor. Ljudi će ili dobiti priliku da rade ili će kopati po kontejnerima, kaže on te dodaje kako je cilj vratiti zaposlenost koja je u »Kraljevici« nekad bila. Za prvo vrijeme na rezanju brodova zaposlili bi 50 do 60 radnika i to, tvrdi Pajić, svih stručnih profila dok koncem prve »petoljetke« planiraju povećanje te brojke na njih tristotinjak.

– Ova djelatnost manje je štetna za okoliš i zdravlje ljudi od remonta s obzirom na to da, primjerice, nema pjeskarenja ni farbanja brodova, ističe Pajić, pozivajući se i na sve strože propise prema kojima brodari moraju osloboditi brod od toksičnih tvari prije slanja u rezalište.

– Ako u jednom Gentu u Belgiji ili u Danskoj mogu reciklirati brodove praktički u centru grada, onda ne vidim zašto mi to ne bi napravili i u Hrvatskoj i na taj način »uhvatili« tržište koje se otvara prije drugih, naravno, uz punu primjenu svih visokih ekoloških standarda, objašnjava Pajić.   

Ima još ponuđača

On nije želio konkretizirati koliko bi Metis odnosno C.I.O.S. grupa uložila u pripremu škvera za obavljanje djelatnosti kojom bi, ukoliko se realizira, zatvorili krug s obzirom da je jedna od Pripuzovih tvrtki krajem 2011. kupila splitsku Željezaru.

Do 28. kolovoza, za kada je na Trgovačkom sudu u Rijeci zakazano ročište na kojem će se odlučiti o pokretanju stečaja, »Kraljevicu« i dalje zastupa i vodi direktor Zvonimir Novak dok privremena stečajna upraviteljica Marija Ružić ima zadatak i ovlasti jedino napraviti popis imovine. Novak je potvrdio da, uz Metisovu, postoji više pisama namjere. Interes je uglavnom iskazan za parcijalni najam pojedinih hala, radionica, obale, dokova.

Jedan od ponuđača i, kako se čini, u ovom trenutku najjači konkurent Metisu je kraljevički Dalmont, vlasnika Ivana Ivića. Riječ je o dugogodišnjem kooperantu ovog brodogradilišta, ali i »Viktora Lenca« i »3. maja«, koji zapošljava direktno oko 140 svojih radnika, uz još pedesetak od stalnih kooperanata. I Ivić je dao pismo namjere, i on želi oba doka, operativnu obalu i neke radionice. U očekivanju da netko konačno jasno i glasno kaže može li se, s obzirom na preuzete obveze prema EU, u »Kraljevici« i dalje raditi bilo kakva brodogradnja, Ivić je zasad na »stand by« stavio najam natkrivenih navoza u kojem je njegova firma dosad napravila nekoliko ribarskih brodica. Ukoliko postoji mogućnost gradnje takvih i sličnih brodova, u Dalmontu su spremni »uzeti« i te navoze.

S druge strane, Pajić iz Metisa kaže kako njihova ponuda ne isključuje neke druge ponuđače koji su zainteresirani za najam dijela prostora u »Kraljevici«. No, Dalmont, baš kao i Metis, želi oba doka i dobar dio obale. S dvije, kako sada stvari stoje, različite poslovne vizije.

– Želim pokušati spasiti ono što se još može od brodograđevne i povezanih djelatnosti u »Kraljevici«. U ovoj fazi zainteresirani smo prvenstveno za remont i preinake, u kojem imamo nemalog iskustva koje smo stekli radeći po drugim brodogradilištima. Sada smo voljni to pokušati sami, kaže Ivić, ističući lokalni značaj kojeg ima njegova tvrtka, sa sjedištem u »Kraljevici«. Ivićeva poslovna vizija, kaže, uključuje otvaranje još pedesetak radnih mjesta.   

Radnika nema

Za najam prostora u »Kraljevici« zainteresirana je i »Kvarnerplastika«, riječka tvrtka koju su osnovali Zoran Luštica iz riječkih Jadran hotela te Emilio Sušanj, a koja se bavi proizvodnjom i popravkom malih plovila. Prostor u »Kraljevici« vide kao šansu svojeg konačnog »izlaza na more«, doznajemo od Sušnja. Kako doznajemo, oko brodogradilišta »vrti« se i jedan od bivših kooperanata iz Selca i još neki, manji.

Treba naglasiti činjenicu da će oni koji sada žele ući u »Kraljevicu« naći škver potpuno »očišćen« od radnika i njihovih potraživanja, ali i drugih vjerovnika. Jer, hipoteka banaka, barem prema našim saznanjima, na tamošnjim pokretninama ni nekretninama nema što znači da je glavni vjerovnik država. Čak se i dobavljačima i kooperantima uspjelo platiti 60 posto potraživanja od novca koji se slio od vlasnika novogradnji, a isplaćen je i HPB sa 7 milijuna eura.

Metis i Petar Pripuz žele “Kraljevicu” za rezalište brodova!

Kruta logika

Ima još ponuđača

Radnika nema