Klizanje tla

Zatvoren promet od Selca do Bribira: Nakon obilnih kiša “potonula” je cesta u Kosavinu

Anto Ravlić

Zbog klizanja terena potonuo je dio ceste u Kosavinu između Selca i Bribira  / snimio A. RAVLIĆ

Zbog klizanja terena potonuo je dio ceste u Kosavinu između Selca i Bribira / snimio A. RAVLIĆ

Nakon obilnih kiša »potonula« je cesta u Kosavinu i zatvorila promet cestom Selce – Bribir. Bribirci će neko vrijeme do svojih kuća lokalnim cesticama ili preko Novog Vinodolskog, što će im uzeti vremena. Cesta će vjerojatno ostati zatvorena tjednima, jer su potrebna nova istraživanja



Po tko zna koji put klizište je zatvorilo cestu u Vinodolskoj općini. Ovaj put nakon obilnih kiša »potonula« je cesta u Kosavinu i zatvorila promet cestom Selce-Bribir. Bribirci će neko vrijeme do svojih kuća lokalnim cesticama ili preko Novog Vinodolskog, što će im uzeti vremena. Cesta će vjerojatno ostati zatvorena tjednima jer su potrebna nova istraživanja. Nova, jer se uoči velikih kiša već počela istraživati kritična lokacija. Podsjetimo da se cesta u Kosavinu nekoliko puta obnavljala. Čini se da je negdje duboko ispod ceste neki potok. Sanacija će potrajati. Slični problemi događali su se u Jargovu, na Kamenjaku i iznad kamenoloma. Na području Vinodola evidentirano je čak 39 klizišta.



Istraživanja na području Vinodoske doline se nastavljaju kroz dva projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci« koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te u okviru potpore za materijalno zahtjevna istraživanja Sveučilišta u Rijeci »Hidrologija vodnih resursa i identifikacija rizika od poplava i blatnih tokova na krškom području«. Oba projekta vodi prof. dr. Nevenka Ožanić.



Slani potok




Tko god je upoznat s klizištima u Vinodolu neće se pretjerano čuditi. Usred kišnog vala u Grižanama je na inicijativu Vinodolske općine održana prezentacija dr. sc. Ivane Sušanj, poslijedoktorandice na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na temu »Sliv Slanog potoka: Hidrotehnički problem i moguća rješenja«. Područje oko Slanog potoka najugroženije je erozijom na području Vinodola. Nakon prezentacije provedena je i diskusija. Odazvali su se uz zainteresirane građane i predstavnici Hrvatskih voda s kooperantskim tvrtkama, HEP, Hidroelektrana Vinodol i KTD Vodovod Žrnovnica.


Dr. Sušanj već je godinama fokusirana na vodotok Slani potok, jedan od mnogobrojnih lijevih pritoka rijeke Dubračine. Uz rad u kabinetima, dr. Sušanj je često u blatnim čizmama, s kompjuterom u rukama, uz zaštitu lovaca i njihova oružja od divljih svinja, uzimala dragocjene uzorke. Sliv bujičnog vodotoka Slanog potoka primjer je kombiniranog djelovanja erozije s pratećim klizanjem tla. Istim procesom su djelomice zahvaćeni i susjedni slivovi vodotoka Mala Dubračina i Kučina. Problem je prepoznat još pred kraj 19. stoljeća. Erozija, pojava lokalnih klizišta te muljni i bujični tokovi i poplave pod pokretačkom silom vode ugrožavaju okolna mjesta, prometnu, vodovodnu i buduću kanalizacijsku infrastrukturu.



Među mogućim »brzim« mjerama, za umanjenje štetnih pojava dr. Sušanj ističe važnost adekvatnog održavanja vodotoka i hidrotehničkih objekata, zbrinjavanje oborinskih voda s cesta, sanaciju starog lokalnog vodovoda Kamenjaka kao i zbrinjavanje otpadnih voda te ilegalnih deponija smeća, a sve u cilju umanjenja nepotrebnog dovođenja vode i sveukupne degradacije prostora na erozijom zahvaćenom području. Moguće rješenje je pošumljavanje, uz adekvatno prostorno planiranje radi u cilju umanjenja štetnih pojava.



Dugoročni plan


Cilj organizacije javne prezentacije bio je aktualizacija problema sliva Slanog potoka i pronalaženje smjera i načina mogućeg umanjenja štetnih pojava, kako na slivu Slanog potoka tako i na području cijele Vinodolske općine. Dr. Sušanj naglašava da se na to stanje dijelom može utjecati »brzim« mjerama, ali da je rješenje za dugogodišnji problem moguće ponuditi jedino multidisciplinarnim pristupom. Stoga poziva na suradnju institucije i građane u cilju izrade dugoročnog plana upravljanja i sanacije ne samo područja Slanog potoka već i područja Vinodolske doline na kojima je prepoznat slični problem. Problem se pokušava riješiti već puno stoljeće. Više-manje bezuspješno. Sanacije uoči i nakon Drugog svjetskog rata, kada su izgrađeni kanali i pregrade koji su trebali zaustavljati bujice, nisu dale rezultata.


Dugogodišnje istraživanje dr. Ivane Sušanj na slivu Slanog potoka obuhvaćeni su disertacijom »Razvoj hidrološkog modela na malim slivovima temeljen na umjetnoj neuronskoj mreži« pod mentorstvom prof. dr. sc. Nevenke Ožanić i komentorstvom prof. dr. sc. Barbare Karleuše te na nizu stručnih i znanstvenih radova.


Pomoć iz Japana


Problem Slanog potoka stigao je i do Japana. Istraživanja su omogućena bilateralnim hrvatsko-japanskim, znanstveno-istraživačkim projektom »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj«. Sudjelovanje japanske strane priznanje je Hrvatskoj. Zeleno svjetlo Japanci su dali za devet od 142 projekta u svijetu. Projekt »težak« četiri milijuna dolara je pokrenut 2008. godine, a završio je 2014. godine. Izabran je na natječaju kao jedan od projekata u programu »Znanstveno i tehnološko istraživačko partnerstvo za održivi razvoj« kojeg financiraju Japanska agencija za znanost i tehnologiju i Japanska agencija za međunarodnu suradnju. U okviru SATREP programa omogućeno je zajedničko istraživanje japanskih i hrvatskih znanstvenika. S japanske strane partneri su bili sveučilišta u Niigati i Kyotu te neprofitna organizacija Međunarodni konzorcij za klizišta. Projekt je sufinanciran i nadziran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Uključena su tri hrvatska sveučilišta, riječko (Građevinski fakultet), zagrebačko (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) i splitsko (Građevinsko-arhitektonski fakultet) te Hrvatski geološki institut. Voditeljica projekta s hrvatske strane je prof. dr. sc. Nevenka Ožanić s riječkog Građevinskog fakulteta.