Ponos Senja

Zakrabuljena lica i klopka za nevjerne supruge

Anto Ravlić

Senjani obećavaju ludi mesopust, na okruglu godinu dobili su dodatnu podršku Grada Senja, ističe direktor TZ-a Grada Senja Viktor Samaržija. Na programu 6 maškaranih subotnjih balova i 4 dječje redute



SENJ Senjani slave 360 godina mesopusta. Velika obljetnica obilježit će se danas (subota) na prvom velikom mašakranom balu u sali Pučkog otvorenog učilišta Milutin Cihlar Nehajev. Pozvano je 270 uzvanika iz karnevalskog, javnog i političkog života. Senjani obećavaju ludi mesopust, na okruglu godinu dobili su dodatnu podršku Grada Senja, ističe direktor TZ Grada Senja Viktor Samaržija. Na programu je šest maškaranih subotnjih balova i četiri dječje redute. Za Senjane mesopust nije puka zabava. Tradicija je to kojom se ponose.


– Senjski mesopusni običaji imaju posebnu etnografsku i znanstvenu vrijednost. U prošlosti su mesopusni običaji imali magično značenje. Prerušavanje je trebalo otjerati zimu, demone, sila zla i odbiti negativno djelovanje na ljude. Napraviti uvjete za dolazak proljeća. Danas mesopust nema magijsko značenje već je prerastao u tradiciju, zabavu i turističku atrakciju, objašnjava meštar senjskog karnevala Danijel Tomljanović Feralić koji je skupio 12 godina meštarskog staža.


Frite i vino


Pretpostavlja se da je senjskim mesopusni običaj star više od 500 godina, a postoje i precizni pisani zapisi.– Najstarije zapise o senjskom mesopustu nalazimo kod J. Walvasora, putopisca koji je kao austrijski časnik služio u Senju u drugoj polovici 17. stoljeća. Opisao je mesopusni utorak 1658. godine. Poslije podne mlađi dio senjskog puka oblači se u maškarade, pokriva lice maskama te juri uskim ulicama zbijajući šale i ludorije koje su trajalo do dugo u noć. U čistu srijedu, ponovno se oblače u u neobična odijela, obilaze kuće i traže da ih se dariva. Po kućama se peku senjske frite koje se dijele po gradu. Frite i vino su na svakom senjskom stolu, pisao je austrijski časnik, a prenosi meštar Feralić.

Meštar Tomljanović kao specifičnost senjskog karnevala navodi maske koje skrivaju identitet. Lice je zakrabuljeno, da se ne može prepoznati. Bilo je svakakvih anegdota. Dame su se poigravale sa Senjanima i gostima. Nestajale bi usred plesa, a naglo zainteresirani muškarac bi tražio svoju zvijezdu večeri po sali. Ona bi se presvukla i ponovno prilazila »svom« muškarcu i iskušavala pada li na svaku ili samo na nju. Ponekad se znalo bilježiti i neugodne situacije. Suprug bi otkrio da je dama koja ga zavađa i navodi na grijeh nitko drugi do njegova žena. Mesopusni, zakrabuljeni test. Navodno su i brakovi znali pucati zbog zgoda i nezgoda na balu.



Posebno mjesto u mesopusnim događanjima zauzima maškarani bal. Uvijek tematski. – Kultno mjesto je sala u Domu kulture, stariji Senjani i ljudi iz okolice, emotivno vezani za taj prostor. Balovi su se održavali i u diskoteci Magnusu i u restoranu Žižula. No, zna se gdje je pravi bal, kaže meštar Danijel i upućuje poruku.– Pozivljem sve Senjane i ki to nisu i sve iz senjske okolice do Rike i nazad, zaletite se u Senj i uživajte u maškarama i zabavi do ujutro. Mesopust biži, ki ća dobije, nek drži, zaključio je meštar Feralić pozivom i motom senjskog mesopusta.


Povorka kroz grad


– Utorkom poslije podne prolazi kroz grad povorka. Osuđuje se mesopusta. Između dva rata, ovisno o staležu, mesopusne zabave su se održavale na više mjesta. Senjani imaju svoje tradicionalne maske domino, pajaco, pierot, packamin (dimnjačar) koje su stigle tko zna otkuda, ali su se udomaćile u Senju, priča senjski meštar Feralić. Senj je specifičan i jer ima svoj humoristički mesopusni časopis Metla i škovacera koji se izdaje još od 1875. godine. Senjskim čakavskim dijelektom na humorističan način piše o događajima i ljudima. Jednim dijelom uređuju ga i sami građani. Nitko nije pošteđen. – Uh, bilo je ljutnje zbog tekstova. Čak i sudovanja, smije se Feralić. Već 20 godina mesopusna događanja prati i posebna emisija Radio Senja Mesopust šušur koju uređuje Tomljanović.Ljetni senjski karneval pokrenut je 1967. godine i postao je turistička atrakcija. Senj je ušao u Udrugu europskih karnevalskih gradova FECC 1996. godine. Te godine je senjski ljetni karneval na kojem se okupi po tri tisuće karnevalista i službeno postao međunarodni.